Postupak : 2020/2777(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0281/2020

Podneseni tekstovi :

B9-0281/2020

Rasprave :

PV 15/09/2020 - 7
CRE 15/09/2020 - 7

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0232

<Date>{14/09/2020}14.9.2020</Date>
<NoDocSe>B9-0281/2020</NoDocSe>
PDF 143kWORD 45k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o stanju u Rusiji: trovanje Alekseja Navaljnog</Titre>

<DocRef>(2020/2777(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Kati Piri, Tonino Picula, Włodzimierz Cimoszewicz</Depute>

<Commission>{S&D}u ime Kluba zastupnika S&D-a</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0280/2020

B9-0281/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Rusiji: trovanje Alekseja Navaljnog

(2020/2777(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji, osobito Rezoluciju od 12. ožujka 2015. o stanju političkih odnosa EU-a i Rusije[1], Rezoluciju od 6. travnja 2017. o Rusiji, uhićenju Alekseja Navaljnog i drugih prosvjednika[2] i Rezoluciju od 15. siječnja 2015. o Rusiji, a posebno o slučaju Alekseja Navaljnog[3],

 uzimajući u obzir izjavu o trovanju Alekseja Navaljnog koju je 3. rujna 2020. u ime EU-a dao Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

 uzimajući u obzir izjavu o trovanju Alekseja Navaljnog koju je potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku dao 2. rujna 2020. te izjavu o sumnji na trovanje Alekseja Navaljnog koju je dao 24. kolovoza 2020.,

 uzimajući u obzir izjavu o trovanju Alekseja Navaljnog koju su ministri vanjskih poslova skupine zemalja G7 dali 8. rujna 2020.,

 uzimajući u obzir Konvenciju o kemijskom oružju,

 uzimajući u obzir odluke C-24/DEC.4 i C-24/DEC.5 o dodavanju organofosfornih živčanih bojnih otrova Novičok na Popis br. 1. Priloga o kemijskim spojevima uz Konvenciju o kemijskom oružju koje su jednoglasno donesene na 24. zasjedanju Konferencija država stranaka Organizacije za zabranu kemijskog oružja održanom 27. studenoga 2019. te stupanje na snagu tih odluka 7. lipnja 2020.,

 uzimajući u obzir izjavu glavnog direktora Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) od 3. rujna 2020. o optužbama da se protiv Alekseja Navaljnog koristilo kemijsko oružje,

 uzimajući u obzir članak 5. Opće deklaracije o ljudskim pravima i članak 7. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kojih je Ruska Federacija potpisnica, a kojima je propisano da nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kazni,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je Konvencija o kemijskom oružju na snazi od 1997. i da OPCW, kao tijelo odgovorno za njezinu provedbu, uspješno ulaže napore kako bi trajno uklonio kemijsko oružje diljem svijeta te je više od 98 % cjelokupnih zaliha kemijskog oružja koje su prijavile države koje to oružje posjeduju uništeno pod nadzorom OPCW-a;

B. budući da se u skladu s Konvencijom o kemijskom oružju svako trovanje pojedinca korištenjem živčanog bojnog otrova smatra uporabom kemijskog oružja, a korištenje kemijskog oružja neovisno o okolnostima predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava i međunarodnih standarda u području ljudskih prava; budući da je nakon jednoglasnog donošenja dvaju prijedloga u tu svrhu, uključujući jednog koji je pripremila Ruska Federacija, Novičok uvršten na popis kontroliranih tvari uz Konvenciju o kemijskom oružju te stoga podliježe najstrožim smjernicama za kontrolu u okviru Konvencije;

C. budući da je istaknuti ruski oporbeni političar Aleksej Navaljni 20. kolovoza završio u komi tijekom leta na domaćoj zračnoj liniji u Rusiji te je prevezen u bolnicu u ruskom gradu Tomsku, a liječnička pomoć mu se na zahtjev obitelji od 22. kolovoza pruža u bolnici Charité u Berlinu;

D. budući da se toksikološkom analizom koja je 2. rujna obavljena u specijaliziranom laboratoriju njemačkih oružanih snaga dokazalo da je Aleksej Navaljni otrovan živčanim bojnim otrovom iz skupine Novičok koji je prvo razvijao Sovjetski Savez, a zatim Ruska Federacija;

E. budući da je pokušaj ubojstva Alekseja Navaljnog izveden uoči lokalnih i regionalnih izbora u Rusiji i da to izaziva posebnu zabrinutost u pogledu stanja demokracije, temeljnih sloboda i ljudskih prava u toj zemlji;

F. budući da je Vijeće pozvalo ruske vlasti da provedu temeljitu istragu pokušaja ubojstva Alekseja Navaljnog te pozvalo na zajednički međunarodni odgovor i zadržalo svoje pravo na poduzimanje odgovarajućih mjera, uključujući sankcija;

1. snažno osuđuje pokušaj ubojstva Alekseja Navaljnog otrovanog živčanim bojnim otrovom iz skupine Novičok te izražava ogromnu zabrinutost zbog opetovanog korištenja živčanog bojnog otrova protiv ruskih građana, što podsjeća na slučaj Sergeja Skripala iz 2018.; podsjeća da, u skladu s međunarodnim pravom, a osobito u skladu s Konvencijom o kemijskom oružju, uporaba kemijskog oružja neovisno o okolnostima predstavlja neprihvatljiv zločin;

2. uvjeren je da se pokušajem ubojstva Alekseja Navaljnog htjelo ušutkati jednog od najutjecajnijih ruskih boraca protiv korupcije i oporbenih političara te omesti daljnje razotkrivanje ozbiljne korumpiranosti režima i oporbene političke aktivnosti u Rusiji općenito, osobito kako bi se utjecalo na dopunske lokalne i regionalne izbore u Rusiji koji su održani od 11. do 13. rujna;

3. apelira na rusku vladu da provede brzu, temeljitu i transparentnu istragu o tom zločinu počinjenom nad ruskim građaninom na ruskom teritoriju uz korištenje živčanog bojnog otrova koji je razvijan u Sovjetskom Savezu i kasnije u Ruskoj Federaciji i koji je dostupan samo ruskim vojnim i obavještajnim službama;

4. poziva ruske vlasti da privedu licu pravde počinitelje tog nepromišljenog čina i njihove pomagače koji su im dostavili živčani bojni otrov te da zajamče da će odgovarati za svoje postupke i da u potpunosti surađuju s OPCW-om kako bi se zajamčila nepristrana međunarodna istraga;

5. poziva ruske vlasti da okončaju uznemiravanje, zastrašivanje, nasilje i represiju koju vrše nad svojim političkim protivnicima prekidanjem prakse nekažnjavanja odgovornih zbog koje je život izgubilo već mnogo novinara, boraca za ljudska prava i oporbenih političara i da zajamče da spomenute osobe mogu obavljati svoje zakonite i korisne aktivnosti bez straha po svoj život i živote članova svoje obitelji i svojih prijatelja;

6. naglašava činjenicu da se Ruska Federacija, kao članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, obvezala na poštovanje temeljnih sloboda, ljudskih prava i vladavine prava u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima;

7. podsjeća na važnost toga da Rusija, kao članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, poštuje međunarodno pravo, relevantne sporazume i konvencije te u potpunosti poštuje svoje međunarodne obveze, među ostalim obvezu suradnje s OPCW-om u istragama o kršenju Konvencije o kemijskom oružju;

8. pohvaljuje potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika za aktivnu ulogu u osuđivanju trovanja g. Navaljnog na najstroži mogući način i pozdravlja napore i doprinose njemačkog predsjedništva usmjerene na utvrđivanje zajedničkog odgovora EU-a; poziva Vijeće da nastavi vršiti pritisak na Rusku Federaciju da provede istragu o pokušaju ubojstva Alekseja Navaljnog trovanjem; poziva Vijeće za vanjske poslove da se na svom sastanku 21. rujna aktivno uhvati u koštac s tim pitanjem;

9. pozdravlja trenutačnu raspravu država članica o mogućim sankcijama kao odgovoru na nedostatnu suradnju Ruske Federacije u međunarodnim naporima usmjerenima na istragu o trovanju Alekseja Navaljnog korištenjem kemijskog oružja, kojim se krši međunarodno pravo; prima na znanje da je njemačka vlada, uzimajući u obzir pokušaj ubojstva, izrazila spremnost da se ponovno razmotri svoju potporu projektu Sjevernog toka 2;

10. poziva na nametanje sankcija svim pojedincima koji su odgovorni za taj neprihvatljiv zločin; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika da ubrzano donese mjere i primjeni sankcije EU-a zbog kršenja ljudskih prava;

11. poziva ESVD pod vodstvom potpredsjednika Komisije /Visokog predstavnika da zajamči trajnu koheziju pet vodećih načela politike EU-a prema Rusiji i da osmisli novu sveobuhvatnu strategiju za Rusiju s čvrstim i principijelnim stajalištem koje se zasniva na poštovanju međunarodnog prava i standarda ljudskih prava i kojim se usredotočuje na jačanje mira i sigurnosti;

12. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.

[1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0157.

[2] SL C 298, 23.8.2018., str. 56.

[3] SL C 300, 18.8.2016., str. 2.

Posljednje ažuriranje: 16. rujna 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti