Prijedlog rezolucije - B9-0402/2020Prijedlog rezolucije
B9-0402/2020

    PRIJEDLOG REZOLUCIJE o potrebi za posebnim sastavom Vijeća za rodnu ravnopravnost

    9.12.2020 - (2020/2896(RSP))

    podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije
    u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

    Irène Tolleret, Samira Rafaela, Karen Melchior, María Soraya Rodríguez Ramos, Chrysoula Zacharopoulou, Sylvie Brunet, Radka Maxová, Susana Solís Pérez, Nathalie Loiseau, Sophia in ’t Veld
    u ime Kluba zastupnika Renew
    Maria da Graça Carvalho, Frances Fitzgerald
    u ime Kluba zastupnika PPE-a
    Maria Noichl
    u ime Kluba zastupnika S&D-a
    Alice Kuhnke, Gwendoline Delbos-Corfield, Diana Riba i Giner, Sylwia Spurek, Ernest Urtasun, Monika Vana
    u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
    Eugenia Rodríguez Palop, Elena Kountoura
    u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a


    Postupak : 2020/2896(RSP)
    Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
    Odabrani dokument :  
    B9-0402/2020
    Podneseni tekstovi :
    B9-0402/2020
    Doneseni tekstovi :

    B9-0402/2020

    Rezolucija Europskog parlamenta o potrebi za posebnim sastavom Vijeća za rodnu ravnopravnost

    (2020/2896(RSP))

    Europski parlament,

     uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članke 8., 10., 19., 153. stavak 1. točku (i), 157. i 236. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU),

     uzimajući u obzir članke 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

     uzimajući u obzir članak 2. stavak 1. Poslovnika Vijeća,

     uzimajući u obzir Prijedlog direktive Vijeća od 2. srpnja 2008., koji je podnijela Komisija, o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeroispovijest ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju (Antidiskriminacijska direktiva) (COM/2008/0426),

     uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada[1],

     uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012., koji je podnijela Komisija, o povećanju ravnoteže spolova među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzama te o drugim povezanim mjerama (Direktiva o ženama u upravnim odborima) (COM(2012)0614),

     uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), koja je stupila na snagu 1. kolovoza 2014.,

     uzimajući u obzir Prijedlog Komisije od 4. ožujka 2016. o odluci Vijeća o sklapanju, od strane Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (COM(2016)0109),

     uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji i drugim mjerama za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja[2],

     uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. siječnja 2020. o rodno uvjetovanoj razlici u plaćama[3],

     uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2020. o rodnoj ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a[4],

     uzimajući u obzir Indeks ravnopravnosti spolova za 2020., koji je Europski institut za jednakost spolova (EIGE) objavio 28. listopada 2020.,

     uzimajući u obzir zaključke EIGE-a od 19. studenog 2020. o rodnoj neravnopravnosti u pogledu skrbi i plaća u EU-u;

     uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2019. pod naslovom „Rodno ravnopravna gospodarstva u EU-u: daljnji koraci”,

     uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 2. prosinca 2020. o rješavanju pitanja rodne razlike u plaćama,

     uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, a posebno njegova načela 2., 3., 9. i 15.,

     uzimajući u obzir ciljeve UN-ove ciljeve održivog razvoja dogovorene 2015., a posebno ciljeve br. 5 i br. 8,

     uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025.” (COM(2020)0152),

     uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 25. studenog 2020. naslovljenu „Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP) III – ambiciozan plan za rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena u okviru vanjskog djelovanja EU-a” (JOIN(2020)0017),

     uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. studenog 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020.–2025.” (COM(2020)0698),

     uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. rujna 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025.” (COM(2020)0565),

     uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. listopada 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: strateški okvir EU-a za ravnopravnost, integraciju i sudjelovanje Roma”(COM(2020)0620),

     uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

    A. budući da rodna ravnopravnost predstavlja temeljnu vrijednost i cilj EU-a, budući da je pravo na jednako postupanje i nediskriminaciju temeljno pravo sadržano u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima te da bi se trebalo u potpunosti poštovati;

    B. budući da se člankom 8. UFEU-a uspostavlja načelo rodno osviještene politike, prema kojemu bi Unija trebala težiti uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena;

    C. budući da je diskriminacija na temelju roda i rodnog identiteta često intersekcijski povezana s diskriminacijom na drugim osnovama, kao što je rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili seksualna orijentacija, što dovodi do dvostruke ili višestruke diskriminacije; budući da je horizontalna intersekcijska perspektiva od presudne važnosti za postizanje rodne ravnopravnosti i ravnopravnosti općenito;

    D. budući da je horizontalna intersekcijska perspektiva od presudne važnosti u svim politikama rodne ravnopravnosti, kako bi se mogli prepoznati i zatim ukloniti ti rizici od višestruke diskriminacije; budući da politike EU-a dosad nisu imale intersekcijski pristup i da su bile usmjerene uglavnom na pojedinačne dimenzije diskriminacije, čime se ne rješava njezina institucionalna, strukturna i povijesna dimenzija; budući da intersekcijska analiza ne omogućuje samo razumijevanje strukturnih prepreka, nego i pruža podatke za uspostavu referentnih vrijednosti i utvrđivanje puta prema strateškim i učinkovitim politikama protiv sustavne diskriminacije, isključenosti i rodnih nejednakosti;

    E. budući da, prema Indeksu rodne ravnopravnosti EIGE-a za 2020., ni jedna država članica EU-a još nije u potpunosti ostvarila jednakost žena i muškaraca; budući da EU u području rodne ravnopravnosti i dalje sporo ostvaruje napredak, s obzirom na to da se indeks u prosjeku poboljšava za jedan bod svake dvije godine; budući da će tom brzinom EU-u trebati više od 60 godina za postizanje rodne ravnopravnosti;

    F. budući da rodno uvjetovano nasilje, u svim svojim oblicima, predstavlja diskriminaciju i kršenje ljudskih prava te da je ono ukorijenjeno u rodnoj nejednakosti i da se njime doprinosi održavanju i jačanju te nejednakosti; budući da je rodno uvjetovano nasilje jedna od najvećih prepreka rodnoj ravnopravnosti; budući da je istraživanje koje je 2014. provela Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) pokazalo da je svaka treća žena doživjela fizičko ili seksualno nasilje nakon navršenih 15 godina, da je 55 % žena bilo suočeno s jednim ili više oblika seksualnog uznemiravanja te da, u prosjeku, svaka dva i pol dana neka žena smrtno strada kao posljedica nasilja u obitelji; budući da je život bez nasilja preduvjet za ravnopravnost; budući da se u EU-u svake godine dogodi 3500 ubojstava žena povezanih s nasiljem u obitelji;[5] budući da su usporedivi rodno osjetljivi i raščlanjeni podaci ključni kako bi se u potpunosti dobio uvid u raširenost rodno uvjetovanog nasilja, nejednakosti učinile vidljivima i osmislile ciljane politike; budući da rodno osjetljivi i raščlanjeni podaci još uvijek nisu dostupni u više područja javnih politika EU-a i država članica;

    G. budući da prema najnovijim podacima Komisije razlika u satnicama koje dobivaju žene i muškarci iznosi 16 %, iako ona znatno varira među državama članicama; budući da rodna razlika u plaćama raste na 40 % kada se uzmu u obzir stope zaposlenosti i ukupno sudjelovanje na tržištu rada; budući da je situacija još gora po odlasku u mirovinu, jer su mirovine žena oko 37 % niže od mirovina muškaraca zbog, među ostalim, i rodne razlike u primanjima; budući da je stopa zaposlenosti u EU-u, koja se znatno razlikuje među državama članicama, 2018. još uvijek bila viša za muškarce (79 %) nego za žene (67 %); budući da je 2018. godine 31,3 % zaposlenih žena u dobi od 20 do 64 godine u EU-u radilo na nepuno radno vrijeme, dok je za usporedbu muškaraca zaposlenih u takvom radnom odnosu bilo 8,7 %; budući da su žene prekomjerno zastupljene u neformalnoj ekonomiji, nesvojevoljnom radu na nepuno radno vrijeme te na nesigurnim i slabije plaćenim radnim mjestima;

    H. budući da neplaćene poslove skrbi i rada u kućanstvu uglavnom obavljaju žene, što utječe na njihovo zapošljavanje i napredovanje u karijeri te doprinosi rodnim razlikama u zapošljavanju, plaćama i mirovinama; budući da, prema procjenama, 80 % u usluga u sektoru skrbi pružaju neformalni pružatelji skrbi koji su uglavnom žene (75 %), među kojima i migrantice;

    I. budući da su žene stoga i dalje nedovoljno zastupljene i izložene različitim oblicima diskriminacije na tržištu rada i budući da je cilj pružiti im jednake prilike na radnom mjestu kao i muškarcima, kako bi se te razlike smanjile;

    J. budući da su, prema komunikaciji Komisije pod naslovom „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” (COM(2020)0014) ,bolje usluge skrbi za djecu i dugoročne skrbi način da se osigura da odgovornost za pružanje skrbi bude ravnopravnije podijeljena između žena i muškaraca, kako bi se olakšalo ravnopravno sudjelovanje žena na tržištu rada u odnosu na muškarce;

    K. budući da su rodni jaz i strukturne prepreke i dalje prisutni u mnogim područjima, što žene i muškarce svodi na njihove tradicionalne uloge i ograničava mogućnosti žena da u potpunosti uživaju svoje temeljno pravo na jednakost u zapošljavanju, radu i plaćama;

    L. budući da su žene podzastupljene na položajima na kojima se donose odluke, uključujući u gospodarskom sektoru, i da smo još daleko od rodnog pariteta u izabranim tijelima; budući da prema podacima EIGE-a žene čine manje od trećine svih zastupnika u EU-u; budući da većina tijela nadležnih za donošenje odluka nema potrebno stručno znanje u pitanjima rodne ravnopravnosti;

    M. budući da stereotipni stavovi u pogledu rodnih uloga doprinose rodnoj neravnopravnosti i nastavku rodno uvjetovanog nasilja; budući da je uklanjanje rodne neravnopravnosti u interesu društva u cjelini i budući da je sudjelovanje muškaraca u borbi protiv rodne neravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilja od ključne važnosti;

    N. budući da je pristup spolnoj i reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi i pravima ključan za ostvarivanje rodne ravnopravnosti; budući da je uskraćivanje prava i odbijanje pružanja skrbi u području spolnog i reproduktivnog zdravlja jedan od oblika rodno uvjetovanog nasilja; budući da je Parlament u svoj nedavno doneseni program „EU za zdravlje” uvrstio pitanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, kako bi se osigurao pravodoban pristup robi koja je potrebna za sigurno ostvarivanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava;

    O. budući da, iako je u EU-u ostvaren pozitivan napredak, i dalje ima prostora za poboljšanje, s obzirom na to da svjedočimo nazadovanju u pogledu rodne ravnopravnosti i prava žena, pa i u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava; budući da je nužno suprotstaviti se tom nazadovanju i na najvišoj političkoj razini zaštiti rodnu ravnopravnost i prava žena;

    P. budući da je pandemija bolesti COVID-19 nerazmjerno utjecala na žene i djevojčice zbog ukorijenjenih nejednakosti koje su dovele do, među ostalim, eksponencijalnog povećanja rodno uvjetovanog nasilja i većeg povlačenja žena s tržišta rada; budući da je uključivanje rodne perspektive u sve faze odgovora na krizu uzrokovanu COVID-om 19 od ključne važnosti;

    Q. budući su žene, s obzirom na to da rade na najnesigurnijim radnim mjestima, zbog manjka organizirane skrbi za djecu tijekom pandemije bolesti COVID-19 najteže pogođene djelomičnom nezaposlenošću, rizikom od gubitka posla i prisilnim radom na daljinu; budući da je petini žena u EU-u i prije toga prijetilo siromaštvo i socijalna isključenost[6]; budući da žene čine 85 % samohranih roditelja, koji su još izloženiji riziku od nesigurnosti i povećanog siromaštva; budući da se očekuje da će u predstojećim mjesecima 500 milijuna ljudi[7] u svijetu utonuti u siromaštvo, većinom žena; budući da siromaštvo i socijalna isključenost imaju strukturne uzroke koje je potrebno iskorijeniti i poništiti njihove učinke, posebno kroz politike zapošljavanja, stanovanja, mobilnosti i pristupa javnim uslugama;

    R. budući da je kriza uzrokovana COVID-om 19 pokazala važnost europske integracije i jačanja suradnje i dijaloga među državama članicama, razmjene rješenja i provedbe mjera na razini EU-a te koordiniranih odgovora, među ostalim u području rodne ravnopravnosti;

    S. budući da će, nakon dogovora između Parlamenta i Vijeća, rodno osviještena politika u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. prvi put biti horizontalni prioritet te da bi ona trebala biti popraćena procjenama učinka svakog zakonodavnog prijedloga i prijedloga politika te praćenjem i evaluacijom programa iz rodne perspektive, među ostalim praćenjem sredstava namijenjenih rodnoj ravnopravnosti; budući da bi uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna za Mehanizam za oporavak i otpornost i glavne programe financiranja EU-a trebalo pratiti i na najvišoj političkoj razini; budući da su rodna ravnopravnost i ostvarenje prava žena i djevojčica preduvjeti za gospodarski oporavak i uključiv održivi razvoj;

    T. budući da osam godina nakon njezina donošenja Istanbulsku konvenciju još uvijek nisu ratificirale sve države članice, pa ni EU; budući da je Istanbulska konvencija najvažniji međunarodni instrument za sprečavanje i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja;

    U. budući da je Parlament u više svojih rezolucija, primjerice u Rezoluciji od 28. studenoga 2019. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji i drugim mjerama za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, pozvao Vijeće da aktivira premošćujuću klauzulu iz članka 83. stavka 1. UFEU-a kako bi se rodno uvjetovano nasilje uvrstilo na popis europskih kaznenih djela; budući da je Parlament u više navrata pozvao na donošenje direktive o sprečavanju rodno uvjetovanog nasilja;

    V. budući da sedam godina nakon što je Komisija podnijela prijedlog, a Parlament donio svoje stajalište u prvom čitanju, još uvijek nije postignut dogovor o direktivi o povećanju ravnoteže spolova među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzama te o drugim povezanim mjerama (Direktiva o ženama u upravnim odborima) te da je taj prijedlog od tada blokiran u Vijeću;

    W. budući da, dvanaest godina nakon što je Komisija podnijela prijedlog, još uvijek nije postignut dogovor o direktivi Vijeća o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeroispovijest ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju i da je taj prijedlog od tada blokiran u Vijeću;

    X. budući da je u svojim zaključcima od 10. prosinca 2019. naslovljenima „Rodno ravnopravna gospodarstva u EU-u: daljnji koraci” Vijeće istaknulo „da su stari izazovi i dalje prisutni, a pojavljuju se i novi. Ciljevi utvrđeni u području rodne ravnopravnosti nisu u potpunosti ostvareni” te pozvalo Komisiju i države članice da „ojačaju rodnu ravnopravnost [...] aktivnim promicanjem političkog dijaloga na visokoj razini o pitanjima rodne ravnopravnosti na razini EU-a i na najvišoj političkoj razini”.

    Y. budući da su se politički dijalog na visokoj razini i dijalog na razini EU-a pokazali učinkovitima u smanjenju razlika među državama članicama i promicanju europske integracije u većini područja politika; budući da je strukturirani dijalog na najvišoj političkoj razini ključan za zaštitu i promicanje prava žena i rodne ravnopravnosti donošenjem rodno osjetljivog zakonodavstva Unije;

    Z. budući da je uloga Vijeća kao suzakonodavca EU-a od ključne važnosti; budući da sastavi Vijeća moraju biti osmišljeni tako da se njima može odgovoriti na trenutačne političke izazove i prioritete; budući da nepostojanje posebnog sastava Vijeća za rodnu ravnopravnost povećava rizik od donošenja rodno neosjetljivog zakonodavstva;

    AA. budući da je sadašnja Komisija političkim smjernicama predsjednice Komisije i daljnjim mjerama pokazala snažnu predanost jačanju rodne ravnopravnosti;

    AB. budući da se pitanja rodne ravnopravnosti trenutačno rješavaju na razini Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača koje ne odražava na odgovarajući način sve aspekte tih pitanja;

    AC. budući da je Parlament već uputio poziv za uspostavu novog sastava Vijeća ministara i državnih tajnika zaduženih za rodnu ravnopravnost;

    AD. budući da je nekoliko predsjedništava Vijeća Europske unije uložilo pozitivne napore kako bi se organizirali neformalni sastanci ministara i državnih tajnika zaduženih za rodnu ravnopravnost i na dnevni red stavila pitanja rodne ravnopravnosti; budući da ta praksa mora dobiti institucionalni karakter uspostavom stalnog namjenskog foruma;

    AE. budući da je zajedničko djelovanje u okviru čvrstog pakta među državama članicama ključno za uzlaznu konvergenciju i usklađivanje prava žena u Europi dijeljenjem i implementacijom najambicioznijeg zakonodavstva Unije i provedbom najboljih praksi koje su trenutačno na snazi u EU-u;

    AF. budući da postoji povjerenik Komisije odgovoran isključivo za ravnopravnost i da Parlament ima odbor namijenjen pravima žena i rodnoj ravnopravnosti, ali da ne postoji poseban sastav Vijeća za rodnu ravnopravnost, a ministri i državni tajnici zaduženi za rodnu ravnopravnost nemaju poseban službeni forum za raspravu;

    AG. budući da Europsko vijeće ima pravo kvalificiranom većinom utvrditi (ili izmijeniti) popis sastava Vijeća u okviru kojih se Vijeće sastaje, osim sastavâ Vijeća za opće poslove i Vijeća za vanjske poslove;

    1. izražava žaljenje zbog toga što ministri i državni tajnici zaduženi za rodnu ravnopravnost nemaju poseban institucionalni forum kojim bi se osiguralo da se predstavnici država članica redovito sastaju, raspravljaju, donose zakonodavne i političke odluke te razmjenjuju najbolje prakse; naglašava da će se okupljanjem ministara i državnih tajnika zaduženih za rodnu ravnopravnost omogućiti usmjereniji i učinkovitiji forum za suradnju, čime će se osigurati snažnija integracija rodne ravnopravnosti u strategije i političke procese EU-a, dosljedan pristup i koordinacija svih povezanih politika;

    2. ističe važnost okupljanja ministara i državnih tajnika zaduženih za rodnu ravnopravnost u okviru službenog namjenskog foruma kako bi se donosile konkretne zajedničke mjere i zakonodavstvo za rješavanje izazova u području prava žena i rodne ravnopravnosti te osiguralo da se o pitanjima rodne ravnopravnosti raspravlja na najvišoj političkoj razini, uzimajući u obzir različite oblike diskriminacije kojima su žene izložene na temelju rase, pripadnosti etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama, starosti, invaliditeta, kao Romkinje, žene izbjeglice i migrantice u opasnosti od društvene isključenosti;

    3. ističe važnost političke poruke koja bi se poslala uspostavom sastava Vijeća za rodnu ravnopravnost; potvrđuje da će poseban sastav Vijeća za rodnu ravnopravnost, koji će ministrima i državnim tajnicima zaduženima za rodnu ravnopravnost omogućiti da se redovito sastaju i raspravljaju, poboljšati integraciju rodne perspektive u zakonodavstvo Unije, kao i dijalog i suradnju među državama članicama, razmjenu najboljih praksi i zakonodavstva te sposobnost da se pruže zajednički odgovori na probleme prisutne diljem EU-a, kao i da će se njime doprinijeti smanjenju razlika među državama i usklađivanju zaštite prava žena i rodne ravnopravnosti u Europi s pomoću intersekcijskog pristupa;

    4. naglašava da bi poseban sastav Vijeća za rodnu ravnopravnost predstavljao ključni element u deblokiranju pregovora o glavnim predmetima povezanima s rodnom ravnopravnošću, konkretno o ratifikaciji Istanbulske konvencije, donošenju Direktive o povećanju ravnoteže spolova među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzama te o drugim povezanim mjerama (Direktiva o ženama u upravnim odborima) i Direktive Vijeća o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeroispovijest ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju (Antidiskriminacijska direktiva), kao i u rješavanju drugih rodnih pitanja koja bi trebalo riješiti u predstojećim godinama, primjerice uvrštavanja rodno uvjetovanog nasilja na popis europskih kaznenih djela i donošenja buduće direktive o rodno uvjetovanom nasilju;

    5. poziva Vijeće i Europsko vijeće da uspostave sastav Vijeća za rodnu ravnopravnost kako se olakšalo donošenje rodno osviještenih politika u svim područjima politika i zakonodavstva EU-a;

    6. poziva Europsko vijeće da kvalificiranom većinom izmijeni popis sastava Vijeća u okviru kojih se Vijeće sastaje, u skladu s člankom 236. UFEU-a i člankom 2. stavkom 1. Poslovnika Vijeća;

    7. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

    Posljednje ažuriranje: 14. prosinca 2020.
    Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti