PRIJEDLOG REZOLUCIJE o uhićenju Alekseja Navaljnog

19.1.2021 - (2021/2513(RSP))

podnesen nakon izjave potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Urmas Paet, Petras Auštrevičius, Izaskun Bilbao Barandica, Olivier Chastel, Katalin Cseh, Bernard Guetta, Karin Karlsbro, Klemen Grošelj, Moritz Körner, Ilhan Kyuchyuk, Nathalie Loiseau, Javier Nart, Frédérique Ries, Michal Šimečka, Dragoş Tudorache, Nicolae Ştefănuță, Ramona Strugariu
u ime Kluba zastupnika Renew

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0090/2021

B9-B9-0094/2021

Rezolucija Europskog parlamenta o uhićenju Alekseja Navaljnog

(2021/2513(RSP))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji, posebno one od 15. siječnja 2015. o Rusiji, posebno o slučaju Alekseja Navaljnog[1], od 12. ožujka 2015. o ubojstvu ruskog oporbenog vođe Borisa Njemcova i stanju demokracije u Rusiji[2], od 6. travnja 2017. o Rusiji, uhićenju Alekseja Navaljnog i drugih prosvjednika[3] te od 17. rujna 2020. o stanju u Rusiji: trovanje Alekseja Navaljnog[4],

– uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava (ECHR),

– uzimajući u obzir Ustav Ruske Federacije, naročito poglavlje 2., a posebno članak 29. kojim se štiti sloboda govora i međunarodne obveze u pogledu ljudskih prava koje je Rusija preuzela kao članica Vijeća Europe, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i UN-a,

– uzimajući u obzir izjave predsjednika Europskog Vijeća i potpredsjednika Komisije / visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 17 siječnja 2021. slijedom pritvaranja Alekseja Navaljnog,

– uzimajući u obzir izjavu predsjednice Europske komisije od 18. siječnja 2021. slijedom pritvaranja Alekseja Navaljnog,

– uzimajući u obzir izjave potpredsjednika Komisije / visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 24. kolovoza. i 2. rujna 2020. o trovanju Alekseja Navaljnog i izjavu Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u ime EU-a od 3. rujna 2020. o trovanju Alekseja Navaljnog,

– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je Aleksej Navaljni, vodeći ruski oporbeni političar, odvjetnik, bloger i antikorupcijski aktivist, 17. siječnja 2021. uhićen u međunarodnoj zračnoj luci Šeremetjevo u Moskvi nakon povratka u Rusiju iz Njemačke, gdje se liječio, te mu je uskraćen pristup odvjetnicima;

B. budući da je 18. siječnja 2021. Aleksej Navaljni, nakon neviđenog i na brzinu organiziranog postupka saslušanja u policijskoj postaji, osuđen na 30 dana istražnog zatvora, bez prisutnosti odvjetnika;

C. budući da je Aleksej Navaljni u komatoznom stanju prevezen u Njemačku na liječenje nakon što su ga 20. kolovoza 2020. otrovali pripadnici Savezne sigurnosne službe (FSB) Ruske Federacije;

D. budući da je u bolnici Charité – Universitätsmedizin u Berlinu zaključeno da je Aleksej Navaljni bio otrovan nervnim bojnim otrovom iz skupine „Novičok”, koja pripada vojnim nervnim bojnim otrovima koje su razvili Sovjetski Savez i Ruska Federacija, a koji su dostupni samo vojnim strukturama i tajnim službama u Rusiji; budući da je način trovanja potvrdilo više laboratorija;

E. budući da se u skladu s Konvencijom o kemijskom oružju svako trovanje pojedinca korištenjem nervnog bojnog otrova smatra uporabom kemijskog oružja, a korištenje kemijskog oružja neovisno o okolnostima predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava i međunarodnih standarda u području ljudskih prava;

F. budući da je ruska Savezna služba za zatvore priopćila da je Aleksej Navaljni priveden do održavanja sudskog ročišta zbog kršenja ranije uvjetne kazne u okviru takozvanog slučaja „Yves Rocher”;

G. budući da je Europski sud za ljudska prava u presudi od 17. listopada 2017. presudio da su Aleksej Navaljni i njegov brat Oleg 2014. godine nepravedno osuđeni za financijska kaznena djela u takozvanom slučaju „Yves Rocher” i da su ruski sudovi u tom predmetu donijeli „proizvoljne i očito nerazumne” odluke te je naložio Ruskoj Federaciji da dvojici braće isplati više od 80 000 eura odštete i troškova;

H. budući da je 25. travnja 2018., nakon revizije tog predmeta na temelju zahtjeva ESLJP-a, Vrhovni sud Ruske Federacije potvrdio presudu protiv Alekseja Navaljnog i njegova brata Olega u takozvanom slučaju „Yves Rocher”;

I. budući da je Aleksej Navaljni već bio napadan, pritvoren, uhićen i osuđen u pokušaju suzbijanja njegovih političkih i javnih aktivnosti;

J. budući da su ruski tužitelji pokrenuli nove kaznene postupke protiv Alekseja Navaljnog i iskoristili politički motivirane presude kako bi mu zabranili da se kandidira na ruskim predsjedničkim izborima 2018.;

K. budući da je prema izvješćima OVD-Infoa, neovisnog medijskog projekta o ljudskim pravima i političkim progonima u Rusiji, oko 70 osoba pritvoreno u iščekivanju povratka Alekseja Navaljnog;

L. budući da su pokušaj ubojstva i uhićenje Alekseja Navaljnog samo posljednji primjeri vrlo ozbiljnog nazadovanja u pogledu zaštite ljudskih prava i poštovanja zajednički dogovorenih demokratskih načela i vladavine prava u Ruskoj Federaciji;

M. budući da prema uglednoj ruskoj organizaciji za ljudska prava „Memorial” u Ruskoj Federaciji postoji više od 300 političkih i vjerskih zatvorenika;

N. budući da su prava na slobodu mišljenja i govora, udruživanja i mirnog okupljanja utvrđena Ustavom Ruske Federacije;

O. budući da su zbog brojnih pokušaja ubojstava trovanjem vojnim nervnim bojnim otrovima i drugim sredstvima, kao i zbog odbijanja suradnje u sudskom postupku o obaranju zrakoplova na letu MH-17, odnosi EU-a i Zapada s Ruskom Federacijom pali na najniže grane u povijesti;

1. poziva na trenutačno puštanje na slobodu Alekseja Navaljnog i svih osoba čije je pritvaranje povezano s njegovim povratkom u Rusiju;

2. osuđuje uhićenje Alekseja Navaljnog i politički motiviranu represiju koju protiv njega provode ruske vlasti, među ostalim uz pomoć pravosudnog sustava;

3. poziva ruske vlasti da stanu na kraj zlostavljanju, zastrašivanju, nasilju i represiji političkih protivnika;

4. najozbiljnije osuđuje ponašanje Ruske Federacije koje smatra neprimjerenim za člana Vijeća Europe i OESS-a, koji se obvezao na poštovanje temeljnih sloboda, ljudskih prava i vladavine prava, kako je utvrđeno u EKLJP-u i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima; potiče Vijeće Europe i OESS da poduzmu odgovarajuće mjere za procjenu kršenja obveza Ruske Federacije;

5. naglašava da je uhićenje Alekseja Navaljnog i pokušaj njegovog ubojstva dio sustavnih napora kojima je cilj ušutkati Navaljnog i druge disidente te spriječiti političku oporbu u zemlji; izražava solidarnost s demokratskim snagama u Rusiji koje se zalažu za otvoreno i slobodno društvo;

6. osuđuje činjenicu da Ruska Federacija opetovano koristi kemijske nervne bojne otrove protiv ruskih građana i podsjeća da uporaba kemijskog oružja u bilo kojim okolnostima predstavlja zločin koji se smatra neprihvatljivim prema međunarodnom pravu;

7. ponavlja svoje pozive Ruskoj Federaciji da Organizaciji za zabranu kemijskog oružja u cijelosti i u potpunosti dostavi sve podatke o svom programu Novičok, da zajamči da će počinitelji zločina nad Aleksejem Navaljnijem odgovarati za svoje postupke te da se provede međunarodna istraga o kršenjima međunarodnih obveza Rusije u području kemijskog oružja;

8. poziva Europsko vijeće i Vijeće za vanjske poslove da na svojim sljedećim sastancima zauzmu aktivno stajalište o tom pitanju i da znatno ojačaju mjere ograničavanja EU-a prema Rusiji, među ostalim sankcioniranjem pojedinaca i pravnih subjekata uključenih u odluku o uhićenju i zatvaranju Alekseja Navaljnog;

9. poziva države članice da preko raznih vanjskopolitičkih platformi i projekata kao što je Sjeverni tok 2 kritički preispitaju suradnju EU-a s Rusijom;

10. poziva EU da poveća svoju potporu ruskim disidentima, nevladinim organizacijama i organizacijama civilnog društva te neovisnim medijima i izvjestiteljima;

11. izražava žaljenje što Alekseju Navaljnom neće biti dopušteno da se obrati Odboru za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE), kao što je bilo predviđeno za 19. siječnja 2021., dok je ruskom parlamentarnom izaslanstvu nedavno dopušteno da se vrati na Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe;

12. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.

 

• [1] SL C 300, 18.8.2016., str. 2.
• [2] SL C 316, 30.8.2016., str. 126.
• [3] SL C 298, 23.8.2018., str. 56.
• [4] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0232.