PRIJEDLOG REZOLUCIJE o situaciji u Mjanmaru
8.2.2021 - (2021/2540(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Heidi Hautala, Francisco Guerreiro, Rosa D’Amato, Monika Vana, Bronis Ropė, Mounir Satouri, Saskia Bricmont, Ernest Urtasun, Hannah Neumann, Sara Matthieu, Jordi Solé, Alviina Alametsä, Niklas Nienaß
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0116/2021
B9-0117/2021
Rezolucija Europskog parlamenta o situaciji u Mjanmaru
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Mjanmaru i o položaju etničke skupine Rohingya, posebno one od 7. srpnja 2016.[1], 15. prosinca 2016.[2], 14. rujna 2017.[3], 14. lipnja 2018.[4], 13. rujna 2018.[5] i 19. rujna 2019.[6],
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. veljače 2018. i 10. prosinca 2018. o Mjanmaru/Burmi,
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 23. travnja 2020. o produljenju trenutačnih mjera ograničavanja protiv Mjanmara za dodatnih dvanaest mjeseci,
– uzimajući u obzir šesti dijalog o ljudskim pravima između Europske unije i Mjanmara održan 14. listopada 2020. videokonferencijom,
– uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. veljače 2021. i izjavu ministara vanjskih poslova skupine G7 od 3. veljače 2021. o situaciji u Mjanmaru,
– uzimajući u obzir izvješće o seksualnom nasilju povezanom sa sukobima koje je glavni tajnik UN-a uputio Vijeću sigurnosti (S/2018/250) i koje je objavljeno 23. ožujka 2018.,
– uzimajući u obzir izvješće Vijeća UN-a za ljudska prava od 8. kolovoza 2018. (A/HRC/42/50) o detaljnim nalazima Neovisne međunarodne misije za utvrđivanje činjenica o Mjanmaru (UNIFFM), Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava od 3. listopada 2018. o situaciji u pogledu ljudskih prava muslimana iz naroda Rohingya i drugih manjina u Mjanmaru (A/HRC/RES/39/2), izvješće Vijeća UN-a za ljudska prava od 5. kolovoza 2019. o ekonomskim interesima vojske Mjanmara (A/HRC/42/CRP.3), izvješće Vijeća UN-a za ljudska prava od 7. kolovoza 2019. o neovisnom istražnom mehanizmu UN-a za Mjanmar (A/HRC/42/66) i izvješće Vijeća UN-a za ljudska prava od 3. rujna 2020. o situaciji u pogledu ljudskih prava muslimana iz naroda Rohingya i drugih manjina u Mjanmaru (A/HRC/45/5),
– uzimajući u obzir izvješće UNIFFM-a od 22. kolovoza 2019. o seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju u Mjanmaru i različitom učinku etničkih sukoba na spolove (A/HRC/42/CRP.4),
– uzimajući u obzir izvješća posebnog izvjestitelja o stanju ljudskih prava u Mjanmaru i Ureda visokog povjerenika za ljudska prava te izvješća nadzornog mehanizma ILO-a,
– uzimajući u obzir završno izvješće i preporuke savjetodavnog povjerenstva o saveznoj državi Rakhine (Annanovo izvješće),
– uzimajući u obzir Odluku predsudskog vijeća III. Međunarodnog kaznenog suda od 14. studenoga 2019. u skladu s člankom 15. Rimskog statuta o odobrenju istrage situacije u Narodnoj Republici Bangladeš/Republici uniji Mjanmara,
– uzimajući u obzir odluku Međunarodnog suda od 23. siječnja 2020. o zahtjevu za određivanje privremenih mjera koji je podnijela Republika Gambija u predmetu koji se odnosi na primjenu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Gambija protiv Mjanmara),
– uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju iz 1949. i njezine dopunske protokole,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o statusu izbjeglica iz 1951. i njezin Protokol iz 1967.,
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su oružane snage Mjanmara, također poznate kao Tatmadaw, uhitile političke vođe i aktiviste civilnog društva, uključujući državnu savjetnicu Aung San Suu Kyi i predsjednika Win Myinta u državnom udaru protiv legitimne civilne vlade u Mjanmaru; budući da je vojska proglasila jednogodišnje izvanredno stanje; budući da je prema ustavu samo Win Myint, kao predsjednik Mjanmara, ovlašten proglasiti izvanredno stanje;
B. budući da su prava naroda Mjanmara dodatno ograničena, uključujući slobodu izražavanja, informiranja, okupljanja i udruživanja; budući da se silom nezakonito rastjeruju prosvjedi; budući da se i dalje organiziraju prosvjedi i kampanje građanskog neposluha; budući da su internet i telefonske linije u velikom dijelu zemlje nepotrebno i nerazmjerno ograničeni, čime se sprečava protok informacija, funkcioniranje medijskih usluga i ugrožava mogućnost ljudi da izražavaju politička stajališta; budući da u tom pogledu pružatelji internetskih usluga trebaju spriječiti negativne učinke na ljudska prava povezane s njihovim djelovanjem u skladu s vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima;
C. budući da se prva sjednica izabranog parlamenta Mjanmara trebala održati u prvom tjednu veljače 2021.; budući da nema dokaza o sustavnim izbornim prijevarama na parlamentarnim izborima u studenom 2020.; budući da se procjenjuje da 1,5 milijuna glasača iz etničkih manjina u područjima zahvaćenima sukobima, većinom Rohingya, nije moglo sudjelovati na izborima; budući da se Zakonom o državljanstvu Mjanmara predviđa da su pripadnici naroda Rohingya „nedržavljani” ili „strani državljani” čime im se uskraćuje državljanstvo;
D. budući da se Mjanmar, kao i ostatak svijeta, suočava sa zdravstvenom krizom, s ukupno više od 140 000 slučajeva bolesti COVID-19; budući da je trenutačni zdravstveni sustav nedovoljno razvijen zbog godina zanemarivanja vojnog režima i uvelike ovisi o vanjskom financiranju multilateralnih institucija; budući da su interno raseljene osobe u Mjanmaru osobito ugrožene pandemijom; budući da odgovor civilne vlade na zdravstveno stanje interno raseljenih osoba nije dovoljan jer primjerice ne uključuje testiranje na COVID-19;
E. budući da je od kolovoza 2017. više od 740 000 pripadnika naroda Rohingya pobjeglo i sigurnost potražilo u susjednom Bangladešu gdje su podvrgnuti nehigijenskim uvjetima i prijetnjama u prenapučenim izbjegličkim kampovima; budući da je ukupni broj izbjeglica Rohingya u Bangladešu premašio jedan milijun; budući da se ubojstva, silovanje i mučenje naroda Rohingya od strane mjanmarskih oružanih skupina te spaljivanje njihovih sela u državi Rakhine koriste kao sredstvo za nanošenje trajne štete socijalnoj strukturi naroda Rohingya i traumatiziranje stanovništva;
F. budući da otprilike 600 000 pripadnika naroda Rohingya prema procjenama i dalje živi u državi Rakhine te su žrtve stalnih diskriminirajućih politika i praksi, sustavnih kršenja temeljnih prava, proizvoljnih uhićenja, zatvaranja u prenapučenim kampovima, nedostatka slobode kretanja i vrlo ograničenog pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi;
G. budući da je predsudsko vijeće III. Međunarodnog kaznenog suda 14. studenoga 2019. odlučilo odobriti istragu zločina deportacije naroda Rohingya iz Mjanmara u Bangladeš; budući da su prema posljednjem izvješću UNIFFM-a od 16. rujna 2019. postupci vlade Mjanmara i dalje dio široko rasprostranjenog i sustavnog napada protiv preostalih pripadnika naroda Rohingya u državi Rakhine koji se može smatrati progonom i drugim zločinima protiv čovječnosti;
H. budući da je Međunarodni sud (ICJ) odlukom od 23. siječnja 2020. odredio privremene mjere u predmetu koji je Gambija pokrenula protiv Mjanmara u vezi s Konvencijom o genocidu i narodom Rohingya; budući da je mjanmarska vlada, čiju je obranu pred Međunarodnim sudom vodila Aung San Suu Kyi, nazvala optužbe o genocidu zavaravajućom i nepotpunom činjeničnom slikom stanja; budući da je mjanmarska vlada s nekoliko predsjedničkih ukaza poduzela ograničen broj koraka u borbi protiv kršenja ljudskih prava; budući da vlada još nije izmijenila ili stavila izvan snage ključne zakone kojima se olakšava diskriminacija naroda Rohingya, uključujući Zakon o državljanstvu iz 1982.;
I. budući da je Parlament u više navrata osudio kršenja ljudskih prava te sustavne i raširene napade na pripadnike naroda Rohingya; budući da vlasti u Mjanmaru odbijaju ozbiljno istražiti kršenja ljudskih prava pripadnika naroda Rohingya te počinitelje pozvati na odgovornost; budući da su najviši vojni činovnici koji su nadzirali napade na pripadnike naroda Rohingya i dalje na svojim položajima; budući da vlasti odbijaju surađivati s mehanizmima UN-a; budući da je nekažnjavanje duboko ukorijenjeno u političkom i pravnom sustavu Mjanmara; budući da ni jedno od ad hoc istražnih povjerenstava i odbora koje su osnovale mjanmarske vlasti ne ispunjava standarde nepristrane, neovisne, učinkovite i temeljite istrage o ljudskim pravima;
1. oštro osuđuje državni udar oružanih snaga Mjanmara protiv civilne vlade kojim se pokušava potkopati snažna predanost naroda Mjanmara demokraciji;
2. poziva mjanmarsku vojsku da odmah i bezuvjetno pusti na slobodu sve političke vođe i aktiviste civilnog društva koji su uhićeni; poziva na hitno okončanje nezakonitog izvanrednog stanja i nekažnjavanja u zemlji, ponovnu uspostavu civilne vlasti i puta prema demokraciji te brzo otvaranje parlamenta uz sudjelovanje svih izabranih zastupnika kako je navedeno u ustavu;
3. izražava zabrinutost u vezi s trenutačnim ustavom Mjanmara koji je vojska nametnula narodu Mjanmara u postupku koji nije bio ni pošten ni slobodan i koji ne odražava volju ni interese naroda te vojsci nezakonito dodjeljuje izvanredne i neopravdane ovlasti, kao što su fiksni udio zastupničkih mjesta, stalan državni nadzor određenih ministarstava kao i pravo na blokiranje bilo kakvih ustavnih promjena; poziva vojsku i legitimno izabranu vladu Mjanmara na čelu s predsjednikom Winom Myintom da pokrenu slobodan i pošten postupak razrade i provedbe novog ustava zajedno s narodom Mjanmara, kako bi se ostvarila istinska demokracija i država koja radi na dobrobiti i blagostanju svih ljudi u Mjanmaru, koji konkretno jamči priznanje i zastupljenost svih etničkih skupina u Mjanmaru, uključujući pripadnike naroda Rohingya, te sigurnost, slobodu, sklad i mir za sve;
4. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog toga što se narod Mjanmara sad suočava ne samo s humanitarnom krizom zbog stalnog kršenja ljudskih prava, osobito prava manjina kao što je narod Rohingya, i zdravstvenom krizom zbog sve većeg broja slučajeva bolesti COVID-19, nego i s političkom kao i demokratskom krizom;
5. poziva Delegaciju EU-a u Mjanmaru i veleposlanstva država članica da pomno prate stanje ljudskih prava i zdravstvenu situaciju u Mjanmaru, kao i slučajeve političkih čelnika i aktivista civilnog društva koji su trenutačno u pritvoru; traži od diplomatskih misija EU-a da pruže potporu i moguću zaštitu osobama kojima prijeti progon, uključujući pružanjem sigurnih utočišta u veleposlanstvima te olakšavanjem ulaska radi azila ili privremenog utočišta; očekuje od Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) da preuzme vodeću ulogu u koordinaciji međunarodnog humanitarnog i zdravstvenog odgovora za stanovništvo Mjanmara u slučaju hitne potrebe;
6. smatra da ASEAN u slučaju potrebe može služiti kao kanal za pomoć međunarodne zajednice Mjanmaru kao što je to učinio nakon što je ciklon Nargis 2008. opustošio Mjanmar; dodatno potiče ASEAN da preuzme aktivnu ulogu u posredovanju u aktualnoj krizi u Mjanmaru; vjeruje da misije za promatranje izbora mogu biti učinkovit način na koji ASEAN može podržati jačanje demokracije u njegovim državama članicama jer te misije daju dodatnu legitimnost izbornom procesu;
7. pozdravlja odluku Vijeća iz 2020. o produljenju mjera ograničavanja protiv Mjanmara za dodatnih dvanaest mjeseci do 30. travnja 2021. i izmjeni popisa osoba i subjekata na koje se primjenjuju mjere ograničavanja; poziva Vijeće da izmijeni mandat trenutačnog sustava mjera ograničavanja kako bi se njime obuhvatile povrede demokracije te da proširi ciljane sankcije za cjelokupno vodstvo mjanmarske vojske, uključujući generala Mina Aunga Hlainga, vicegenerala Soea Wina i sve osobe uključene u državni udar; poziva, nadalje, Vijeće da izmijeni trenutačni sustav mjera ograničavanja kako bi uključivao mogućnost uvrštavanja poduzeća na popis i proširenja ciljanih sankcije na golema ekonomska poduzeća mjanmarske vojske i njezinih pripadnika koja vojsci osiguravaju prihode; potiče EU da u tom pogledu potakne međunarodnu koordinaciju i multilateralno djelovanje;
8. podsjeća da je Mjanmar bio suspendiran iz programa „Sve osim oružja” (Everything But Arms, EBA) od 1997. do 2013., ali je 2013. ponovno uključen kao korisnik EBA-e na temelju trenda demokratizacije u zemlji; ističe da je proces pojačane suradnje koji je usredotočen na poštovanje konvencija o ljudskim pravima i pravima radnika već pokrenut 2018.; naglašava da se državnim udarom ponovno uspostavlja stanje prije procesa demokratizacije i potkopavaju uvjeti za davanje povlastica iz programa EBA; poziva Komisiju da brzo pokrene istragu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom (a) Uredbe o općem sustavu povlastica (OSP) kako bi se suspendirale trgovinske povlastice koje Mjanmar i osobito poduzeća pripadnika vojske imaju u određenim sektorima te kako bi Parlament bio uredno obaviješten o koracima koje treba poduzeti;
9. pozdravlja izvješće Vijeća UN-a za ljudska prava A/HRC/42/CRP.3 od 5. kolovoza 2019. u kojem se navodi da poduzeća poslovno povezana s mjanmarskom vojskom i njihovi konglomerati, Myanmar Economic Holdings Limited (MEHL) i Myanmar Economic Corporation (MEC), sa svim društvima kćerima podržavaju financijski kapacitet Tatmadawa; traži od EU-a i njegovih država članica da u tom pogledu promiču donošenje rezolucije na sljedećem sastanku Vijeća UN-a za ljudska prava kako bi se istražile povrede i rizici koji su povezani s vojnim udarom te traži od Ureda visokog povjerenika za ljudska prava da uspostavi bazu podataka o poduzećima koji imaju poslovne ugovore s vojskom Mjanmara i njezinim konglomeratima ili od njih imaju gospodarske koristi;
10. pozdravlja uvrštavanje zakonodavne inicijative za donošenje zakonodavstva o obveznoj dužnoj pažnji u lancu opskrbe u pogledu ljudskih prava i okoliša u program rada Komisije za 2021.; smatra da bi takvo zakonodavstvo trebalo obuhvaćati i zabranu stavljanja predmetne robe na tržište EU-a kako bi se učinkovito riješilo pitanje prisilnog rada i drugih kršenja ljudskih prava u lancima opskrbe poduzeća; poziva Komisiju da poduzećima sa sjedištem u EU-u izda hitne upute u kojima se upozoravaju na rizike u pogledu ljudskih prava, rizike za ugled i pravne rizike pri poslovanju s vojskom Mjanmara te da poduzeća sa sjedištem u EU-u podrži u uspostavljanju i jačanju gospodarskih veza s poduzećima u vlasništvu privatnih civilnih subjekata; poziva, nadalje, Komisiju da osigura da se sredstvima EU-a ne doprinosi operacijama i bogatstvu vojske Mjanmara, kao što bi to mogao biti slučaj s Provedbenom odlukom Komisije o financiranju godišnjeg akcijskog programa u korist azijskih regija za 2020., dio 2., što je mjanmarskoj vladi omogućilo da se s krizom u saveznoj državi Rakhine suoči pomoću Poduzeća Unije za humanitarnu pomoć, preseljenje i razvoj u Rakhineu (UEHRD), čime je vojska ostvarila gospodarsku korist;
11. snažno potiče poduzeća sa sjedištem u EU-u da provedu dubinske analize u pogledu ljudskih prava i da se pobrinu za to da nemaju nikakve veze sa sigurnosnim snagama Mjanmara, njihovim pojedinačnim pripadnicima ili subjektima u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom te da ne pridonose, izravno ili neizravno, vojnom zatiranju demokracije i ljudskih prava; poziva poduzeća sa sjedištem u EU-u, uključujući matična društva i društva kćeri, da hitno preispitaju svoje poslovne veze u Mjanmaru i suspendiraju sve odnose s poduzećima povezanima s vojskom; poziva poduzeća sa sjedištem u EU-u da javno objave sve relevantne informacije, uključujući imena, adrese i vlasničku strukturu, o društvima kćerima, dobavljačima i poslovnim partnerima u svojim lancima vrijednosti u Mjanmaru; pozdravlja u tom pogledu najavu društva Kirin Holdings Company Limited od 5. veljače 2021. da će raskinuti svoje postojeće partnerstvo u zajedničkom pothvatu s društvom Myanmar Economic Holdings Public Company Limited;
12. poziva EU i države članice da potaknu međunarodnu koordinaciju kako bi se spriječio nezakonit izvoz nedopuštene robe iz Mjanmara, posebno robe kojom vojska ostvaruje gospodarsku korist, i da zaustave proizvodnju nezakonite robe, osobito iskorištavanje prirodnih resursa kao što je nezakonito posječeno drvo;
13. poziva Vijeće da preispita i eventualno izmijeni embargo EU-a na oružje Mjanmaru kako bi se osiguralo da embargo obuhvaća sve proizvode i opremu dvojne namjene, uključujući opremu za nadzor, kojima se vojska može koristiti pri represiji prava i neistomišljenika;
14. poziva EU i države članice da preuzmu vodeću ulogu u UN-u radi postizanja jedinstva Vijeća sigurnosti UN-a u osudi vojnog udara u Mjanmaru te poziva Narodnu Republiku Kinu da prekine svoju blokadu u tom pogledu; ponavlja poziv Vijeću sigurnosti UN-a da uvede ciljane pojedinačne sankcije, uključujući zabrane putovanja i zamrzavanje imovine, protiv osoba za koje se utvrdi da su odgovorni za udar i ozbiljne zločine prema međunarodnom pravu te da nametne globalni sveobuhvatni embargo na oružje protiv Mjanmara, kojim će se obustaviti cjelokupna izravna i neizravna opskrba, prodaja ili prijenos, uključujući provoz i pretovar, svih oružja i proizvoda dvojne namjene, streljiva i druge vojne i sigurnosne opreme, kao i pružanje obuke ili drugih oblika vojne i sigurnosne pomoći;
15. pozdravlja odluku Međunarodnog kaznenog suda 14. studenoga 2019. o odobrenju istrage deportacija pripadnika naroda Rohingya iz Mjanmara u Bangladeš; ponovno poziva Mjanmar da postane država potpisnica Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda; poziva Vijeće sigurnosti UN-a da pitanje stanja u Mjanmaru, uključujući sve zločine u okviru njegove nadležnosti koji su počinjeni protiv naroda Rohingya, uputi Međunarodnom kaznenom sudu ili da osnuje ad hoc međunarodni kazneni sud; ponovno poziva EU i njegove države članice da preuzmu vodeću ulogu u Vijeću sigurnosti UN-a u vezi sa zahtjevom da se pitanje stanja u Mjanmaru uputi Međunarodnom kaznenom sudu; pozdravlja, nadalje, odluku Međunarodnog suda od 23. siječnja 2020. o određivanju privremenih mjera u predmetu koji se odnosi na primjenu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Gambija protiv Mjanmara);
16. odlučno pozdravlja vodstvo koje je EU pokazao u uspostavljanju neovisnog istražnog mehanizma UN-a za Mjanmar (IIMM) radi prikupljanja, učvršćivanja, očuvanja i analize dokaza o najtežim međunarodnim zločinima i povredama počinjenima u Mjanmaru od 2011.; poziva Mjanmar da surađuje u međunarodnim naporima za osiguravanje odgovornosti, među ostalim i tako da konačno dopusti ulazak u zemlju neovisnom istražnom mehanizmu (IIMM); poziva EU, njegove države članice i međunarodnu zajednicu da osiguraju da IIMM ima odgovarajuću potporu, među ostalim i financijsku, kako bi ispunio svoj mandat;
17. zabrinut je zbog nedavnog izvješća A/HRC/45/5 Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava od 3. rujna 2020. u kojem se opisuju aktualne i ozbiljne povrede ljudskih prava protiv pripadnika naroda Rohingya i drugih manjina u nekoliko regija Mjanmara; potiče vladu Mjanmara da poduzme potrebne mjere kako bi se odmah zaustavile te povrede ljudskih prava, uključujući seksualno i rodno uvjetovano nasilje;
18. inzistira na tome da mjanmarske vlasti zajamče siguran, uredan i zakonit povratak pripadnika naroda Rohingya pod pokroviteljstvom UN-a, kada se ispune uvjeti za povratak; ponovno potvrđuje načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja i inzistira na tome da se izbjeglice ne bi trebale prisilno vratiti u Mjanmar; poziva vladu Mjanmara da u potpunosti provede preporuke Savjetodavnog povjerenstva za državu Rakhine i odluku Međunarodnog suda te da bez odgode imenuje provedbeno tijelo; potiče EU, UN i druge međunarodne aktere da podrže taj proces;
19. potiče Mjanmar da potpiše i ratificira Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima; dodatno potiče Mjanmar da ratificira četiri temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada koje još nije ratificirao, konkretno Konvenciju o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949. (br. 98), Konvenciju o jednakosti plaća iz 1951. (br. 100), Konvenciju o ukidanju prisilnog rada iz 1957. (br. 105) i Konvenciju o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje iz 1958. (br. 111); poziva Mjanmar da brzo reagira na zahtjeve nadzornog mehanizma ILO-a koji su mu opetovano upućivani tijekom više godina, osobito u pogledu prisilnog i dječjeg rada te slobode udruživanja;
20. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vladi i parlamentu Mjanmara, predsjedniku Mjanmara Winu Myintu, državnoj savjetnici Mjanmara Aung San Suu Kyi, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji, vladama i parlamentima država članica EU-a, glavnom tajniku ASEAN-a, Međuvladinoj komisiji ASEAN-a za ljudska prava, posebnom izvjestitelju UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru, Visokom povjereniku UN-a za izbjeglice i Vijeću UN-a za ljudska prava.