Prijedlog rezolucije - B9-0232/2021Prijedlog rezolucije
B9-0232/2021

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o petoj obljetnici mirovnog sporazuma u Kolumbiji

26.4.2021 - (2021/2643(RSP))

podnesen nakon izjave potpredsjednika Unije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Anna Fotyga, Charlie Weimers, Jadwiga Wiśniewska, Adam Bielan, Carlo Fidanza, Hermann Tertsch, Assita Kanko, Veronika Vrecionová
u ime Kluba zastupnika ECR-a

Postupak : 2021/2643(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B9-0232/2021
Podneseni tekstovi :
B9-0232/2021
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B9‑0232/2021

Rezolucija Europskog parlamenta o petoj obljetnici mirovnog sporazuma u Kolumbiji

(2021/2643(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2016. o potpori mirovnom procesu u Kolumbiji[1],

 uzimajući u obzir konačni sporazum o okončanju oružanog sukoba i izgradnji stabilnog i trajnog mira od 24. studenoga 2016. između vlade Kolumbije i Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije - Narodne vojske (FARC-EP),

 uzimajući u obzir Sporazum o političkom dijalogu i suradnji Europske unije i Andske zajednice,

 uzimajući u obzir izvješća o strategiji za međunarodnu kontrolu narkotika, droga i kemikalija Ureda za međunarodne poslove u području narkotika i izvršavanja zakonodavstva Ministarstva vanjskih poslova SAD-a iz 2016. i 2020.,

 uzimajući u obzir komunikaciju o stanju na granici zbog potpore koju Venezuela pruža organiziranim naoružanim narkoterorističkim skupinama, koju je ministrica vanjskih poslova Kolumbije Claudia Blum 14. travnja 2021. uputila glavnom tajniku UN-a i predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a,

 uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 28. travnja 2021. o petoj obljetnici mirovnog sporazuma u Kolumbiji,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da su u studenome 2016., nakon brojnih neuspjelih pokušaja, gerilska skupina Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC) i vlada Kolumbije potpisale drugi, revidirani mirovni sporazum kako bi okončale više od pet desetljeća nasilnih sukoba i najdugotrajniji oružani sukob u Latinskoj Americi, u kojem je ubijeno više od 220 000 ljudi;

B. budući da su Ujedinjeni narodi pristali nadzirati provedbu mirovnog sporazuma i razoružavanja gerilskih snaga FARC-a;

C. budući da se FARC preobličio u političku stranku i sudjelovao u parlamentarnim izborima u ožujku 2018., na kojima nije osvojio nijedan mandat, što pokazuje izostanak potpore javnosti;

D. budući da je situacija u Kolumbiji odnedavno ponovno nestabilna, ne samo zbog nazadovanja u mirovnom procesu nego i zbog posljedica izbjegličkog vala iz Venezuele, te sad više od 1,8 milijuna izbjeglica iz Venezuele sada živi u Kolumbiji, gdje su dobili privremenu zaštitu, i zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19;

E. budući da FARC-EP sustavno krši mirovni sporazum:

  • nije u potpunosti priznao svoju odgovornost za teške zločine i kršenja ljudskih prava, uključujući izvansudska pogubljenja, otmice, kaznena djela seksualnog nasilja, prisilne pobačaje, upotrebu nekonvencionalnog oružja i oružja zabranjenog međunarodnim humanitarnim pravom;
  • nije u potpunosti ispunio obvezu predavanja nezakonite imovine stečene tijekom desetljećâ, jer je od ukupne imovine u svojem posjedu procijenjene vrijednosti 236 milijuna EUR do isteka roka 31. prosinca 2020. predao samo otprilike milijun EUR;
  • prekršio je preuzetu obvezu demobilizacije, a samo 85 % od 13 202 demobiliziranih članova FARC-a nastavilo je sudjelovati u mirovnom procesu;
  • F. budući da FARC-ovi disidenti predvođeni bivšim gerilskim pregovaračima, koji su nedavno izrazili spremnost da pruže vojnu potporu venezuelskom diktatoru Nicolásu Maduru, imaju više od 2500 naoružanih boraca i strukture u 20 od ukupno 32 departmana u zemlji, kontroliraju trgovinu drogom i 93,5 % nasada koke te su odgovorni za najmanje 14 % ubojstava vođa društvenih pokreta u Kolumbiji;

    G. budući da je na snimci koju je nedavno objavila medijska kuća RCN media 28. fronta takozvanih disidenata FARC-EP-a, koja drži departmane Arauca, Casanare i Boyacá, izjavila bezuvjetnu potporu venezuelskom diktatoru Maduru, isticala svoj teroristički karakter te ponovno istaknula „antiimperijalistički” stav skupine;

    H. budući da je kolumbijska vlada posredstvom ministrice vanjskih poslova Claudije Blum uputila priopćenje glavnom tajniku Ujedinjenih naroda u kojem opisuje ozbiljnu situaciju na granici zbog potpore koju nezakoniti venezuelski režim pruža organiziranim naoružanim narkoterorističkim skupinama;

    I. budući da je venezuelski režim pod vodstvom Cháveza 2007. donirao FARC-u 300 milijuna USD, što je Međunarodni institut za strateške studije (IISS) otkrio analizom datoteka s računala bivšeg vođe FARC-a Raúla Reyesa;

    J. budući da je FARC zahvaljujući isporukama iz Rusije i Kine nabavio ratno naoružanje, želeći stvoriti hibridne granične vojske uz potporu ruskih vojnih snaga i plaćenika koje su Rusi poslali kako bi ih obučavali te pružali potporu i tehnologiju;

    K. budući da 10. i 28. fronta FARC-a kontroliraju rute za krijumčarenje droge na granici s Venezuelom; budući da je Cartel de los Soles korumpirana struktura umiješana u trgovinu drogom i dio planova vladanja Madurova režima, u kojem sudjeluje znatan postotak generala vojske;

    L. budući da je FARC desetljećima razvijao odnose s vladama, režimima i strateškim snagama u Venezueli, Ekvadoru, Boliviji i Peruu;

    M. budući da je u Izvješću o strategiji za međunarodnu kontrolu narkotika, droga i kemikalija iz ožujka 2020. Ured za međunarodne poslove u području narkotika i izvršavanja zakonodavstva Ministarstva vanjskih poslova SAD-a naveo da su nedopuštene droge koje su 2019. prevezene kroz Venezuelu većinom završile na Karibima, u Srednjoj Americi, Sjedinjenim Državama, zapadnoj Africi i Europi te da kolumbijske organizacije za trgovinu drogom, uključujući disidentske frakcije FARC-a, ELN i druge zločinačke skupine, olakšavaju slanje nedopuštenih droga kroz Venezuelu;

    N. budući da je Ministarstvo financija Sjedinjenih Američkih Država odredilo sankcije za najmanje 22 osobe, među kojima su bivši i sadašnji dužnosnici Madurova režima, među ostalim general Hugo Carvajal, general Henry Rangel Silva i Ramón Rodríguez Chacín, general-bojnik Cliver Alcalá Cordones, bivši potpredsjednik Tareck El Aissami i nominalni predstavnik/osoba koja služi kao pokriće Samarak López, Pedro Luís Martín i dvojica njegovih suradnika; budući da Madurov režim nije poduzeo mjere protiv njih ili drugih vladinih i vojnih dužnosnika s poznatim vezama s FARC-om;

    O. budući da su Ekvador i Bolivija i dalje važne tranzitne zemlje za krijumčarenje droge u koje su upletene transnacionalne zločinačke organizacije poput meksičkih kartela Los Zetas, Sinaloa i Golfo; budući da FARC upotrebljava sve više privatnih aviona i skrivenih uzletno-sletnih staza za prebacivanje novca u Ekvador te kokaina u Meksiko i Srednju Ameriku;

    P. budući da je u brojnim operacijama trgovine drogom utvrđeno da avioni slijeću bez odobrenja u zračnu luku Mariscal Sucre u Quitu; budući da su ti avioni upotrebljavali predsjednički hangar, što je dokaz trajnog prisustva trgovine drogom u institucijama i vladi Rafaela Corree; budući da ti avioni upotrebljavaju i zračnu luku Chimoré u Chapareu u bolivijskom departmanu Cochabambi;

    Q. budući da je, prema Ministarstvu vanjskih poslova SAD-a, disidentska organizacija FARC-a za trgovinu drogom Frente Oliver Sinisterra izvršavala napade duž sjeverne granice Ekvadora s Kolumbijom; budući da su tranzit i aktivnosti FARC-a u Ekvadoru bili konstanta tijekom mandata Rafaela Corree;

    R. budući da je ta cijela mreža, koju su osnovali trgovci drogom, FARC i nekoliko političkih režima, multilateralna prijetnja koja predstavlja novi izazov za tu polutku i prijetnju miru;

    S. budući da je Specijalizirana jurisdikcija za mir (JEP) umiješana u neprihvatljive neregularnosti za bilo kakvu prijelaznu pravosudnu instituciju te je dovedena u pitanje zbog svoje politiziranosti, uključujući prisutnost sudaca optuženih da su u prošlosti branili FARC, manipulirali dokazima te da su povezani s političkim strankama kao što je „Fuerza Alternativa Revolucionaria del Común (FARC)”, koja je ideološki usklađena s FARC-om te čiji su osnivači bivši gerilci FARC-a kojima bi JEP trebao suditi;

    T. budući da je JEP osnovan prije tri godine, no do danas nijedan član FARC-a nije osuđen za svoja nedjela, te kako FARC uživa amnestiju dok državni agenti koji nisu osuđeni moraju ostati u preventivnom pritvoru;

    U. budući da se u sedam makropredmeta koje je JEP pokrenuo ne ispunjavaju prava žrtava te se isključuju ozbiljni događaji poput FARC-ove opsade i razaranja sela, kaznenih djela seksualnog nasilja i prisilnih pobačaja, prisilnog raseljavanja te potraga za izvorima financiranja FARC-a; budući da JEP smatra trgovinu drogom kaznenim djelom sličnim političkim kaznenim djelima, što je omogućilo trgovcima drogom koji nisu povezani s FARC-om da plaćanjem izbjegnu kažnjavanje;

    V. budući da se žrtve FARC-a broje u milijunima, dok mu je JEP pripisao samo 300 000 njih; budući da su žrtve prisiljene na ponovnu viktimizaciju da bi ih JEP akreditirao, čak i kad ih druga tijela i jurisdikcije u Kolumbiji priznaju kao žrtve;

    W. budući da je JEP nepažnjom pustio na slobodu Jesúsa Santricha, bivšeg gerilskog zapovjednika FARC-a i člana pregovaračkog tima za mirovni sporazum, optuženog za trgovinu drogom nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, unatoč činjenici da su DEA i Ured kolumbijskog javnog tužitelja dostavili dvanaest audiosnimki koje dokazuju kaznena djela počinjena nakon 1. prosinca 2016.; budući da je ta odluka spriječila njegovo izručenje u Sjedinjene Države i pridonijela njegovu bijegu; budući da od tada Santrich, prema obavještajnim izvorima, vodi disidente FARC-a s državnog područja Venezuele;

    X. budući da je Uzajamni fond EU-a za Kolumbiju mobilizirao 128 milijardi EUR iz proračuna EU-a, 21 države članice, Čilea i Ujedinjene Kraljevine; budući da je njegov peti strateški odbor 22. siječnja 2021. odredio buduće strateške linije fonda;

    1. ističe predanost vlade Kolumbije provedbi Konačnog sporazuma, posebice u kontekstu novih izazova koje uzrokuju povećani migracijski tokovi iz Venezuele te zdravstvenih, socijalnih i gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19;

    2. pohvaljuje Kolumbiju zbog njezina napretka u provedbi sporazuma, posebice u području ruralnog razvoja, naglašava važnost teritorijalno usmjerenih razvojnih planova (PDET) u 170 općina koje su najpogođenije zanemarivanjem, siromaštvom i nasiljem te ističe sudjelovanje privatnog sektora u programu Radovi za poreze;

    3. ipak dovodi u pitanje održivost mirovnog sporazuma ako jedna od njegovih stranaka nije voljna ispuniti ni jednu od dogovorenih obveza te stoga potiče stranke da se obvežu na cjelovitu i potpunu provedbu mirovnog sporazuma;

    4. smatra otklanjanje nedostataka JEP-a i reparacije za žrtve oružanog sukoba ključnim prioritetima;

    5. traži od Komisije da u kontekstu rada Uzajamnog fonda EU-a za Kolumbiju koordinirano surađuje s drugim donatorima te da nastavi davati prioritet ruralnim područjima koja su nerazmjerno pogođena sukobom;

    6. ponovno ističe da potpuno podupire kolumbijske vlasti u obrani javnog poretka na cijelom državnom području Kolumbije;

    7. izražava solidarnost s Kolumbijom, čije granice narkoterorističke skupine iz Venezuele kontinuirano ilegalno prelaze te ponovno ističe svoju solidarnost s vladom predsjednika Duquea koja se suočava s prijetnjama venezuelskog režima;

    8. u potpunosti podupire mjere za suzbijanje trgovine drogom, koja je glavni izvor financiranja svih terorističkih i zločinačkih mreža te podupire nastavak letova za zaprašivanje s ciljem okončanja ilegalnog uzgoja, proizvodnje i obrade droge te trgovine drogom;

    9.  pozdravlja mjere predsjednika Duquea za integraciju gotovo dva milijuna venezuelskih imigranata u Kolumbiji koji su pobjegli od represije, gladi te nasilja i terora Madurova režima;

    10. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te vladi Kolumbije.

     

    Posljednje ažuriranje: 28. travnja 2021.
    Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti