Postupak : 2021/2642(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0237/2021

Podneseni tekstovi :

B9-0237/2021

Rasprave :

PV 28/04/2021 - 10
CRE 28/04/2021 - 10

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2021)0159

<Date>{26/04/2021}26.4.2021</Date>
<NoDocSe>B9-0237/2021</NoDocSe>
PDF 160kWORD 49k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen slijedom izjave potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o Rusiji, slučaju Alekseja Navaljnog, povećanoj vojnoj prisutnosti na granici s Ukrajinom i ruskim napadima u Češkoj Republici</Titre>

<DocRef>(2021/2642(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Bernard Guetta, Petras Auštrevičius, Dita Charanzová, Olivier Chastel, Klemen Grošelj, Karin Karlsbro, Karen Melchior, Javier Nart, Dragoș Pîslaru, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Michal Šimečka, Nicolae Ştefănuță, Ramona Strugariu</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0236/2021

B9-0237/2021

Rezolucija Europskog parlamenta o Rusiji, slučaju Alekseja Navaljnog, povećanoj vojnoj prisutnosti na granici s Ukrajinom i ruskim napadima u Češkoj Republici

(2021/2642(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji i Ukrajini,

 uzimajući u obzir izjavu ministara vanjskih poslova skupine G7 od 18. ožujka 2021. o Ukrajini i izjavu ministara vanjskih poslova skupine G7 i Visokog predstavnika EU-a od 12. travnja 2021. o Ukrajini,

 uzimajući u obzir izjavu za medije predsjednika Charlesa Michela od 2. ožujka 2021. nakon njegova sastanka u istočnoj Ukrajini s predsjednikom Volodimirom Zelenskim,

 uzimajući u obzir izjavu Sjevernoatlantskog vijeća od 15. travnja 2021. nakon što su Sjedinjene Američke Države objavile mjere u pogledu Rusije,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Europsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR), Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava,

 uzimajući u obzir Ustav Ruske Federacije, naročito poglavlje 2., a posebno članak 29. kojim se štiti sloboda govora, te međunarodne obveze u pogledu ljudskih prava koje je Rusija preuzela kao članica Vijeća Europe, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i UN-a,

 uzimajući u obzir izjave predsjednika Europskog Vijeća i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 17. siječnja 2021. i izjavu predsjednice Europske komisije od 18. siječnja 2021. nakon pritvaranja Alekseja Navaljnog,

 uzimajući u obzir pismo predsjednika klubova zastupnika EPP-a, S&D-a i Renew Europe od 14. travnja 2021. o zdravstvenom stanju Alekseja Navaljnog,

 uzimajući u obzir izjave Visokog predstavnika u ime Europske unije od 3. veljače 2021. o presudi Alekseju Navaljnomu i od 18. travnja 2021. o pogoršanju zdravstvenog stanja Alekseja Navaljnog te izjavu glasnogovornika Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 11. travnja 2021. o mjerama usmjerenima protiv istraživačkog novinara Romana Anina,

 uzimajući u obzir izjavu Sjevernoatlantskog vijeća od 22. travnja 2021. o solidarnosti s Češkom Republikom, izjavu Visokog predstavnika u ime Europske unije od 21. travnja 2021. o solidarnosti s Češkom Republikom u pogledu kriminalnih aktivnosti na njezinu teritoriju, zajedničku izjavu predsjednika klubova zastupnika EPP-a, S&D-a, Renew Europe, Verts/ALE-a i ECR-a od 21. travnja 2021., govor predsjednika češke Vlade Andreja Babiša održan u češkom Zastupničkom domu 20. travnja 2021. te izjavu glasnogovornika ESVD-a o protjerivanju čeških diplomata od 19. travnja 2021.,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je 18. travnja 2021. otkrivena umiješanost pripadnika ruske vojno-obavještajne službe (GRU) u eksplozije koje su se 2014. dogodile u skladištu streljiva u Vrběticama u Češkoj Republici, u kojima su ubijena dva češka državljanina; budući da su isti agenti GRU-a također bili odgovorni za pokušaj ubojstva Sergeja i Julije Skripal u Ujedinjenoj Kraljevini 2018. korištenjem nervnog bojnog otrova Novičok, što je dovelo i do smrti britanskog državljanina; budući da su agenti GRU-a 2015. optuženi i za pokušaj ubojstva vlasnika tvornice oružja Emilijana Gebreva te još dvoje osoba u Bugarskoj; budući da Rusija ne surađuje u istrazi tih zločina počinjenih na teritoriju Europske unije, poriče sudjelovanje GRU-a u trovanju Skripalovih i pruža utočište ključnim osumnjičenicima;

B. budući da je 2. veljače 2021. moskovski sud osudio Alekseja Navaljnog na dvije i pol godine zatvora zbog navodnog kršenja uvjetne kazne dok se u Njemačkoj oporavljao od pokušaja ubojstva trovanjem koje su nad njim izvršili službenici sigurnosnih službi Ruske Federacije na području Ruske Federacije korištenjem zabranjenog kemijskog bojnog otrova;

C. budući da je Europski sud za ljudska prava već u svojoj presudi iz 2017. utvrdio da je osuđujuća presuda izrečena Alekseju Navaljnom proizvoljna i očigledno nerazumna;

D. budući da je EU zajedno s međunarodnim partnerima pozvao ruske vlasti da temeljito istraže pokušaj ubojstva Alekseja Navaljnog, da u potpunosti surađuju s Organizacijom za zabranu kemijskog oružja (OPCW) kako bi se zajamčila nepristrana međunarodna istraga te da odgovorne za zločin privedu lice pravde; budući da ruske vlasti dosad nisu provele niti jednu takvu nepristranu istragu i da je Rusija izričito odbacila sve pozive na istragu;

E. budući da je 15. listopada 2020. zbog neprovođenja istrage i nepostojeće suradnje s OPCW-om EU uveo sankcije protiv šestoro ruskih pojedinaca i jednog subjekta uključenog u kazneno djelo te je 2. ožujka 2021. u okviru globalnog režima sankcija EU-a za kršenje ljudskih prava (temeljem Magnickijevog akta koji je usvojio EU) uveo sankcije četverima ruskim osobama zbog njihove uloge u bezrazložnom uhićenju, kaznenom progonu i presudi Alekseju Navaljnom;

F. budući da Aleksej Navaljni izdržava kaznu u teškim uvjetima kaznene kolonije pod strogim sigurnosnim mjerama gdje mu se namjerno remeti san, a njegovo zdravstveno stanje ozbiljno se pogoršalo; budući da je Aleksej Navaljni 31. ožujka 2021. započeo štrajk glađu koji je trajao 24 dana i kojim je prosvjedovao zbog toga što mu zatvorske vlasti nisu pružile prikladnu liječničku skrb i dopustile njegovim doktorima da ga posjećuju; budući da su neovisni stručnjaci koje je imenovalo Vijeće UN-a za ljudska prava izjavili da je život Alekseja Navaljnog u ozbiljnoj opasnosti te su pozvali na njegovu hitnu medicinsku evakuaciju iz Rusije;

G. budući da je 21. travnja 2021. pritvoreno više od 1 600 osoba tijekom velikih prosvjeda diljem Ruske Federacije u znak potpore Alekseju Navaljnom;

H. budući da su prava na slobodu mišljenja i govora, udruživanja i mirnog okupljanja utvrđena Ustavom Ruske Federacije; budući da je Ruska Federacija potpisnica Opće deklaracije o ljudskim pravima i Europske konvencije o ljudskim pravima te je članica Vijeća Europe;

I. budući da se očajno stanje ljudskih prava i vladavine prava u Rusiji i dalje pogoršava te ruske vlasti ulažu sustavne napore kako bi ušutkale slobodu govora i ograničile slobodu okupljanja i aktivnosti predstavnika ruskog civilnog društva; budući da su 9. travnja 2021. ruske vlasti na kraće razdoblje pritvorile i saslušale Romana Anina, jednog od vodećih ruskih istraživačkih novinara koji sudjeluje u Projektu izvješćivanja o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP), te zaplijenili njegove mobilne telefone i dokumente; budući da su takvim postupanjem ugroženi i novinari koji s njim surađuju u okviru spomenutog projekta na pitanjima transparentnosti i korupcije zbog informacija kojima sada Federalna služba sigurnosti (FSB) ima puni pristup;

J. budući da je posljednjih tjedana više od 100 000 ruskih postrojbi nagomilano na ukrajinskim granicama i Krimu uz tenkove, oklopna vozila, artiljeriju i drugu tešku opremu; budući da se broj žrtava rata u istočnoj Ukrajini posljednjih mjeseci znatno povećao;

K. budući da je rusko Ministarstvo obrane jednostrano objavilo da će zatvoriti pomorske puteve oko Kerčkih vrata za nekomercijalna plovila drugih zemalja do listopada 2021., čime se djelomično blokira pristup Azovskom moru;

L. budući da ruski vojni manevri i sve veća vojna prisutnost Ruske Federacije na ukrajinskim granicama, Krimu i u regiji Donbasu, među ostalim kroz masovna kretanja ruskih postrojbi i višestruke vojne vježbame, i dalje imaju negativan utjecaj na sigurnosno stanje u Ukrajini, crnomorskoj regiji te na europskom kontinentu;

M. budući da se Ukrajina pozvala na poglavlje III. stavak 16. točku 3. Bečkog dokumenta o mjerama za izgradnju povjerenja i sigurnost te zatražila objašnjenje za neuobičajene vojne aktivnosti Ruske Federacije u blizini ukrajinske granice i na Krimu;

N. budući da se i dalje očituje agresivno i destabilizirajuće ponašanje Rusije kroz pokušaje uplitanja u izbore i široko prisutne kampanje dezinformiranja zlonamjerne kibernapade, pritom je dobar primjer toga nedavna kiberoperacija SolarWinds koja je imala posljedice po europske vlade i poduzeća;

1. napominje da su neprihvatljivi slučajevi koji se navode u ovoj rezoluciji posljedica autoritarne i nedemokratske prirode Putinovog režima, nazadovanja vladavine prava u Rusiji i agresivnog stava režima prema onima koje doživljava kao svoje protivnike u Rusiji i izvan Rusije; naglašava da se politika koju provodi predsjednik Putin i njegov režim temelji na korištenju retorike prijetnji kojom se želi izazvati atmosferu straha i sukoba s ciljem povećanja moći i preusmjerivanja pozornosti od brojnih stvarnih gospodarskih i političkih izazova s kojima se suočavaju ruski građani u svojoj svakodnevici;

2. žali zbog trenutačnog stanja odnosa EU-a i Rusije koje je posljedica ruske agresije na Ukrajinu i njezine stalne destabilizacije te zemlje, neprijateljskog ponašanja prema državama članicama EU-a i njihovim društvima te njezinih izravnih napada, među ostalim uplitanjem u izborne postupke, korištenjem dezinformacija, zlonamjernih kibernapada, sabotaže i kemijskog oružja te znatnim pogoršanjem stanja ljudskih prava i prava na slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja u Rusiji;

3. osuđuje umiješanost pripadnika ruske vojno-obavještajne službe (GRU) u eksplozije u Vrběticama kao neprihvatljivo kršenja suvereniteta i nacionalne sigurnosti države članice EU-a; smatra da se napad na državu članicu mora smatrati terorističkim činom počinjenim nad cijelim EU-om; osuđuje odmazdu Rusije protjerivanjem 20 čeških diplomata;

4. izražava svoju punu solidarnost s Češkom i češkim narodom te svoju potporu; poziva Vijeće i sve države članice da pokažu solidarnost usvajanjem snažnih, zajedničkih i konkretnih mjera kojima će se odgovoriti na taj teroristički napad; pozdravlja solidarnost koju su iskazale Slovačka, Estonija, Latvija, Litva i Rumunjska, koje su ruske diplomate već izbacile iz predstavništava u tim zemljama te poziva EU i ostale države članice da slijede njihov primjer;

5. snažno osuđuje neprijateljsko ponašanje Rusije u Europi i poziva njezinu vladu da stane na kraj tim aktivnostima kojima se krše međunarodna načela i norme i ugrožavaju stabilnost u Europi;

6. poziva ruske vlasti da u potpunosti surađuju u istrazi terorističkog napada u Češkoj Republici i dostave sve zatražene informacije;

7. poziva države članice da obave unakrsnu provjeru svih relevantnih sustava EU-a i schengenskih sustava s relevantnim biometrijskim podacima ruskih državljana s obzirom da su agenti GRU-a odgovorni za eksplozije 2014. u skladištu streljiva u Vrběticama također sudjelovali i u drugim štetnim operacijama na europskom tlu te njihova skupina izgleda neometano putuje u EU pa se treba onemogućiti ulazak spomenutih osoba s prikrivenim namjerama u EU; poziva države članice da razmotre koje se ostale mjere za identifikaciju mogu poduzeti;

8. poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu Alekseja Navaljnog i svih ostalih osoba pritvorenih tijekom prosvjeda za njegovo puštanje na slobodu; ponovno izražava snažnu osudu politički motivirane represije koju nad njim i njegovim podržavateljima provode ruske vlasti, čime Rusija krši svoje međunarodne obveze; podsjeća da se Ruska Federacija, kao članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), obvezala na poštovanje temeljnih sloboda, ljudskih prava i vladavine prava u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima;

9. podsjeća ruske vlasti i ruskog predsjednika Putina osobno, kao čelnika ruske države, da snose punu odgovornost za skrb o životu i fizičkom stanju Alekseja Navaljnog te da moraju poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu njegova fizičkog i mentalnog zdravlja i dobrobiti; i dalje apelira na predsjednika Putina i ruske vlasti da provedu istragu nad osobama odgovornima za pokušaj ubojstva Alekseja Navaljnog, privedu ih licu pravde i zajamče da te osobe odgovaraju za svoj čin;

10. poziva ruske vlasti da stanu na kraj uznemiravanju, zastrašivanju, nasilju i represiji usmjerenima protiv neovisnih i disidentskih mišljenja, da poštuju slobodu medija i da prekinu sve oblike uznemiravanja nad neovisnim medijima i pritiska na njih, poput slučaja istraživačkog novinara Romana Anina;

11. poziva Vijeće da zauzme aktivan stav i uvede dodatne ciljane mjere ograničavanja u okviru globalnog režima sankcija EU-a za kršenje ljudskih prava (Magnickijevog akta koji je usvojio EU) protiv svih osoba odgovornih za kazneni progon nad Aleksejem Navaljnim, donošenje presude protiv njega i loše postupanje nad njim;

12. podsjeća da Europski parlament podupire ruski narod u njegovoj borbi za temeljne slobode i ljudska prava, demokraciju i stabilizaciju europskog kontinenta, poštovanje svih međunarodnih granica te suživot i mirnu suradnju Europske unije i Ruske Federacije; poziva ruske vlasti da svim demokratskim strankama zajamče jednak pristup i jednake mogućnosti tijekom predstojećih izbora za Dumu;

13. ponavlja svoj poziv institucijama EU-a i državama članicama da nastave pomno pratiti stanje ljudskih prava u Ruskoj Federaciji i da nastave nadzirati sudske postupke u koje su uključene organizacije civilnog društva, oporbeni političari i aktivisti, među ostalim slučaj Alekseja Navaljnog; poziva EU da poveća svoju potporu ruskim disidentima, nevladinim organizacijama i organizacijama civilnog društva te neovisnim medijima;

14. ponovno izražava potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica; ponavlja svoju potporu politici EU-a o nepriznavanju nezakonitog pripojenja Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja; pozdravlja sve mjere koje je EU poduzeo kao odgovor na to nezakonito pripojenje; poziva na hitno puštanje na slobodu svih nezakonito pritvorenih i zatvorenih ukrajinskih državljana na Krimskom poluotoku i u Rusiji;

15. smatra da je gomilanje ruske vojske na ukrajinskoj granici opasno provociranje koje bi moglo imati duboko zabrinjavajuće i opasne posljedice; poziva ruske vlasti da bez daljnje odgode potvrde i izvrše povlačenje svojih postrojbi i vojne opreme s ukrajinske granice te da smjesta smire napetosti u skladu sa svojim međunarodnim obvezama;

16. podsjeća da su sporazumi iz Minska ključni za rješavanje krize u Ukrajini te stoga poziva potpisnike da poštuju svoje obveze;

17. poziva Rusiju da prekine svoju stalnu destabilizaciju Ukrajine, posebno djelovanja u određenim područjima regija Donjeck i Lugansk, na Krimu i oko ukrajinskih granica, te da prestane potpirivati sukob pružanjem financijske i vojne potpore oružanim skupinama koje podupire u istočnoj Ukrajini; osuđuje ulogu Rusije u rušenju zrakoplova Malaysia Airlinesa na letu MH17 2014. i njezine stalne pokušaje da potkopa istragu namjernim širenjem dezinformacija; podsjeća na punu potporu međunarodne zajednice u postizanju pravde za 298 žrtava rušenja zrakoplova na letu MH17 i zahtijeva punu suradnju Rusije u potrazi za odgovornim osobama i privođenju pravdi;

18. poziva Rusiju da poštuje načela OESS-a i obveze u pogledu transparentnosti vojnih kretanja, da se konstruktivno uključi u trilateralnu kontaktnu skupinu kako bi potvrdila prekid vatre i da slijedi postupak utvrđen poglavljem III. Bečkog dokumenta;

19. poziva Rusiju da svim brodovima osigura neometan i slobodan prolaz kroz Kerčka vrata u Azovsko more i iz njega u skladu s međunarodnim pravom;

20. ističe da EU mora, u slučaju da povećana ruska vojna prisutnost dovede do invazije na Ukrajinu, jasno dati do znanja da bi se za takvo kršenje međunarodnog prava i normi platila ozbiljna cijena; poziva EU i njegove države članice da pojačaju napore kako bi pomogli osnažiti sigurnost i otpornost Ukrajine;

21. drži da se zbog ruskog napada u Vrběticama na tlu Europske unije, situacije na ukrajinskoj granici i postupanja s Aleksejem Navaljnim mora ponovno procijeniti cjelokupna strategija EU-a prema Rusiji; apelira na Vijeće da reagira na napade ruske vlade i neprijateljsko ponašanje jačanjem ciljanih režima sankcija EU-a tako što će na popis za sankcije dodati osobe koje pružaju glavnu podršku predsjedniku Putinu te glavne propagandiste režima;

22. poziva EU i njegove države članice da prošire trenutačni globalni režim sankcija EU-a za kršenje ljudskih prava (Magnickijev akt koji je usvojio EU) kako bi se riješio problem korupcije; naglašava da države članice EU-a više ne bi smjele biti otvorena duha prema ruskom bogatstvu i ulaganjima nejasnog porijekla; poziva EU da pojača napore za ograničavanje strateških ulaganja Kremlja u EU-u s ciljem subverzivnih aktivnosti, potkopavanja demokratskih procesa i institucija te širenja korupcije; i dalje ustraje na tome da Cipar, Bugarska i Malta odustanu od svojih sustava „zlatnih putovnica”;

23. poziva države članice i Visokog predstavnika da osobito učine prioritetom pripravnost za hibridne prijetnje iz Ruske Federacije te da osnaže kapacitete država članica jačanjem suradnje i dodjelom odgovarajućih proračunskih sredstava tom području;

24. poziva države članice da pokažu solidarnost i jedinstvo u djelovanju, da kritički preispitaju i koordiniraju svoja stajališta o Rusiji te da ponovno razmotre nastavak strateških projekata kao što je Sjeverni tok 2; naglašava, nadalje, da bi EU trebao povećati transatlantsku solidarnost i koordinaciju u suočavanju s izazovima koje stvara trenutačna Vlada Ruske Federacije;

25. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, Vladi i Državnoj dumi Ruske Federacije, kao i predsjedniku, Vladi i Vrhovnoj radi Ukrajine.

 

Posljednje ažuriranje: 28. travnja 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti