Postupak : 2021/2642(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0251/2021

Podneseni tekstovi :

B9-0251/2021

Rasprave :

PV 28/04/2021 - 10
CRE 28/04/2021 - 10

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2021)0159

<Date>{26/04/2021}26.4.2021</Date>
<NoDocSe>B9‑0251/2021</NoDocSe>
PDF 155kWORD 48k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave potpredsjednika Unije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o Rusiji, slučaju Alekseja Navaljnog, povećanoj vojnoj prisutnosti na granici s Ukrajinom i ruskom napadu u Češkoj Republici</Titre>

<DocRef>(2021/2642(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Michael Gahler, Željana Zovko, Andrius Kubilius, Sandra Kalniete, Isabel Wiseler‑Lima, Andrzej Halicki, Antonio López‑Istúriz White, Miriam Lexmann, David Lega, Rasa Juknevičienė, Jerzy Buzek, Riho Terras, Arba Kokalari, Tomáš Zdechovský, Luděk Niedermayer, Vladimír Bilčík, Traian Băsescu, Jiří Pospíšil, Stanislav Polčák, Eugen Tomac, Michaela Šojdrová</Depute>

<Commission>{PPE}u ime Kluba zastupnika PPE-a</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0236/2021

B9‑0251/2021

Rezolucija Europskog parlamenta o Rusiji, slučaju Alekseja Navaljnog, povećanoj vojnoj prisutnosti na granici s Ukrajinom i ruskom napadu u Češkoj Republici

(2021/2642(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji i Ukrajini,

 uzimajući u obzir izjavu ministara vanjskih poslova skupine G7 o Ukrajini od 18. ožujka 2021.,

 uzimajući u obzir pismo čelnika klubova zastupnika EPP-a, S&D i Renew Europe od 14. travnja 2021. o zdravstvenom stanju Alekseja Navaljnog,

 uzimajući u obzir sastanak predsjednika Francuske, predsjednika Ukrajine i njemačke kancelarke koji je održan 16. travnja 2021. i na kojem se raspravljalo o povećanju vojne prisutnosti Rusije,

 uzimajući u obzir Izjavu Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u ime EU-a od 18. travnja 2021. o pogoršanju zdravstvenog stanja Alekseja Navaljnog,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je politika Istočnog partnerstva EU-a, čiji je cilj jačanje političkog pridruživanja i gospodarske integracije susjednih zemalja koje su odlučile krenuti europskim putem, pokrenula otvorenu i prikrivenu agresiju Rusije u regiji;

B. budući da je Ruska Federacija posljednjih tjedana znatno povećala svoju vojnu prisutnost na istočnoj i sjevernoj granici s Ukrajinom i na Krimu s ukupno više od 100 000 vojnika te tenkovima, artiljerijom, oklopnim vozilima i drugom teškom opremom; budući da je to prouzročilo najveću koncentraciju ruskih postrojbi od 2014. i da opseg takve vojne prisutnosti ukazuje na ofenzivne namjere;

C. budući da je rusko Ministarstvo obrane najavilo da će do listopada 2021. za ratna i nekomercijalna plovila drugih zemalja zatvoriti vode koje vode do Kerčkih vrata, koja povezuju Crno i Azovsko more, čime će se djelomično blokirati pristup do Kerčkih vrata;

D. budući da prema ukrajinskim izvorima Ruska Federacija ima oko 3 000 časnika i vojnih instruktora koji služe u oružanim snagama dviju tzv. narodnih republika;

E. budući da destabilizacija istočne Ukrajine od strane Ruske Federacije preko njezinih zamjenskih snaga u takozvanim narodnim republikama Donjecka i Luganska traje od 2014.; budući da je zbog sukoba život izgubilo više od 14 000 osoba te je gotovo dva milijuna osoba interno raseljeno;

F. budući da je Ukrajina zatražila aktiviranje poglavlja III. stavka 16.3. Bečkog dokumenta iz 2011. o mjerama izgradnje povjerenja i sigurnosti i tražila objašnjenje za neuobičajene vojne aktivnosti Ruske Federacije u blizini ukrajinske granice i na okupiranom Krimu; budući da je 2011. svih 57 članova Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) usvojilo Bečki dokument kao trajni izvor suradnje i vojne transparentnosti; budući da je Ruska Federacija odlučila da neće sudjelovati na tom sastanku;

G. budući da je ruski ministar obrane Sergej Šoigu u četvrtak 22. travnja 2021. izjavio da će se okupljene vojne snage vratiti u svoje baze;

H. budući da se zdravlje Alekseja Navaljnog, ruskog oporbenog političara koji se trenutačno nalazi u kažnjeničkoj koloniji u kojoj služi zatvorsku kaznu u trajanju od dvije i pol godine, znatno pogoršava i dovodi njegov život u opasnost te mu nije pružena odgovarajuća liječnička pomoć;

I. budući da je 16. veljače 2021. Europski sud za ljudska prava, u skladu s člankom 39. Poslovnika Suda, odlučio ruskoj vladi uputiti poziv da pusti na slobodu Alekseja Navaljnog; budući da bi se ta mjera trebala primjenjivati s trenutačnim učinkom; budući da je Sud radi primjene privremene mjere prima facie dokazao narav i razmjer opasnosti za život Alekseja Navaljnog i ocijenio opće okolnosti trenutačnog zadržavanja Alekseja Navaljnog;

J. budući da je u petak 23. travnja 2021. Aleksej Navaljni najavio da će po savjetu nezatvorskih liječnika postupno obustaviti štrajk glađu koji je započeo 31. ožujka; budući da bi prema liječničkom savjetu upućenom Alekseju Navaljnom nastavak štrajka glađu bio opasan za život;

K. budući da je u ponedjeljak 26. travnja 2021. ruski tužitelj prekinuo aktivnosti nacionalne političke organizacije Alekseja Navaljnog, prije no što je donesena sudska presuda za koju se očekuje da će taj pokret ocijeniti kao „ekstremistički” i zabraniti; budući da je regionalnom sjedištu te organizacije zabranjeno održavati skupove ili sudjelovati u izbornim aktivnostima;

L. budući da Ruska Federacija predstavlja ne samo vanjsku prijetnju europskoj sigurnosti nego vodi i unutarnji rat s vlastitim narodom u obliku sustavnog ugnjetavanja oporbe i uhićenja na ulicama; budući da je samo 21. travnja 2021. uhićeno više od 1 788 mirnih prosvjednika, što znači da je od siječnja 2021. ukupno pritvoreno više od 15 000 nevinih ruskih građana;

M. budući da je Parlament u dvjema prethodnim rezolucijama o Rusiji pozvao na reviziju politike EU-a prema Rusiji i njezinih pet vodećih načela te zatražio od Vijeća da odmah započne s pripremama i donese strategiju EU-a za buduće odnose s demokratskom Rusijom, koja bi uključivala širok raspon poticaja i uvjeta za jačanje trendova u Rusiji usmjerenih prema slobodi i demokraciji;

N. budući da je Češka 17. travnja 2021. protjerala 18 ruskih diplomata, među njima članove ruskih obavještajnih službi, zbog utemeljenih zaključaka češke sigurnosno-obavještajne službe da su ruske obavještajne službe 2014. sudjelovale u eksploziji skladišta streljiva u kojoj su ubijena dva češka državljanina i u kojoj je počinjena velika materijalna šteta; budući da su zbog toga životi i imovina tisuća ljudi koji žive u okolnim općinama nemilosrdno dovedeni u opasnost; budući da je Ruska Federacija kao protumjeru protjerala 20 čeških diplomata koji su 19. travnja 2021. morali napustiti Rusiju; budući da je Češka Republika 22. travnja 2021. odlučila broj osoblja u Veleposlanstvu Rusije u Češkoj Republici izjednačiti s brojem osoblja u veleposlanstvu Češke Republike u Rusiji, nakon što je Rusija protjeranim češkim diplomatima odbila dopustiti da se ponovno vrate u tu zemlju;

1. podupire neovisnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica; ponavlja svoju snažnu potporu politici EU-a o nepriznavanju nezakonitog pripojenja Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja; pozdravlja sve restriktivne mjere koje je EU poduzeo kao posljedicu nezakonitog pripojenja; poziva na hitno puštanje na slobodu svih nezakonito pritvorenih i zatvorenih ukrajinskih državljana na Krimskom poluotoku i u Rusiji te osuđuje stalno kršenje ljudskih prava na Krimu; naglašava da će se ruski dužnosnici čije je djelovanje ili nedjelovanje omogućilo ili dovelo do ratnih zločina u Ukrajini morati suočiti s međunarodnim kaznenim pravosuđem;

2. smatra da EU mora izvući pouke iz neopravdane, neobjašnjive i izrazito zabrinjavajuće povećane vojne prisutnosti ruskih vojnih snaga na ukrajinskoj granici, koja je obustavljena u četvrtak 22. travnja 2021.; zahtijeva od Rusije da odmah prekine praksu neopravdanog povećanja vojne prisutnosti kojim ugrožava države u svojem susjedstvu, da zaustavi sve trenutačne i buduće vojne provokacije i smiri napetosti povlačenjem svojih snaga u njihovu stalnu lokaciju razmještaja; ponavlja da rusko povećanje vojne prisutnosti također predstavlja prijetnju europskom miru i sigurnosti, zbog čega bi sigurnosni dijalog EU-a s Ukrajinom trebao biti ambiciozan i doprinijeti usklađenoj procjeni sigurnosnih izazova na terenu; naglašava da bi prijateljske zemlje trebale pojačati vojnu potporu Ukrajini i svoju dostavu obrambenog oružja, što je u skladu s člankom 51. Povelje UN-a kojim se omogućuje individualna i kolektivna samoobrana; poziva Rusiju da ukloni svoje postrojbe iz takozvane narodne republike Luganska i Donjecka i da Ukrajini vrati kontrolu nad Autonomnom Republikom Krimom i gradom Sevastopoljem;

3. naglašava da EU, u slučaju da se takvo povećanje vojne prisutnosti u budućnosti pretvori u invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu, mora jasno dati do znanja da bi posljedice takvog kršenja međunarodnog prava i normi biti teške; stoga ustraje u tome da se u takvim okolnostima odmah zaustavi uvoz nafte i plina iz Rusije u EU i izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2 te da bi Rusiju trebalo isključiti iz sustava plaćanja SWIFT-a, dok bi svim oligarsima koji su bliski ruskim vlastima i njihovim obiteljima u EU-u trebalo zamrznuti svu imovinu u EU-u i ukinuti vize;

4. poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu Alekseja Navaljnog, čija je presuda politički motivirana i u suprotnosti s međunarodnim obvezama Rusije u pogledu ljudskih prava; očekuje od Rusije da poštuje privremenu mjeru Europskog suda za ljudska prava donesenu uzimajući u obzir narav i razmjer opasnosti za život Alekseja Navaljnog; smatra da je Rusija odgovorna za zdravstveno stanje Alekseja Navaljnog te ju poziva da provede istragu o pokušaju atentata na Alekseja Navaljnog i da u potpunosti surađuje s Organizacijom za zabranu kemijskog oružja (OPCW); poziva da se zaustave uhićenja mirnih prosvjednika i sustavni napadi na oporbu u vezi sa zahtjevima za oslobađanje Alekseja Navaljnog; naglašava da bi svi pojedinci koji su uključeni u kazneni progon, izricanje presude i zlostavljanje Alekseja Navaljnog trebali podlijegati sankcijama u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava;

5. ponavlja svoju potporu međunarodnoj istrazi o okolnostima tragičnog rušenja zrakoplova prijevoznika Malaysia Airlines na letu MH17, koji bi se mogao okarakterizirati kao ratni zločin, te ponovno poziva da se odgovorne osobe privedu pravdi;

6. osuđuje činjenicu da su počinitelji iz ruskih obavještajnih službi uzrokovali eksploziju u skladištu streljiva Vrbětice u Češkoj Republici, što predstavlja kršenje češkog suvereniteta i neprihvatljiv čin neprijateljstva; snažno osuđuje aktivnosti usmjerene na destabilizaciju i ugrožavanje država članica EU-a te ističe da Europska unija podupire Češku Republiku; izražava solidarnost s Češkom Republikom nakon neutemeljenog i nerazmjernog protjerivanja 20 čeških diplomata iz Rusije; izražava potporu odluci čeških vlasti da broj osoblja u Veleposlanstvu Rusije u Češkoj Republici izjednači s brojem osoblja u Veleposlanstvu Češke Republike u Rusiji, osuđuje naknadne prijetnje Ruske Federacije prema Češkoj Republici i cijeni sve oblike potpore i solidarnosti koje su već pokazale različite vlade država članica EU-a i sve diplomatske službe; poziva države članice EU-a da po uzoru na slučaj Skripalj nastave s koordiniranim protjerivanjem ruskih diplomata;

7. ponavlja da je jedinstvo među državama članicama EU-a najbolja politika kojom će se Rusija spriječiti u provođenju destabilizirajućih i subverzivnih aktivnosti u Europi; poziva države članice da usklade svoja stajališta i aktivnosti u pogledu Rusije i da djeluju jedinstveno; smatra da bi EU trebao težiti daljnjoj suradnji s partnerima sličnih stavova, posebno s NATO-om i SAD-om, kako bi se riješili zajednički izazovi u pogledu Rusije;

8. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjedniku, vladi i Vrhovnoj radi Ukrajine, te predsjedniku, vladi i Državnoj dumi Ruske Federacije.

 

Posljednje ažuriranje: 28. travnja 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti