PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stajalištima Parlamenta o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost, koje provode Komisija i Vijeće

7.6.2021 - (2021/2738(RSP))

podnesen slijedom izjava Vijeća i Komisije
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Damian Boeselager, Bas Eickhout, Alexandra Geese, Jordi Solé, Ernest Urtasun
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0331/2021

B9-0333/2021

Rezolucija Europskog parlamenta o stajalištima Parlamenta o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost, koje provode Komisija i Vijeće

(2021/2738(RSP))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost[1] (Uredba o RRF-u),

– uzimajući u obzir članke 174. i 175. Ugovora o Europskoj uniji,

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 20. svibnja 2021. o pravu Parlamenta na informacije o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost[2],

– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je Uredba o RRF-u donesena redovnim zakonodavnim postupkom;

B. budući da je Mehanizam za oporavak i otpornost dosad najveći instrument u pogledu iznosa i načina financiranja; budući da se Komisija priprema za izdavanje zajedničkog duga EU-a jer su sada sve države članice EU-a uspješno ratificirale Odluku o vlastitim sredstvima[3];

C. budući da će uspješna provedba Uredbe o RRF-u također ojačati argumente za zajedničku fiskalnu strukturu EU-a i poslužiti kao njezin nacrt;

D. budući da su demokratska kontrola i parlamentarni nadzor provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost mogući samo uz potpuno sudjelovanje Parlamenta i uzimanje u obzir svih njegovih preporuka u svim fazama;

E. budući da je člankom 26. Uredbe o RRF-u propisan dijalog o oporavku i otpornosti kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost te kako bi Komisija pružila Parlamentu informacije o, među ostalim, planovima država članica za oporavak i otpornost te njihovoj ocjeni;

F. budući da Parlament izražava svoja stajališta o pitanjima obuhvaćenima dijalogom o oporavku i otpornosti, među ostalim u rezolucijama i razmjenama s Komisijom; budući da Komisija ta stajališta mora uzeti u obzir;

G. budući da je Uredbom o RRF-u utvrđeno šest područja od europskog interesa, koja zajedno predstavljaju područje primjene i cilj instrumenta;

H. budući da se Uredbom o RRF-u utvrđuje da je opći cilj promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije kako bi se poboljšala otpornost, pripravnost za krize, sposobnost prilagodbe i potencijal rasta država članica; budući da se to postiže ublažavanjem društvenog i gospodarskog učinka krize, posebno na žene, djecu i mlade, te doprinosom provedbi europskog stupa socijalnih prava, kroz doprinos zelenoj tranziciji – doprinosom ostvarenju klimatskih ciljeva Unije do 2030. i ispunjavanjem cilja klimatske neutralnosti Unije do 2050., osobito putem nacionalnih energetskih i klimatskih planova donesenih u okviru mehanizma upravljanja energetskom unijom i djelovanjem u području klime, uspostavljenog Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018.[4] – te u okviru digitalne tranzicije, čime se doprinosi uzlaznoj ekonomskoj i socijalnoj konvergenciji, ponovnoj uspostavi i promicanju održivog rasta, integraciji gospodarstava Unije, poticanju otvaranja visokokvalitetnih radnih mjesta, strateškoj autonomiji Unije uz otvoreno gospodarstvo i stvaranju europske dodane vrijednosti;

I. budući da su na socijalnom samitu u Portu održanom 7. i 8. svibnja 2021. čelnici EU-a prepoznali europski stup socijalnih prava kao temeljni element oporavka te budući da su u izjavi iz Porta naglasili svoju odlučnost da nastave produbljivati njegovu provedbu na razini EU-a i na nacionalnoj razini;

J. budući da je poseban cilj RRF-a pružiti državama članicama financijsku potporu kako bi im se pomoglo da ostvare ključne etape reformi i ulaganja te ciljne vrijednosti utvrđene u njihovim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost; budući da to znači da sve mjere iz planova (uključujući digitalna i zelena ulaganja) te dogovorene reforme i ulaganja moraju doprinositi načelima europskog stupa socijalnih prava, otvaranju kvalitetnih radnih mjesta i uzlaznoj socijalnoj konvergenciji; budući da mjere kojima se ne pridonosi tim socijalnim ciljevima nisu u skladu sa zahtjevima Uredbe o RRF-u;

K. budući da su države članice u pravilu do 30. travnja 2021. Komisiji trebale dostaviti svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost; budući da su te svoje planove Komisiji do danas dostavile 23 države članice;

L. budući da je Parlament 18. svibnja 2021. održao raspravu na plenarnoj sjednici nakon koje je usvojio rezoluciju o pravu Parlamenta na informacije o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost,

M. budući da, kako bi se zajamčili odgovarajući demokratski i parlamentarni nadzor nad provedbom RRF-a, kao i veća transparentnost i demokratska odgovornost, Komisija mora redovito usmeno i pismeno obavještavati Parlament o statusu ocjene nacionalnih planova za oporavak i otpornost, uključujući reforme i ulaganja povezana s područjem primjene na temelju šest stupova (uključujući opće i posebne ciljeve te horizontalna načela) i 11 kriterija za ocjenjivanje utvrđenih u Uredbi o RRF-u;

1. smatra da je RRF povijesni instrument EU-a za poticanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, osiguravanje konvergencije, jačanje konkurentnosti te pomaganje državama članicama u ublažavanju gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19, usmjeravanju gospodarstava prema snažnim i održivim putanjama rasta, pripremi EU-a za hvatanje u koštac s dugoročnim izazovima kao što su pravedna, zelena i digitalna tranzicija te stvaranje dodane vrijednosti EU-a;

2. traži od Komisije da pažljivo primijeni slovo i duh Uredbe o RRF-u u postupku ocjenjivanja nacionalnih planova za oporavak i otpornost te da pruži temeljite i sveobuhvatne ocjene, istodobno se distancirajući od činjenice da je bila usko uključena u izradu planova prije njihova podnošenja i prije donošenja relevantnog nacrta provedbene odluke Vijeća; međutim, pozdravlja nastojanja Komisije da osigura da se relevantne provedbene odluke Vijeća povezane s nacionalnim planovima za oporavak i otpornost donesu brzo, odnosno do ljeta, kao i njezinu kontinuiranu suradnju s državama članicama kako bi im pomogla da dostave kvalitetne planove kojima se znatno doprinosi zajedničkim ciljevima EU-a;

3. uvjeren je da se sredstva moraju pravedno raspodijeliti među sektorima, društvima i budućim generacijama kako bi se zajamčio najveći mogući učinak na uzlaznu gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu konvergenciju te na dobrobit i gospodarsku stabilnost; naglašava da su ambiciozni planovi i dobra provedba ključni kako bi se u potpunosti iskoristila ova prilika; očekuje od država članica da u potpunosti iskoriste priliku koja im se nudi jamčenjem visoke kvalitete svojih planova; poziva na potpunu transparentnost i odgovornost pri dodjeli i korištenju sredstava;

4. poziva Komisiju da ustraje u ambicioznim mjerama reforme u okviru nacionalnih planova u svim državama članicama, bez obzira na njihovu veličinu i izborni kalendar;

5. poziva Komisiju da pažljivo ocijeni služe li sredstva RRF-a cilju Uredbe o RRF-u, odnosno unapređenju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u državama članicama; poziva Komisiju da obeshrabri praksu „prepakiravanja” projekata bez stvarne dodane vrijednosti, prije svega za regije koje zaostaju te posebno kada bi to moglo dovesti do povećanja jaza u društvenoj, gospodarskoj i teritorijalnoj konvergenciji EU-a;

6. ponavlja poziv Parlamenta da se osigura pravo na informiranje Parlamenta o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost kako bi se omogućio demokratski nadzor Parlamenta nad Komisijinom ocjenom i provedbom RRF-a;

7. poziva Komisiju da pažljivo ocijeni doprinosi li zaista svaki nacionalni plan za oporavak i otpornost svih šest stupova iz članka 3. Uredbe o RRF-u i to na sveobuhvatan i primjereno uravnotežen način te da to zajamči; podsjeća da bi svaka mjera trebala doprinijeti jednom ili više područja politika od europskog značaja strukturiranih u tih šest stupova;

8. naglašava da tijekom cjelokupne faze njihove provedbe planovi moraju ispunjavati regulatorne zahtjeve, uključujući udio od 37 % za zelenu i od 20 % za digitalnu tranziciju; poziva Komisiju da ocijeni i kvalitativnu stranu predloženih mjera kako bi bila sigurna da se njima uistinu ispunjavaju oba aspekta tijekom faze provedbe; očekuje od Komisije da odobri samo planove kojima se cilj u potpunosti ispunjava; poziva Komisiju da uzme u obzir moguću buduću potrebu za izmjenom nacionalnih planova kako bi se u pripremi nacrta provedbene odluke Vijeća osigurala usklađenost sa zahtjevima iz Uredbe o RRF-u;

9. podsjeća da u skladu s Uredbom RRF „osim u propisno opravdanim slučajevima [...] ne smije zamjenjivati stalne nacionalne proračunske rashode” te poziva Komisiju da taj kriterij ocijeni na cjelovit način;

10. napominje da prekogranični projekti koji uključuju više od jedne države članice stvaraju visoku europsku dodanu vrijednost i povezane učinke prelijevanja te žali zbog toga što mali broj nacionalnih planova sadrži prekogranične projekte; poziva Komisiju da snažno potiče države članice da olakšaju prekogranične projekte koji se financiraju iz RRF-a;

11. konstatira da je u već dostavljenim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost nekoliko država članica odlučilo zatražiti zajmove; poziva države članice da razmotre najbolju moguću upotrebu dostupnih zajmova kako ne bi propustile priliku; zabrinut je zbog toga što bi znatan iznos zajmova mogao ostati neiskorišten na kraju RRF-a te poziva države članice da pažljivo procijene svoje potrebe i da na najbolji način iskoriste tu priliku pri podnošenju svojih planova za oporavak i otpornost ili prilikom njihovih izmjena;

Zelena tranzicija

12. pozdravlja činjenicu da će se zeleno ulaganje u okviru RRF-a prvenstveno financirati izdavanjem zelenih obveznica;

13. naglašava da bi se u skladu s metodologijom utvrđenom u Prilogu VI. Uredbi o RRF-u u svim planovima barem 37 % ukupnih dodijeljenih sredstava (bespovratna sredstva i zajmovi) trebalo namijeniti za klimu; poziva Komisiju da obrati pozornost na ocjenjivanje cilja od 37 % potrošnje u području klime kako se mjere ne bi dvostruko ili krivo označivale te kako bi se spriječio „manipulativni zeleni marketing” (engl. greenwashing); zabrinut je zbog mogućnosti da su neka ulaganja označena kao zelena ulaganja, iako nisu obuhvaćena metodologijom praćenja iz Priloga VI.; predlaže da se dodatno nadzire svako proširenje metodologije za zeleno označivanje iz Priloga VI.; ustraje u tome da se potrebne zaštitne mjere za postizanje prethodno navedene ciljne vrijednosti tijekom provedbene faze u cijelosti moraju uvrstiti u ciljne vrijednosti i ključne etape u nacrtu provedbene odluke Vijeća; očekuje da se nikakva izravna ili neizravna ulaganja povezana s fosilnim gorivima ne mogu označiti kao relevantna za klimu u skladu sa zahtjevima iz Priloga VI.; podsjeća da metodologija iz Priloga VI. uključuje posebne uvjete za primjenu 40 % ili 100 % doprinosa cilju zelene tranzicije;

14. podsjeća da su odredbe o načelu „ne nanosi bitnu štetu” ključan alat za podupiranje zelene tranzicije, uz zahtjev da se najmanje 37 % rashoda (bespovratna sredstva i zajmovi) za ulaganja i reforme sadržane u svakom nacionalnom planu za oporavak i otpornost dodijeli za podupiranje klimatskih ciljeva, kao i za sprečavanje financiranja mjera koje su u suprotnosti s klimatskim ciljevima Unije; podsjeća da se svim mjerama mora poštovati načelo nenanošenja bitne štete u smislu članka 17. Uredbe o taksonomiji[5], kako je propisano Uredbom o RRF-u, te podsjeća da sve mjere moraju zadovoljiti to načelo, kako je navedeno u smjernicama uz Uredbu, koje je objavila Komisija, i u prilozima toj uredbi (posebno u Prilogu III.); zabrinut je, u tom kontekstu, zbog nepoštovanja tog načela u ocjenjivanju planova i poziva Komisiju da zajamči potpuno poštovanje načela „ne nanosi bitnu štetu”, među ostalim i tijekom faze provedbe; očekuje od Komisije da posebnu pozornost posveti dimenziji biološke raznolikosti i podsjeća da uvjete za financiranje u okviru RRF-a ne ispunjava nijedna operacija koja se nalazi u područjima osjetljivima u pogledu biološke raznolikosti ili blizu njih (uključujući mrežu zaštićenih područja Natura 2000, lokalitete na popisu svjetske baštine UNESCO-a i ključna područja biološke raznolikosti te druga zaštićena područja); poziva Komisiju da objavi sve povezane ocjene; ustraje u tome da provedba RRF-a ne smije dovesti do snižavanja ekoloških standarda niti biti u suprotnosti sa zakonima i propisima o okolišu; očekuje da sve relevantne mjere za koje faza analitičkog pregleda, u skladu s direktivama 2011/92/EU[6] i 92/43/EEZ[7], nije dovršena do datuma kada Komisija objavi nacrt provedbene odluke Vijeća, moraju ispunjavati relevantne regulatorne zahtjeve kao dio prve relevantne ključne etape i/ili ciljne vrijednosti; posebno ističe činjenicu da ulaganja u navodnjavanje koja podupire EU ne smiju dovesti do neto smanjenja vode koja se upotrebljava za navodnjavanje u tom slivnom području i da moraju biti u skladu s postizanjem dobrog stanja vodnih tijela, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. Direktive 2000/60/EZ[8], uključujući širenje navodnjavanja na vodna tijela čije je stanje definirano kao manje od dobrog u relevantnom planu upravljanja riječnim slivom; traži da se u radne dokumente službi Komisije uz nacrt provedbene odluke Vijeća o ocjeni usklađenosti s relevantnim zakonima i propisima EU-a o okolišu, posebno reformama, uvrsti posebno poglavlje; ponavlja da nijedna od podržanih mjera (posebno pošumljavanja i ponovnog pošumljavanja) ne smije dovoditi do uništenja ili izmjene skladištenja ugljika i/ili visoko bioraznolikih ekosustava, posebno močvarnih područja, tresetišta i visoko bioraznolikih trajnih pašnjaka; očekuje da će se u radnim dokumentima službi Komisije posebno izvještavati o tome na koji je način Komisija, osim analize iz nacionalnih planova za oporavak i otpornost, proučila relevantna posebna područja rizika, s posebnim naglaskom na biološku raznolikost;

15. podsjeća da bi RFF, s obzirom na važnost borbe protiv drastičnog gubitka biološke raznolikosti, trebao doprinijeti uključivanju djelovanja u području biološke raznolikosti u sve politike Unije; poziva Komisiju da objavi pregled mjera koje su povezane s biološkom raznolikošću i koje joj zaista doprinose, a koje se navode u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost; zabrinut je zbog toga što većina nacionalnih planova za oporavak i otpornost sadrži vrlo ograničene mjere za bioraznolikost ili ih uopće ne sadrži; u tom pogledu također očekuje od Komisije da strogo primjenjuje načelo „ne nanosi bitnu štetu”, a posebno da odbije reforme ili ulaganja koji bi mogli naštetiti bioraznolikosti ili koji nisu popraćeni odgovarajućim popratnim mjerama;

Digitalna transformacija

16. ističe da bi u skladu s Uredbom o RRF-u svi nacionalni planovi za oporavak i otpornost trebali sadržavati mjere koje djelotvorno doprinose digitalnoj tranziciji ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze te na koje otpada iznos koji čini najmanje 20 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru nacionalnog plana za oporavak i otpornost, na temelju metodologije za digitalno označivanje utvrđene u Prilogu VII.; podsjeća da će se ta metodologija na odgovarajući način koristiti za mjere koje se ne mogu izravno pripisati području intervencije navedenom u Prilogu VII.; podsjeća da se koeficijenti za potporu za digitalne ciljeve mogu povećati za pojedinačna ulaganja kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere kojima se povećava njihov učinak na digitalne ciljeve;

17. podsjeća da bi, kada je riječ o ulaganjima u digitalne kapacitete i povezivost, države članice u svojim planovima trebale dostaviti samoprocjenu sigurnosti na temelju zajedničkih objektivnih kriterija u kojoj se utvrđuju eventualna sigurnosna pitanja i u kojoj se precizira način na koji će se ta pitanja nastojati riješiti radi usklađivanja s relevantnim pravom Unije i nacionalnim pravom; poziva Komisiju da zajamči da takva ocjena bude sadržana u svim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost koji sadrže takva ulaganja i da odgovarajuće mjere nisu u suprotnosti sa strateškim interesima Unije;

18. smatra da digitalne mjere imaju velik potencijal za poticanje konkurentnosti EU-a na međunarodnoj razini i za otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta te je zabrinut zbog toga što se u nekim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost ne postiže odgovarajuća ravnoteža u pogledu ulaganja u digitalnu transformaciju, a posebno u digitalnu infrastrukturu;

19. poziva Komisiju da potakne države članice da se u potpunosti pridržavaju načela interoperabilnosti, energetske učinkovitosti i zaštite osobnih podataka te da promiče upotrebu rješenja otvorenog koda u digitalnim ulaganjima, kako je propisano Uredbom o RRF-u;

Poticanje gospodarskog rasta, socijalne i teritorijalne kohezije i blagostanja

20. posebno pozdravlja mjere u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost kojima se podupire pametan, održiv i uključiv rast, ekonomska kohezija, produktivnost, konkurentnost, istraživanje i inovacije, zdravo i funkcionalno unutarnje tržište s jakim malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), povećava otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta, bori protiv siromaštva i nejednakosti, promiču kultura i obrazovanje, razvijaju kvalifikacije i vještine, pruža potpora djeci i mladima, povećava pripravnost za krize i kapacitet za odgovor na krize te ublažava učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19 na gospodarstvo;

21. poziva Komisiju da provede ocjenu i zajamči da se u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost odgovarajuća pozornost posveti mjerama za djecu i mlade, posebno u zemljama u kojima su utvrđeni strukturni problemi u područjima kao što su rano napuštanje školovanja, nezaposlenost mladih, siromaštvo djece i predškolsko obrazovanje; ustraje u tome da bi reforme i ulaganja u mlade, posebno u pogledu usavršavanja, prekvalifikacija, obrazovanja, strukovnog osposobljavanja, dvojnog obrazovanja, digitalnih vještina i cjeloživotnog učenja, trebalo uskladiti s Garancijom za mlade te da bi se uz kupnju opreme trebalo usmjeriti i na razvoj kompetencija; naglašava da bi reforme i ulaganja za djecu trebalo uskladiti s načelima Europske garancije za djecu i usmjeriti na mogućnosti za i pravo na pristup besplatnoj zdravstvenoj skrbi, besplatnom obrazovanju, besplatnoj skrbi za djecu, dostojnim stambenim uvjetima i odgovarajućoj prehrani za svako dijete koje živi u siromaštvu;

22. pozdravlja mjere iz planova koje su u skladu s europskim stupom socijalnih prava i inicijativama EU-a u području zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja i socijalne skrbi kako bi se ojačala socijalna kohezija i sustavi socijalne zaštite te smanjile ranjivosti; podsjeća Komisiju da nacionalni planovi za oporavak i otpornost moraju biti u zadovoljavajućoj mjeri usklađeni s kriterijima ocjene te je poziva da pažljivo ocijeni socijalne posljedice i učinak svake mjere kako bi se osigurala usklađenost s Uredbom o RRF-u; ustraje u tome da Komisija osigura da svaki nacionalni plan za oporavak i otpornost na odgovarajući način odražava te kriterije;

23. smatra da zelena i digitalna ulaganja imaju velik potencijal za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, smanjenje nejednakosti i sužavanje digitalnog jaza; poziva Komisiju da zajamči da od zelenih i digitalnih ulaganja profitiraju najugroženije zajednice i regije te one najpogođenije klimatskim promjenama; naglašava da bi u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost trebalo definirati ex ante očekivani društveni povrat zelenih i digitalnih ulaganja kako bi se zajamčio najveći mogući učinak;

24. traži da Komisija i Vijeće osiguraju da se tijekom pripreme i provedbe nacionalnih planova za oporavak i otpornost uzimaju u obzir i promiču rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve te da osiguraju uključivanje tih ciljeva u planove; očekuje od Komisije da za potrebe provedbe RRF-a sustavno prikuplja, analizira i izvješćuje o postojećim podacima razvrstanima prema spolu, u skladu s tematskim izvješćem Europskog revizorskog suda 10/2021 od 26. svibnja 2021. pod nazivom „Uključivanje rodno osviještene politike u proračun EU-a: vrijeme je da se riječi pretoče u djela”; duboko je zabrinut zbog toga što većina nacionalnih planova za oporavak i otpornost ne daje znatan doprinos tim ciljevima i nedovoljno ih uključuje te najvjerojatnije doprinosi povećanju rodne razlike u zaposlenosti i plaćama te što ne sadrže izričite i konkretne mjere za rješavanje problema rodne neravnopravnosti, čime se ugrožava mogućnost da se tim planovima ublaže socijalni i ekonomski učinci krize na žene te odgovori na relevantne preporuke po državama članicama;

25. ističe da utaja poreza, izbjegavanje plaćanja poreza i agresivno porezno planiranje, zajedno sa štetnom poreznom konkurencijom, smanjuju porezne prihode država članica; podsjeća na neke preporuke po državama članicama olakšavaju agresivno porezno planiranje; zabrinut je da bi te taktike mogle ugroziti solidarnost ugrađenu u RRF; stoga traži od Komisije da ocijeni nacionalne planove za oporavak i otpornost u pogledu rješavanja nacionalnih mjera za koje se smatra da olakšavaju agresivno porezno planiranje, utaju poreza ili izbjegavanje plaćanja poreza ili nedjelotvorne mjere protiv pranja novca;

26. podsjeća da bi nacionalni planovi za oporavak i otpornost trebali sadržavati mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja u obliku usklađenog paketa; podsjeća Komisiju da se nacionalnim planovima za oporavak i otpornost moraju riješiti kritična uska grla u gospodarstvima država članica i da se u tu svrhu očekuje da će svi planovi doprinijeti učinkovitom rješavanju svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u relevantnim preporukama po državama članicama, uključujući njihove fiskalne aspekte; ističe da bi se predpandemijske preporuke po državama članicama za 2019. trebale tumačiti s obzirom na trenutačnu krizu i nove izazove kako bi se osigurala usklađenost između njih, preporuka po državama članicama za 2020. te općih i posebnih ciljeva Uredbe o RRF-u; ističe da bi sve mjere, a posebno one povezane s digitalnom i zelenom transformacijom, također trebalo ocjenjivati iz socijalne perspektive kako bi se izbjegao rizik od gubitka radnih mjesta, poremećaja na tržištu rada i polarizacije zapošljavanja zbog gubitka srednjekvalificiranih radnih mjesta te kako bi se zajamčilo da se procesi digitalizacije i zelene tranzicije poduzeća ne koriste kao izgovor za strategije snižavanja troškova rada; inzistira da bi Komisija trebala posebno voditi računa o tome da zajamči da predložene reforme budu istinske, nove i ambicioznije te da započnu što je prije moguće;

27. naglašava da je otvaranje i poticanje kvalitetnih radnih mjesta jedan od ciljeva Uredbe o RRF-u i da bi se to trebalo postići sveobuhvatnim paketom reformi i ulaganja, kao i mjerama kojima se jamče stabilni ugovori, pristojne plaće, pokrivenost kolektivnim ugovorima i minimalna razina socijalne zaštite, uključujući pristojne mirovine iznad praga siromaštva, te rješavanje nezaposlenosti; poziva Komisiju da te pokazatelje uključi u smjernice za ocjenu društvenog napretka u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost; ističe da reforme tržišta rada koje se provode u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost moraju biti u skladu s postizanjem tih ciljeva;

28. žali što nacionalni planovi za oporavak i otpornost nisu dovoljno usklađeni sa sporazumima o partnerstvu i programima EU-a kao što je InvestEU; poziva na stvaranje sinergija i komplementarnosti između RRF-a, sporazuma o partnerstvu, fonda InvestEU i drugih mjera EU-a; poziva Komisiju da olakša korištenje nacionalnog odjeljka fonda InvestEU;

29. podsjeća Komisiju da je znatno uključivanje MSP-ova i novoosnovanih (start-up) poduzeća izričit cilj Uredbe o RRF-u, među ostalim u postupcima javne nabave; zabrinut je da će od sredstava iz RRF-a koristi uglavnom imati velike korporacije, što bi moglo omesti pošteno tržišno natjecanje; poziva Komisiju da maksimalno vodi računa o tome da MSP-ovi i start-up poduzeća imaju koristi od financiranja iz RRF-a, među ostalim određivanjem ključnih etapa i pružanjem kontinuiranih smjernica za provedbu programa u državama članicama; predlaže da se udio sredstava iz RRF-a čiji su krajnji korisnici MSP-ovi uključi u tekuće praćenje, među ostalim s pomoću zajedničkih pokazatelja;

30. poziva Komisiju da ocijeni u kojoj će mjeri reforme i ulaganja u okviru RRF-a omogućiti premošćivanje investicijskog jaza u Europskoj uniji, u skladu s predviđanjima Komisije, kako bi se ostvarili ciljevi u pogledu klimatske, okolišne i socijalne održivosti, uključujući Pariški sporazum i UN-ove ciljeve održivog razvoja;

Sudjelovanje dionika

31. podsjeća na to da bi u skladu s člankom 18. stavkom 4. točkom (q) Uredbe o RRF-u nacionalni planovi za oporavak i otpornost trebali sadržavati „sažetak postupka savjetovanja, provedenog u skladu s nacionalnim pravnim okvirom, s lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva, organizacijama mladih i drugim relevantnim dionicima, te način na koji je doprinos dionika uzet u obzir u planu za oporavak i otpornost”; poziva Komisiju da potakne države članice da se savjetuju sa svim nacionalnim dionicima i osiguraju njihovo sudjelovanje, uključujući sudjelovanje civilnog društva, socijalnih partnera te lokalnih i regionalnih vlasti, u provedbi planova te posebice u njihovu praćenju i da osiguraju savjetovanja za moguće buduće izmjene ili nove planove;

32. podsjeća da se u članku 152. UFEU-a navodi da Unija prepoznaje i promiče ulogu socijalnih partnera na svojoj razini te da mora poštovati njihovu autonomiju; ističe da će odgovarajuće sudjelovanje nacionalnih dionika, kao što su nacionalni parlamenti, lokalne i regionalne vlasti, socijalni partneri, nevladine organizacije i organizacije civilnog društva, u pripremi i provedbi nacionalnih planova za oporavak i otpornost biti presudno za uspjeh tih nacionalnih planova i RRF-a u cjelini kako bi se povećala nacionalna odgovornost u pogledu planova, zajamčila brza, transparentna, učinkovita i odgovarajuća apsorpcija sredstava, povećala transparentnost te spriječila preklapanja, manjak i dvostruko financiranje; dijeli zabrinutost koju su izrazili Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor i drugi dionici te žali zbog činjenice da brojne države članice nisu uključile ili nisu dovoljno uključile regionalne i lokalne vlasti u postupak izrade nacionalnih planova za oporavak i otpornost iako se na njih oslanjaju za usmjeravanje velikog dijela sredstava iz RRF-a; također žali zbog nedostatka transparentnosti mnogih od tih postupaka; nadalje, žali zbog činjenice da u nekim slučajevima čak ni nacionalni parlamenti nisu na odgovarajući način bili uključeni ili obaviješteni; upozorava da bi sve mjere u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost trebale u potpunosti poštovati pravnu stečevinu EU-a te ulogu relevantnih dionika, posebno u osmišljavanju i provedbi reformi i ulaganja;

Aranžmani, ključne etape i ciljne vrijednosti

33. inzistira da sve reforme i ulaganja moraju biti povezani s ključnim etapama, ciljnim vrijednostima i troškovima koji su relevantni, jasni, detaljni i primjereno se prate, a posebno onima kojima se osigurava potpuna usklađenost s Uredbom o RRF-u i pravnom stečevinom EU-a, što predstavlja jasne obveze država članica;

34. traži od Komisije da prije ocjene ostvarivanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti dogovorenih u provedbenoj odluci Vijeća i nacionalnim planovima za oporavak i otpornost Parlament dobije preliminarne zaključke o ostvarenju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, kako je propisano u članku 25. stavku 4. Uredbe o RRF-u;

35. podsjeća Komisiju da bi ulaganja trebala biti popraćena reformama i poziva je da se pobrine da sva odobrena retroaktivna ulaganja budu jasno popraćena odgovarajućim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima te da ispunjavaju sve zahtjeve iz zakonodavstva; ponavlja da je RRF osmišljen kao potpora projektima kojima se poštuje načelo dodatnosti financiranja Unije; napominje da bi nedostatak istinski dodatnih projekata koji se financiraju iz RRF-a mogao ograničiti njegov makroekonomski učinak;

Institucionalna otpornost, upravljanje i administrativni kapaciteti

36. podsjeća da bi RRF i svaki od nacionalnih planova za oporavak i otpornost trebali u potpunosti poštovati vrijednosti ugrađene u članak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, vladavinu prava i Povelju Europske unije o temeljnim pravima;

37. ističe da je za uspjeh RRF-a i nacionalnih planova za oporavak i otpornost potrebna snažna transparentnost i odgovornost Komisije, država članica i svih partnera u provedbi; poziva Komisiju da ocijeni potrebe relevantnih službi i tijela EU-a, kao što su Europski revizorski sud, Europski ured za borbu protiv prijevara i Ured europskog javnog tužitelja, te da im osigura potrebne financijske i ljudske resurse razmjerno potrebi za nadzorom pravilne provedbe tog dosad nezabilježenog iznosa rashoda EU-a;

38. podsjeća da bi provedba RRF-a trebala biti u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, uključujući djelotvorno sprečavanje i progon prijevara, među ostalim i poreznih prijevara, utaje poreza, korupcije i sukoba interesa; traži od Komisije da temeljito ocijeni aranžmane koje su predložile države članice za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava iz RRF-a te da u tom kontekstu posebno vodi računa o tome da nacionalni planovi za oporavak i otpornost obuhvaćaju sve potrebne reforme, zajedno s relevantnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima, povezanima s relevantnim preporukama po državama članicama; potiče Komisiju da u provedbi RRF-a vrlo pozorno prati rizike za financijske interese EU-a za svako kršenje ili moguće kršenje načela vladavine prava, obraćajući posebnu pozornost na javnu nabavu; očekuje od Komisije da ne nastavi s plaćanjima u okviru RRF-a ako nisu ostvarene ključne etape povezane s mjerama za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava iz RRF-a;

39. poziva Komisiju da ustraje u tome da države članice provedu mjere reformi i ulaganja kojima se povećava administrativna i institucijska otpornost i pripravnost za krize;

40. poziva države članice da u standardiziranom elektroničkom i interoperabilnom formatu prikupljaju i bilježe podatke o krajnjim primateljima i korisnicima te ciljeve, iznos i lokaciju projekata koji se financiraju iz RRF-a te da se koriste jedinstvenim alatom za rudarenje podataka koji će osigurati Komisija; u tom pogledu poziva Komisiju da što prije dovrši jedinstveni alat za rudarenje podataka; podsjeća da su člankom 22. stavkom 2. Uredbe o RRF-u predviđene obveze država članica da prikupljaju i osiguravaju pristup standardiziranim kategorijama podataka; podsjeća Komisiju da ispuni te obveze u svrhu revizije i kontrole te da pruži usporedive informacije o upotrebi sredstava u pogledu mjera za provedbu reformi i projekata ulaganja u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost; nadalje, podsjeća Komisiju da je potrebno zajamčiti transparentnost krajnjih korisnika i osigurati spremnost odgovarajućih aranžmana kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje;

Ocjena delegiranih akata koju provodi Parlament

41. ističe da nacrti delegiranih akata koji proizlaze iz Uredbe o RRF-u, naročito delegirani akt o tablici pokazatelja za oporavak i otpornost i delegirani akt kojim se utvrđuju zajednički pokazatelji za izvješćivanje o napretku korištenja RRF-a i metodologija za izvješćivanje o socijalnim izdacima, ne ispunjavaju očekivanja Parlamenta;

42. poziva Komisiju da osigura potpunu transparentnost u pogledu vremenskog okvira za donošenje delegiranih akata povezanih s Uredbom o RRF-u, konkretno delegiranih akata o tablici pokazatelja za oporavak i otpornost te o metodologiji za izvješćivanje o socijalnim izdacima, uključujući za djecu i mlade, i o utvrđivanju zajedničkih pokazatelja za izvješćivanje o napretku korištenja RRF-a, te da uzme u obzir relevantne elemente dijaloga o oporavku i otpornosti;

43. ističe važnost postizanja dogovora o metodologiji socijalnog praćenja za ex ante ocjenu nacionalnih planova za oporavak i otpornost kako bi se osiguralo da mjere iz planova doprinose socijalnim ciljevima utvrđenima u Uredbi o RRF-u; smatra da se metodologijom socijalnog praćenja mora slijediti struktura europskog stupa socijalnih prava i analizirati doprinos mjera provedbi svakog od 20 načela tog stupa; navodi da tablica pokazatelja i zajednički pokazatelji potrebni za ocjenu napretka u provedbi nacionalnih planova za oporavak i otpornost u svakom od šest stupova prema postizanju općih i posebnih ciljeva trebaju biti učinkoviti; ustraje u tome da je pregled socijalnih pokazatelja europskog semestra najbolji mehanizam ocjenjivanja za praćenje napretka prema uzlaznoj socijalnoj konvergenciji te stoga predlaže da se taj pregled uključi u zajedničke pokazatelje kao alat za praćenje društvenog napretka;

44. poziva Komisiju da u zajedničke pokazatelje koji će se upotrebljavati u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost za izvješćivanje o napretku i za potrebe praćenja i evaluacije planova kao i u metodologiju za socijalno praćenje, uključujući Garanciju za djecu i Garanciju za mlade, uključi socijalne pokazatelje iz pregleda socijalnih pokazatelja, posebno one koji se odnose na dostojanstven rad, socijalnu pravdu i jednake mogućnosti, snažne sustave socijalne skrbi i pravednu mobilnost; naglašava da će Europski parlament pomno analizirati delegirane akte koje Komisija predstavi na tu temu kako bi utvrdio jesu li socijalni pokazatelji, tablica pokazatelja i socijalna metodologija u skladu s ciljevima te kako bi provjerio treba li uložiti prigovore;

Zaključci

45. poziva Komisiju da na odgovarajući način i u skladu s Uredbom o RRF-u ocijeni dostavljene planove; izražava ozbiljnu zabrinutost u pogledu usklađenosti nekoliko mjera u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost sa zahtjevima temeljne Uredbe o RRF-u i traži od Komisije da osigura potpunu usklađenost svih elemenata iz svih planova s Uredbom o RRF-u;

46. podsjeća na svoj poziv Komisiji da ispuni svoje obveze iz Uredbe o RRF-u te pruži Parlamentu sve relevantne informacije o trenutačnom stanju provedbe te uredbe i da uzme u obzir sve elemente koji proizlaze iz stajališta izraženih u okviru dijaloga o oporavku i otpornosti, uključujući stajališta koja su izrazili relevantni odbori i stajališta izražena u rezolucijama na plenarnoj sjednici; pozdravlja povećane napore Komisije da pruži odgovarajuće informacije tijekom redovitih sastanaka s Parlamentom;

47. inzistira da Komisija treba zajamčiti da nacionalni planovi za oporavak i otpornost sadrže odredbe kojima se osigurava da korisnici sredstava Unije moraju navesti podrijetlo i osigurati vidljivost financiranja Unije, uključujući, prema potrebi, isticanjem amblema Unije i odgovarajuće izjave o financiranju koja glasi „Financira Europska unija – NextGenerationEU”;

48. podsjeća Vijeće, posebno u fazi donošenja provedbenih odluka, da se „relevantni ishodi rasprava održanih u pripremnim tijelima Vijeća dijele s nadležnim odborom Europskog parlamenta”;

49. poziva Komisiju da tijekom dijalogâ o oporavku i otpornosti nastavi primjenjivati otvoren, transparentan i konstruktivan pristup;

50. podsjeća na stajalište Parlamenta iz 2020. o snažnijem planu oporavka te poziva Komisiju i Vijeće da ocijene jesu li za rješavanje krize potrebna dodatna sredstva;

 

°

° °

51. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Europskom vijeću i Komisiji.

 

 

• [1] SL L 57, 18.2.2021., str. 17.
• [2] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0257.
• [3] Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, SL L 424, 15.12.2020., str. 1.
• [4] SL L 328, 21.11.2018., str. 1.
• [5] Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja, SL L 198, 22.6.2020., str. 13.
• [6] Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš, SL L 26, 28.1.2012., str. 1.
• [7] Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, SL L 206, 22.7.1992., str. 7.
• [8] Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike, SL L 327, 22.12.2000., str. 1.