PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stajalištima Parlamenta o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost, koje provode Komisija i Vijeće
7.6.2021 - (2021/2738(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Dimitrios Papadimoulis, José Gusmão
u ime Kluba zastupnika The Left
B9‑0334/2021
Rezolucija Europskog parlamenta o stajalištima Parlamenta o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost, koje provode Komisija i Vijeće
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članke 174. i 175. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost[1] (Uredba o RRF-u),
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 20. svibnja 2021. o pravu Parlamenta na informacije o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost[2],
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je Uredba o RRF-u donesena u redovnom zakonodavnom postupku;
B. budući da je Mehanizam za oporavak i otpornost dosad najveći instrument u pogledu iznosa i načina financiranja; budući da se Komisija po prvi puta priprema za izdavanje zajedničkog duga EU-a s obzirom da su sve države članice EU-a uspješno ratificirale Odluku o vlastitim sredstvima[3];
C. budući da su demokratska kontrola i parlamentarni nadzor provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost mogući samo uz potpuno sudjelovanje Parlamenta u svim fazama;
D. budući da je člankom 26. Uredbe o RRF-u propisan dijalog o oporavku i otpornosti kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost te kako bi Komisija pružila Parlamentu informacije o, među ostalim, planovima država članica za oporavak i otpornost te njihovoj ocjeni;
E. budući da Parlament u okviru dijaloga o oporavku i otpornosti izražava svoja stajališta o pitanjima o kojima se raspravljalo, ali i u rezolucijama i razmjenama s Komisijom; budući da Komisija ta stajališta mora uzeti u obzir;
F. budući da se RRF temelji na članku 175. UFEU-a kojim se nastoje ostvariti ciljevi iz članka 174. UFEU-a;
G. budući da se u Uredbi, kada je riječ o socijalnoj dimenziji RRF-a, utvrđuje da je opći cilj promicati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Unije tako što će se ublažiti socijalne i gospodarske posljedice krize, posebno na žene, doprinijeti provedbi europskog stupa socijalnih prava i uzlaznoj socijalnoj konvergenciji te poticati otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta;
H. budući da je poseban cilj RRF-a pružiti državama članicama financijsku potporu kako bi im se pomoglo da ostvare ključne etape reformi i ulaganja te ciljne vrijednosti utvrđene u njihovim planovima za oporavak; budući da to znači da sve mjere iz planova (uključujući digitalna i zelena ulaganja) te dogovorene reforme i ulaganja moraju doprinijeti načelima europskog stupa socijalnih prava, otvaranju kvalitetnih radnih mjesta i uzlaznoj socijalnoj konvergenciji; budući da mjere kojima se ne pridonosi tim socijalnim ciljevima nisu u skladu sa zahtjevima Uredbe o RRF-u;
I. budući da su države članice u pravilu Komisiji trebale dostaviti svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost do 30. travnja 2021.; budući da je do danas Komisiji svoje planove za oporavak i otpornost dostavilo 23 država članica;
1. smatra da je Mehanizam za oporavak i otpornost povijesni instrument EU-a kojim se državama članicama pomaže u ublažavanju gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19, usmjeravanju njihovih gospodarstava prema snažnom i održivom rastu, pripremanju EU-a za suočavanje s dugoročnim izazovima kao što su pravedna, zelena tranzicija i digitalna transformacija radi poticanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i konvergencije te stvaranja dodane vrijednosti EU-a;
2. traži od Komisije da pruži detaljne i sveobuhvatne ocjene prije donošenja relevantnih nacrta provedbenih odluka Vijeća te pozdravlja njezine napore da osigura brzo donošenje relevantnih provedbenih odluka Vijeća povezanih s nacionalnim planovima za oporavak i otpornost prije ljeta te njezinu trajnu suradnju s državama članicama kako bi im se pomoglo u izradi visokokvalitetnih planova;
3. ističe da, u skladu s člankom 175. UFEU-a, Mehanizam za oporavak i otpornost mora doprinijeti postizanju kohezijskih ciljeva utvrđenih u članku 174. UFEU-a;
4. uvjeren je da se sredstva moraju pravedno raspodijeliti među društvima kako bi se zajamčio najveći mogući učinak na uzlaznu socijalnu i teritorijalnu konvergenciju te na dobrobit i gospodarsku stabilnost; poziva na potpunu transparentnost i odgovornost pri dodjeli i korištenju sredstava;
5. ponavlja poziv Parlamenta da se osigura pravo Parlamenta na obavještavanje o trenutačnom ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost kako bi se omogućio besprijekoran demokratski nadzor Parlamenta nad Komisijinom ocjenom i provedbom RRF-a;
6. poziva Komisiju da obavijesti Parlament o sadržaju strukturnih reformi o kojima se pregovaralo s državama članicama u kontekstu njihovih nacionalnih planova za oporavak i otpornost, osobito kada one nisu bile sadržane u početnim planovima;
7. poziva Komisiju da pažljivo procijeni doprinosi li i u kojoj mjeri svaki nacionalni plan za oporavak i otpornost svih šest stupova iz članka 3. Uredbe o RRF-u i to na sveobuhvatan i primjereno uravnotežen način; podsjeća da bi svaka mjera trebala doprinijeti jednom ili više područja politika od europskog značaja sadržanih u tih šest stupova;
8. napominje da, prema informacijama Komisije, svi službeno podneseni planovi ispunjavaju ciljeve ulaganja u klimu i digitalizaciju; poziva Komisiju da ocijeni i kvalitativnu stranu predloženih mjera kako bi se zajamčilo da se njima ispunjavaju i kvantitativni i kvalitativni ciljevi;
9. podsjeća da se, u skladu s Uredbom o RRF-u, RRF-om ne smiju financirati stalni nacionalni rashodi, osim u opravdanim slučajevima, te da se mora stvarati europska dodana vrijednost, posebno za, među ostalim, prekogranične projekte;
Zelena tranzicija
10. pozdravlja činjenicu da će se zeleno ulaganje u okviru RRF-a djelomično financirati izdavanjem zelenih obveznica;
11. naglašava da bi se u skladu s metodologijom utvrđenom u Prilogu VI. Uredbi o RRF-u u svim planovima trebalo namijeniti barem 37 % ukupnih dodijeljenih sredstava (bespovratna sredstva i zajmovi) za klimu; poziva Komisiju da obrati pozornost prilikom procjene cilja koji se odnosi na 37 % potrošnje u području klime kako se mjere ne bi dvostruko ili krivo označivale te kako bi se spriječio „manipulativni zeleni marketing” (eng. greenwashing); zabrinut je zbog toga što su neka ulaganja označena kao zelena ulaganja, iako nisu obuhvaćena metodologijom praćenja iz Priloga VI.; predlaže primjenu dodatnog nadzora nad proširenjem metodologije za zeleno označivanje iz Priloga VI.;
12. podsjeća da su odredbe nenanošenja bitne štete ključan alat za podupiranje zelene tranzicije, uz zahtjev da najmanje 37 % rashoda (bespovratna sredstva i zajmovi) za ulaganja i reforme iz svakog nacionalnog plana za oporavak i otpornost bude namijenjeno podupiranju klimatskih ciljeva, i za izbjegavanje financiranja mjera koje su u suprotnosti s klimatskim ciljevima Unije; podsjeća da je načelo nenanošenja bitne štete horizontalno načelo Uredbe o RRF-u i da se stoga u svim mjerama mora poštovati to načelo u smislu članka 17. Uredbe o taksonomiji; u tom kontekstu izražava zabrinutost zbog nepoštovanja tog načela u ocjeni planova i poziva Komisiju da osigura potpuno poštovanje načela nenanošenja bitne štete te da za sve planove objavi sve ocjene kriterija nenanošenja bitne štete;
13. poziva Komisiju da objavi detaljan pregled rashoda i/ili mjera povezanih s bioraznolikošću navedenih u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost; zabrinut je zbog toga što većina nacionalnih planova za oporavak i otpornost sadrži vrlo ograničene ili nikakve mjere u korist bioraznolikosti; u tom pogledu također očekuje od Komisije da strogo primjenjuje načelo nenanošenja bitne štete, a posebno da odbije reforme ili ulaganja koji bi mogli naštetiti bioraznolikosti ili koji nisu popraćeni odgovarajućim popratnim mjerama;
Digitalna transformacija
14. podsjeća da bi, kada je riječ o ulaganjima u digitalne kapacitete i povezivost, države članice u svojim planovima trebale dostaviti samoprocjenu sigurnosti na temelju zajedničkih objektivnih kriterija u kojoj se utvrđuju eventualna sigurnosna pitanja i u kojoj se precizira način na koji će se ta pitanja nastojati riješiti radi usklađivanja s relevantnim pravom Unije i nacionalnim pravom; poziva Komisiju da zajamči da takva ocjena bude sadržana u svim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost koji sadrže takva ulaganja i da odgovarajuće mjere nisu u suprotnosti sa strateškim interesima Unije;
15. smatra da zelena i digitalna ulaganja imaju velik potencijal za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i smanjenje nejednakosti; poziva Komisiju da zajamči da najugroženije zajednice i regije, kao što su regije ugljena i lignita u tranziciji i njihovi radnici te one koje su najviše pogođene klimatskim promjenama, imaju koristi od zelenih i digitalnih ulaganja; naglašava da bi u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost trebalo ex ante definirati očekivani društveni povrat zelenih i digitalnih ulaganja kako bi se zajamčio najveći mogući učinak;
Poticanje gospodarskog rasta, socijalne i teritorijalne kohezije i blagostanja
16. posebno pozdravlja mjere u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost kojima se podupire pravedan, održiv i uključiv rast, povećava stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta, bori protiv siromaštva i nejednakosti, promiče opći pristup kulturi i obrazovanju, razvijaju znanja i vještine, pruža potpora djeci i mladima, povećava pripravnost za krizu i kapacitet za odgovor na krizu te ublažava učinak krize prouzročene bolešću COVID-19 na gospodarstvo;
17. poziva Komisiju da zajamči da se u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost odgovarajuća pozornost posveti mjerama za djecu i mlade, posebno u zemljama u kojima su utvrđeni strukturni problemi u područjima kao što su rano napuštanje školovanja, nezaposlenost mladih i siromaštvo djece; naglašava da bi reforme i ulaganja za djecu trebalo uskladiti s načelima Europske garancije za djecu i usmjeriti na pravo na pristup besplatnoj zdravstvenoj skrbi, besplatnom obrazovanju, besplatnoj skrbi za djecu te dostojnim stambenim uvjetima i odgovarajućoj prehrani za svako dijete koje živi u siromaštvu; naglašava da bi reforme i ulaganja za djecu trebalo uskladiti s načelima Europske garancije za djecu i usmjeriti na pravo na pristup besplatnoj zdravstvenoj skrbi, besplatnom obrazovanju, besplatnoj skrbi za djecu te dostojnim stambenim uvjetima i odgovarajućoj prehrani za svako dijete koje živi u siromaštvu;
18. ističe Socijalni samit u Portu od 7. i 8. svibnja 2021. na kojem su čelnici EU-a prepoznali europski stup socijalnih prava kao temeljni element oporavka te u Izjavi iz Porta naglasili svoju odlučnost u nastavku jačanja njegove provedbe na razini EU-a i na nacionalnoj razini;
19. pozdravlja potporu državama članicama sadržanu u provedbenim mjerama u skladu s europskim stupom socijalnih prava i inicijativama EU-a u području zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja i socijalnih pitanja radi jačanja socijalne kohezije, osnaživanja sustava socijalne zaštite i smanjenja nejednakosti i ranjivosti; podsjeća Komisiju da nacionalni planovi za oporavak i otpornost moraju biti u zadovoljavajućoj mjeri usklađeni s kriterijima ocjenjivanja te je poziva da pažljivo ocijeni socijalne posljedice i učinak svake mjere kako bi se osigurala usklađenost s Uredbom o RRF-u; stoga ustraje u tome da Komisija osigura da svaki nacionalni plan za oporavak i otpornost na odgovarajući način odražava te kriterije;
20. traži da Komisija i Vijeće osiguraju da se tijekom pripreme i provedbe nacionalnih planova za oporavak i otpornost uzimaju u obzir i promiču rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve te da osiguraju uključivanje tih ciljeva u planove; duboko je zabrinut zbog činjenice da većina planova za oporavak i otpornost ne doprinosi znatno tim ciljevima te ih dovoljno ne uključuje, ali i ne sadrži izričite i konkretne mjere za rješavanje problema rodne neravnopravnosti, zbog čega postoji opasnost da se tim planovima neće moći ublažiti socijalne i gospodarske posljedice krize na žene;
21. ističe da utaja poreza, izbjegavanje plaćanja poreza i agresivno porezno planiranje, zajedno sa štetnom poreznom konkurencijom, smanjuju porezne prihode država članica; podsjeća na preporuke država članica za pojedinu zemlju kojima se olakšava agresivno porezno planiranje; zabrinut je da bi te preporuke mogle ugroziti solidarnost ugrađenu u RRF; stoga traži od Komisije da ocijeni nacionalne planove za oporavak i otpornost u pogledu rješavanja nacionalnih mjera za koje se smatra da olakšavaju agresivno porezno planiranje, utaju poreza ili izbjegavanje plaćanja poreza ili nedjelotvorne mjere protiv pranja novca;
22. podsjeća Komisiju da se nacionalnim planovima za oporavak i otpornost moraju riješiti kritična uska grla u gospodarstvima država članica; ističe da bi sve mjere, a posebno one povezane s digitalnom i zelenom transformacijom, trebalo ocjenjivati i iz socijalne perspektive kako bi se izbjegao rizik od gubitka radnih mjesta, poremećaja na tržištu rada i polarizacije zapošljavanja zbog gubitka srednjekvalificiranih radnih mjesta te kako bi se zajamčilo da se procesi digitalizacije i zelene tranzicije poduzeća ne koriste kao izgovor za strategije smanjenja troškova rada;
23. naglašava da je stvaranje kvalitetnih radnih mjesta jedan od ciljeva Uredbe o RRF-u i da bi se to trebalo postići sveobuhvatnim paketom reformi i ulaganja, kao i mjerama kojima se jamče stabilni ugovori, pristojne plaće, pokrivenost kolektivnim ugovorima i minimalna razina socijalne zaštite, uključujući pristojne mirovine iznad praga siromaštva; poziva Komisiju da te pokazatelje uključi u smjernice za ocjenu društvenog napretka u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost; ističe da reforme tržišta rada koje se provode u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost moraju biti u skladu s postizanjem tih ciljeva;
24. zabrinut je zbog slabe koordinacije između nacionalnih planova za oporavak i otpornost te partnerskih sporazuma i programa EU-a; ustraje u tome da bi države članice trebale poticati sinergije i komplementarnosti između RRF-a te sporazuma o partnerstvu i programa EU-a;
25. poziva Komisiju da ocijeni u kojoj će mjeri reforme i ulaganja u okviru RRF-a omogućiti premošćivanje investicijskog jaza u Europskoj uniji, koji predviđa Komisija, kako bi se ostvarili ciljevi u pogledu klimatske, okolišne i socijalne održivosti, uključujući Pariški sporazum i UN-ove ciljeve održivog razvoja;
Sudjelovanje dionika
26. podsjeća da se u članku 152. UFEU-a navodi da Unija prepoznaje i promiče ulogu socijalnih partnera na svojoj razini te da mora poštovati njihovu autonomiju; ističe da će za uspjeh nacionalnih planova i RRF-a u cjelini biti presudno odgovarajuće sudjelovanje nacionalnih dionika u pripremi i provedbi nacionalnih planova za oporavak i otpornost, kao što su nacionalni parlamenti, lokalne i regionalne vlasti, socijalni partneri, nevladine organizacije i organizacije civilnog društva, kako bi se povećala nacionalna odgovornost u pogledu planova, zajamčila brza, transparentna, učinkovita i odgovarajuća apsorpcija sredstava, povećala transparentnost te spriječila preklapanja, manjak i dvostruko financiranje; dijeli zabrinutost Europskog odbora regija i mnogih dionika u pogledu potpunog izostanka ili vrlo ograničene uključenosti dionika u pripremi i provedbi planova za oporavak i otpornost; upozorava da bi sve mjere u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost trebale u potpunosti poštovati nacionalne zakone i prakse te ulogu relevantnih dionika, posebno u osmišljavanju i provedbi reformi i ulaganja;
Brzo donošenje i provedba
27. ustraje u tome da sve relevantne mjere koje je odobrila Komisija moraju biti dopunjene ključnim etapama, ciljnim vrijednostima i procjenama troškova koji moraju biti relevantni, jasni, detaljni i koji se na odgovarajući način moraju nadzirati te da te mjere predstavljaju jasne obveze država članica;
28. podsjeća Komisiju da bi ulaganja trebala biti popraćena reformama i apelira na nju da se pobrine da sva odobrena retroaktivna ulaganja budu jasno popraćena odgovarajućim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima; primjećuje da bi nedostatak istinski dodatnih projekata koji se financiraju iz RRF-a mogao ograničiti njegov makroekonomski učinak;
29. ističe da je za uspjeh RRF-a i nacionalnih planova za oporavak i otpornost potrebna snažna transparentnost i odgovornost Komisije, država članica i svih partnera u provedbi; poziva Komisiju da ocijeni potrebe relevantnih službi i tijela EU-a, kao što su Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), te da im osigura potrebne financijske i ljudske resurse za učinkovitu kontrolu provedbe RRF-a;
30. naglašava da bi RRF i svaki nacionalni plan za oporavak i otpornost trebao u potpunosti poštovati Uredbu o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava[4] te od Komisije traži da pažljivo ocijeni mjere koje su predložile države članice za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava iz RRF-a;
31. poziva Komisiju da osigura potpunu transparentnost u pogledu vremenskog okvira za odobrenje delegiranih akata povezanih s Uredbom o RRF-u te da uzme u obzir relevantne dijelove dijaloga o oporavku i otpornosti radi njihova brzog odobrenja, konkretno delegirane akte o pregledu stanja oporavka i otpornosti te o metodologiji za izvješćivanje o socijalnim izdacima, među ostalim za djecu i mlade;
32. ističe važnost postizanja dogovora o metodologiji socijalnog praćenja za ex ante ocjenu nacionalnih planova za oporavak i otpornost kako bi se osiguralo da mjere iz planova doprinose socijalnim ciljevima utvrđenima u Uredbi o RRF-u; smatra da se metodologijom socijalnog praćenja mora slijediti struktura europskog stupa socijalnih prava i analizirati doprinos mjera za provedbu svakog od dvadeset načela tog stupa; navodi da tablica pokazatelja i zajednički pokazatelji potrebni kako bi se ocijenilo koliko je provedba nacionalnih planova za oporavak i otpornost postigla napredak u svakom od šest stupova prema postizanju općih i posebnih ciljeva, moraju biti učinkoviti; ustraje u tome da je pregled socijalnih pokazatelja europskog semestra najbolji mehanizam ocjenjivanja za praćenje napretka prema uzlaznoj socijalnoj konvergenciji te stoga predlaže da se taj pregled uključi u zajedničke pokazatelje kao alat za praćenje društvenog napretka;
33. poziva Komisiju da u zajedničke pokazatelje koji će se upotrebljavati u okviru RRF-a za izvješćivanje o napretku i za potrebe praćenja i evaluacije planova kao i u metodologiju za socijalno praćenje, uključujući Garanciju za djecu i Garanciju za mlade, uključi socijalne pokazatelje iz pregleda socijalnih pokazatelja, posebno one koji se odnose na dostojanstven rad, socijalnu pravdu i jednake mogućnosti, snažne sustave socijalne skrbi i pravednu mobilnost; naglašava da će Europski parlament pomno analizirati delegirane akte koje Komisija predstavi na tu temu kako bi utvrdio jesu li socijalni pokazatelji, pregled pokazatelja i socijalna metodologija u skladu s ciljevima te kako bi provjerio treba li uložiti prigovore;
Zaključci
34. poziva Komisiju da na odgovarajući način i u skladu s Uredbom o RRF-u ocijeni dostavljene planove; izražava ozbiljnu zabrinutost u pogledu usklađenosti nekoliko mjera iz nacionalnih planova za oporavak i otpornost sa zahtjevima temeljne Uredbe o RRF-u i traži od Komisije da pruži detaljna obrazloženja i objašnjenja;
35. podsjeća Vijeće da se, posebno u fazi donošenja provedbenih odluka, „relevantni ishodi rasprava održanih u pripremnim tijelima Vijeća dijele s nadležnim odborom Europskog parlamenta”;
36. poziva Komisiju da primjenjuje otvoren, transparentan i konstruktivan pristup tijekom dijaloga o oporavku i otpornosti;
37. podsjeća na stajalište Parlamenta iz 2020. o snažnijem planu oporavka i poziva Komisiju i Vijeće da procijene jesu li za rješavanje krize potrebna dodatna sredstva i/ili produljenje ili trajna uspostava RRF-a;
°
° °
38. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Europskom vijeću i Komisiji.
- [1]SL L 57, 18.2.2021., str. 17.
- [2]Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0257.
- [3]Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, SL L 424, 15.12.2020., str. 1.
- [4]Uredba (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije, SL L 433I, 22.12.2020., str. 1.