PRIJEDLOG REZOLUCIJE o novom EIP-u za istraživanje i inovacije
30.6.2021 - (2021/2524(RSP))
podnesenog u skladu s člankom 136. stavkom 5. Poslovnika
Cristian‑Silviu Buşoi
u ime Odbora za industriju, istraživanje i energetiku
B9‑0370/2021
Rezolucija Europskog parlamenta o novom EIP-u za istraživanje i inovacije
Europski parlament,
– uzimajući u obzir pitanje o novom EIP-u za istraživanje i inovacije upućeno Komisiji (O-000031/2021 – B9‑0000/2021),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. rujna 2020. naslovljenu „Novi EIP za istraživanje i inovacije” (COM(2020)0628),
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 1. prosinca 2020.,
– uzimajući u obzir Izvješće o napretku europskog istraživačkog prostora (EIP) za razdoblje 2016. – 2018.,
– uzimajući u obzir europsku ljestvicu uspjeha u inovacijama od 23. lipnja 2020.,
– uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 6. listopada 2020. u predmetu C-66/18[1],
– uzimajući u obzir Preporuku Komisije od 11. ožujka 2005. o Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu ponašanja pri zapošljavanju znanstvenika[2],
– uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,
– uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,
A. budući da je dovršetak EIP-a postizanjem slobodnog kretanja istraživača i slobodnog protoka znanstvenog znanja i tehnologije ključni prioritet Europske unije;
B. budući da je predviđeno da se EIP-om prevlada rascjepkanost nacionalnih napora u području istraživanja i inovacija smanjenjem razlika između regulatornog i administrativnog okvira;
C. budući da su EIP-om pruženi važni mehanizmi za osiguravanje slobodnog kretanja istraživača i razmjene tehnologija znanja i inovacija; budući da je, nadalje, EIP uspostavljen, dobro poznat okvir koji potiče prekogranične zajedničke aktivnosti između istraživača država članica i „centara EIP-a” u području istraživanja i inovacija;
D. budući da se istraživanje mora zasnivati na temeljnim načelima integriteta istraživanja, a Europski kodeks ponašanja za istraživački integritet koji je izradila Europska federacija akademija znanosti i humanističkih znanosti (ALLEA) trebalo bi smatrati referencom za istraživačku zajednicu; budući da su neovisnost i objektivnost ključni elementi izgradnje i održavanja povjerenja u znanost;
E. budući da je ubrzanje istraživanja i inovacija u Europskoj uniji i poboljšanje suradnje između privatnih i javnih istraživanja i inovacija u državama članicama u cilju ranog uvođenja na tržište i društvenog prihvaćanja novih tehnoloških rješenja i poboljšanja postojećih presudno za postizanje naših klimatskih ciljeva, ostvarenje digitalne tranzicije te za oporavak europskog gospodarstva; budući da stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta pruža gospodarske mogućnosti za EU; budući da ulaganje u temeljna istraživanja znači ulaganje u budućnost i budući da financiranje takvih istraživanja ne bi trebalo biti suštinski povezano s ekonomskom profitabilnošću; budući da su velika znanstvena dostignuća postignuta u okviru javno financiranih istraživanja;
F. budući da bi, kao opće pravilo, istraživanje i inovacije trebali poštovati načelo tehnološke neutralnosti; budući da je, međutim, važno naglasiti da se tehnološkim odabirima mora poštovati postojeći okvir politike;
G. budući da su istraživanje i inovacije ključni za omogućavanje oporavka Europe, podupiranje i ubrzanje digitalne i zelene tranzicije na društveno odgovoran način, jačanje održivosti i konkurentnosti Unije te jačanje njezine otpornosti;
H. budući da je kriza prouzročena bolešću COVID-19 negativno utjecala na mnoge mlade istraživače koji su doživjeli pogoršanje radnih uvjeta i smanjen pristup laboratorijima i drugim osnovnim objektima te kao rezultat toga imaju manje mogućnosti za dovršetak svojih projekata i stjecanje kvalifikacija potrebnih za napredovanje u karijeri;
I. budući da žene zauzimaju samo 24 % vodećih položaja u sektoru visokog obrazovanja u Europskoj uniji; budući da su i dalje nedovoljno zastupljene među studentima doktorskog studija u nekoliko područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), uključujući IKT i inženjerstvo, ali i u području proizvodnje i građevine;
J. budući da bi se pristupom s više sinergije s drugim programima financiranja EU-a i politikama EU-a mogli posebno iskoristiti kapaciteti za istraživanje i inovacije razvijeni tijekom prošlog desetljeća u manje uspješnim zemljama; budući da bi to zahtijevalo udruživanje resursa za podupiranje aktivnosti kojima se promiče razvoj ljudskog kapitala i uvođenje inovativnih tehnologija i novih poslovnih modela, kao i za potporu pri održavanju i izgradnji infrastrukture; budući da bi ciljana kombinacija ulaganja strukturnih fondova u okviru prioriteta pametne specijalizacije i izvrsnih inicijativa za istraživanje i inovacije koje su podržane Okvirnim programom mogla znatno poboljšati uspješnost određenih regija i ojačati EIP u cjelini; budući da je u tom kontekstu važno istaknuti i potrebu za optimizacijom i boljom koordinacijom upotrebe istraživačkih infrastruktura na razini EU-a;
K. budući da bi uključiv pristup Komisije usklađivanju EIP-a s europskim prostorom obrazovanja i europskom industrijskom politikom u svrhu poticanja sinergije među tim međuovisnim politikama trebao dovesti do sinergije, a ne do veće složenosti u EIP-u, europskom prostoru obrazovanja ili industrijskoj politici;
L. budući da bi EIP trebao pridonijeti brojnim strategijama i međunarodnim obvezama EU-a, kao što su strategija za MSP-ove i digitalna strategija, europski zeleni plan i ciljevi održivog razvoja UN-a;
M. budući da su otvorenost prema svijetu i međunarodna suradnja ključne za uspješne politike EU-a u području istraživanja i inovacija; budući da su zemlje pridružene Okvirnom programu sastavni dio EIP-a i već doprinose njegovim ciljevima; budući da europsko susjedstvo zaslužuje posebnu pozornost; budući da bi sve njegove zemlje na istoku i jugu trebale imati koristi od znanstvene razmjene i suradnje s državama članicama EU-a;
N. budući da se EIP ne može dovršiti bez zajamčene akademske slobode u Uniji i bez poštovanja odredbi Povelje Europske unije o temeljnim pravima koje se odnose na akademsku slobodu, slobodu osnivanja visokoškolskih ustanova i slobodu poslovanja; budući da u skladu s mišljenjem Suda Europske unije akademska sloboda ne uključuje samo pojedinačnu dimenziju u mjeri u kojoj je ona povezana sa slobodom izražavanja te, posebno u području istraživanja, sa slobodom komunikacije, istraživanja i razmjene rezultata već i institucionalnu i organizacijsku dimenziju koja se odražava u autonomiji akademskih institucija;
Ciljevi
1. pozdravlja komunikaciju Komisije o novom EIP-u za istraživanje i inovacije u kojoj su utvrđeni strateški ciljevi i mjere koje će se provoditi u bliskoj suradnji s državama članicama kako bi se prioritet dao ulaganjima i reformama u području istraživanja i inovacija, postigao cilj od 3 % BDP-a, poboljšao pristup izvrsnosti za istraživače u cijelom EU-u i omogućilo da rezultati istraživanja dopru do znanstvene zajednice, društva i realnog gospodarstva, pri čemu će se osigurati da javno financirano istraživanje i inovacije istinski doprinose društvenoj dobrobiti;
2. poziva države članice da donesu Pakt za istraživanje i inovacije u Europi koji uključuje sljedeće obveze koje treba ostvariti do 2030.: koordinirano u cijelom EU-u povećati javnu potrošnju za istraživanje i inovacije s trenutačne prosječne razine od 0,81 % BDP-a na 1,25 %; povećati nacionalno javno financiranje istraživanja i razvoja zajedničkih programa i europskih partnerstava s trenutačne razine od nešto manje od 1 % na 5 % i zajednički se dogovoriti o prioritetnim područjima za djelovanje EIP-a (horizontalno i tematski);
3. ističe snažnu vezu između istraživanja i inovacija i poduzetništva, koja stvara mogućnosti za osnivanje novih tzv. „jednoroga”, novoosnovanih poduzeća i MSP-ova; podsjeća na važnost stvaranja digitalnog ekosustava koji će pridonijeti tehnološkim inovacijama i povećanju broja MSP-ova uglavnom preko „inovacijskih centara EIP-a”;
4. priznaje ključnu ulogu sveučilišta i akademskih institucija u stvaranju ekosustava za istraživanje i inovacije koji odišu životom; ističe središnju ulogu studenata kao sljedeće generacije inovatora u tim ekosustavima;
5. ustraje u tome da u kontekstu EIP-a termini „istraživanje” i „inovacije” ne budu ograničeni na tehnološke inovacije, već da budu ugrađeni kao međusektorske teme od širokog značaja u sve aspekte društvenih i humanističkih znanosti te potpuno integrirani u svaki opći cilj;
6. smatra da bi preispitivanje EIP-a trebalo uključivati horizontalni pristup za jačanje suradnje među istraživačkim institucijama, uključujući sveučilišta; poziva na veću proračunsku potporu sveučilišnim savezima, kao i na uspostavljanje poticajnog okvira kojim se savezima omogućuje fleksibilan razvoj; nadalje smatra da sveučilišna suradnja ne bi trebala biti ograničena samo na saveze već bi trebalo biti dostupno više programa financiranja za suradnju sveučilišta izvan saveza;
7. ističe važnost stvaranja sinergija između visokog obrazovanja, istraživačkih institucija i organizacija civilnog društva kao istinskih partnera u kontekstu istraživanja i inovacija, kao i industrijskih saveza, čime bi se u potpunosti iskoristila dvostruka uloga sveučilišta; u tom kontekstu ponovno ističe potrebu za stvaranjem povoljnih uvjeta i mogućnosti za istraživače korištenjem visokokvalitetne istraživačke infrastrukture; poziva Komisiju da osigura uključiv ustroj tih partnerstava koji se temelji na transparentnosti, ujednačenoj zastupljenosti dionika i kontinuiranoj otvorenosti te da ponudi dovoljno mogućnosti za sudjelovanje tih različitih dionika;
8. naglašava da svi pozivi na financiranje moraju biti transparentni i unaprijed najavljeni; nadalje ističe da bi u okviru zajedničkih planova za industrijsku tehnologiju trebalo bolje uzimati u obzir doprinos odozdo prema gore i uključivo sudjelovanje te ne uzimati samu industriju kao primarni izvor doprinosa, već prihvatiti i doprinos najnovijeg istraživanja i inovacija najviše razine, kao i doprinos organizacija potrošača i socijalnih partnera;
9. poziva države članice da „novi EIP” prenesu u konkretne politike i mjere financiranja čiji je cilj pridonijeti „zelenoj” i „digitalnoj” usporednoj tranziciji, provedbi ambicioznog europskog zelenog plana i industrijske strategije, otpornom oporavku i nezadovoljenim medicinskim potrebama; ističe važnost primjerenih veza unutar i između inovacijskih i industrijskih ekosustava i njihovih aktera, među ostalim akademske zajednice, industrije, javnog sektora na različitim razinama, šire javnosti i civilnog društva u cijelom EU-u, kako bi se osiguralo brže primjenjivanje rezultata istraživanja u gospodarstvu i društvu; u tom kontekstu ističe ključnu ulogu MSP-ova u bavljenju inovacijama i tehnološkim razvojem te potencijal tradicionalnih MSP-ova koji tek treba ostvariti; ističe ulogu „centara EIP-a” kao alata kojim se osigurava dostupnost visokokvalitetne znanosti u svim gradovima i regijama EU-a te potiču regije u kojima postoje mogućnosti za održivi rast;
10. zabrinut je zbog toga što se proces poboljšanja kvalitete sustava za istraživanje i inovacije usporava i pokazuje neujednačen napredak u Uniji[3];
11. ističe važnu ulogu koju su istraživanje i inovacije imali tijekom pandemije bolesti COVID-19 u donošenju multisektorskih i transdisciplinarnih rješenja za prevladavanje krize; u tom pogledu pozdravlja akcijski plan „EIP protiv koronavirusa” kao primjer brzo definirane i dobro usmjerene mjere poduzete zajedno s državama članicama;
12. naglašava da pandemija bolesti COVID-19 nije pokazala samo važnost suradnje u istraživanju i inovacijama već i važnost otvorene znanstvene prakse i infrastruktura za brzo donošenje rješenja za najzahtjevnije društvene potrebe; naglašava da će EIP imati ključnu ulogu u unapređivanju otvorene znanosti i razmjeni istraživačkih rezultata, podataka i infrastrukture, kao i u osiguravanju toga da se sve znanstvene publikacije proizašle iz javno financiranih istraživanja automatski objavljuju u časopisima s otvorenim pristupom, dok bi rezultati i podaci istraživanja trebali biti dostupni u skladu s načelima FAIR (pronalazivi, dostupni, interoperabilni i ponovno uporabljivi);
13. naglašava da je pandemija bolesti COVID-19 povećala potražnju za boljom povezanošću i stoga ubrzala digitalnu tranziciju; međutim, žali zbog toga što se razmjena tehnologije i prava intelektualnog vlasništva nisu dovoljno uzeli u obzir;
14. poziva na uspostavljanje ravnoteže između temeljnog istraživanja i primjenjenijeg istraživanja koje vodi do konkretnih inovacija u cijelom EIP-u te naglašava da su oba od ključne važnosti;
15. ističe da se temeljno istraživanje odnosi na aktivnosti znanstvenika koji istražuju pitanja u svrhu stvaranja znanja, neovisno o ekonomskoj isplativosti ili primjenjivosti u kratkom roku;
16. ističe da je novim EIP-om potrebno u potpunosti prihvatiti zelenu i digitalnu usporednu tranziciju i doprinijeti ubrzanju napora u području istraživanja i inovacija u tom kontekstu, među ostalim, boljim usklađivanjem i jačanjem ulaganja u istraživanje i inovacije putem iskorištavanja sinergija s Mehanizmom za oporavak i otpornost, kao i poboljšanjem suradnje između privatnih i javnih istraživanja i inovacija, ne samo u državama članicama već i među njima, kako bi se ubrzalo društveno prihvaćanje i rano uvođenje na tržište inovativnih tehnologija i rješenja koja su od vitalnog značaja za postizanje klimatskih ciljeva EU-a, kao i za iskorištavanje velikih gospodarskih prilika koje pružaju usporedne tranzicije;
Financiranje i sinergije
17. ističe da, s obzirom na činjenicu da se Europa suočava s hitnim društvenim, ekološkim i gospodarskim izazovima, koji su pogoršani krizom prouzročenom bolešću COVID-19, krajnje je vrijeme da se EIP preustroji kako bi se postigao europski oporavak i izgradio novi društveno, gospodarski i okolišno otporan model za EU; stoga je zabrinut zbog sporog tempa usklađivanja nacionalnih politika i politika dogovorenih s državama članicama na razini EU-a;
18. poziva države članice da povećaju nacionalne proračune namijenjene za istraživanje i inovacije; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da je Vijeće ponovno potvrdilo cilj ulaganja od 3 % BDP-a iz zaključaka Vijeća od 1. prosinca 2020.; žali zbog činjenice da se Vijeće u tim zaključcima nije obvezalo na predloženi cilj ulaganja od 1,25 % BDP-a za javno financiranje istraživanja i inovacija;
19. podsjeća na važnost doprinosa istraživanja i inovacija u postizanju ciljeva utvrđenih Pariškim sporazumom i ciljeva iz europskog zelenog plana; potiče sveukupno povećanje državnih proračuna namijenjenih za istraživanje i inovacije u tehnologijama čiste energije, čime se potiču nacionalni ciljevi i ciljevi financiranja koji ukazuju na konkretne i relevantne putanje do 2030. i 2050.;
20. inzistira na važnosti stvaranja i potpunog iskorištavanja sinergija među europskim instrumentima financiranja, posebno između programa Obzor Europa, programa Erasmus+, fondova kohezijske politike, instrumenta NextGenerationEU, Programa jedinstvenog tržišta, programa InvestEU, instrumenta LIFE+, Fonda za pravednu tranziciju i instrumenata vanjskog djelovanja EU-a, Partnerstva za istraživanje i inovacije na mediteranskom području (PRIMA), programa EU za zdravlje i programa Digitalna Europa, te traži od Komisije da državama članicama pruži jasne, jednostavne i praktične smjernice i pojednostavljene alate o tome kako najbolje primijeniti te sinergije u nacionalnom i regionalnom kontekstu; u tom kontekstu ističe važnost Mehanizma za oporavak i otpornost kojim će se podržati pametan, održiv i uključiv rast, uključujući infrastrukture za istraživanje i inovacije, i koji će uvelike pridonijeti provedbi „novog EIP-a”;
21. smatra da su planovi oporavka i instrument NextGenerationEU prilika za osnaživanje trokuta znanja i jačanje vještina, obrazovanja i istraživanja; ističe potrebu za bolje strukturiranim vezama s inicijativama za jačanje europskog prostora obrazovanja i europskog inovacijskog prostora; pozdravlja plan Vijeća da uključi jačanje EIP-a u nacionalne planove oporavka;
22. ističe važnost suradnje između akademske zajednice, istraživačkih institucija i industrije od faze izrade projekata nadalje, u svrhu promicanja znanosti, kao i inovativnih tehnologija i rješenja usmjerenih na dijeljenje resursa i komplementarnih prednosti, te u svrhu zajedničkog dovršavanja projekata tehnoloških inovacija kako bi se stvorili proizvodi, usluge ili postupci spremni za tržište i povećala dobrobit; u kontekstu „novog EIP-a” potiče međusobnu razmjenu i bolju suradnju među različitim akterima u cilju povećanja obrazovnog iskustva, ubrzanja postupka prijenosa znanja, podizanja razine osviještenosti i pružanja rješenja za prevladavanje društvenih, okolišnih i gospodarskih izazova;
23. ističe potencijal multidisciplinarnog pristupa ekosustavima s više dionika, pri čemu se kombiniraju kreativne i kulturne snage i bogatstva Europe; primjećuje koristi u pogledu sinergije stvorene ujedinjenjem različitih sektora i znanstvenih disciplina, među ostalim umjetnosti, dizajna i kreativnih područja, te društvenih i humanističkih znanosti;
24. prepoznaje ulogu privatnog sektora u poboljšanju naših kapaciteta za istraživanje i inovacije, u širenju novih inovacija te u jačanju konkurentnosti i održivosti Europe; naglašava da se znatan utjecaj na društvo može stvoriti, među ostalim, prihvaćanjem najnovijeg istraživačkog znanja u novoosnovanim poduzećima, etabliranim poslovnim subjektima i industriji; ističe potrebu za jačanjem dugoročne strateške suradnje između akademske zajednice i poslovnih subjekata kako bi se unaprijedili ciljevi od javnog interesa i integrirao trokut znanja radi postizanja boljih društvenih rezultata; naglašava da industrija i MSP-ovi mogu imati glavnu ulogu u pridonošenju dugoročnim ulaganjima i premošćivanju „doline smrti” te poziva Komisiju da razmotri kako bolje iskoristiti sinergije između javnih i privatnih ulaganja u istraživanje i inovacije, među ostalim u pogledu osposobljavanja, vještina i razvoja istraživačke aktivnosti;
25. u kontekstu „novog EIP-a” ponovno ističe važnost primjene postojećeg okvira za prava intelektualnog vlasništva i potpore predstojećem jedinstvenom patentu i svim potrebnim fleksibilnostima kako bi se postigla ravnoteža između provedbe djelotvornih prava intelektualnog vlasništva i zalaganja za inovacije; ističe potencijalnu ulogu predstojećeg jedinstvenog patenta u pojednostavljenju postupaka i smanjenju administrativnog opterećenja za europske inovatore;
Smanjenje jaza
26. smatra da jedan od ključeva za uspjeh znatno povećane javne potrošnje za istraživanje i inovacije leži u integraciji različitih europskih, nacionalnih i privatnih izvora financiranja, uključujući konvergenciju financiranja preko programa Obzor Europa, Mehanizma za oporavak i otpornost, kohezijskih fondova EU-a i nacionalnog financiranja za istraživanje i razvoj;
27. poziva na donošenje ambicioznog paketa „Širenje sudjelovanja i jačanje EIP-a” u okviru programa Obzor Europa kojim se podržava suradnja među državama članicama radi postizanja ujednačenog pristupa izvrsnosti;
28. poziva države članice da, uzimajući u obzir oporavak od pandemije, što prije podrže „novi EIP” nacionalnim reformama i resursima koji dopunjuju financijske instrumente EU-a primjenom novih alata, posebno dijela „Širenje sudjelovanja i jačanje EIP-a” u okviru Obzora Europa koji će pomoći smanjiti jaz u uspješnosti u području istraživanja i inovacija te nejednakosti među različitim zemljama i regijama; u tom pogledu ističe potrebu za rješavanjem pitanja ulaganja i reformi u području istraživanja i inovacija; pozdravlja stvaranje „Foruma EIP-a za tranziciju” i potencijalnog Pakta za istraživanje i inovacije; napominje da će uspjeh pakta ovisiti o širokoj potpori u sektoru te stoga poziva na uključivanje Parlamenta i dionika u postupak izrade pakta;
29. priznaje značajnu ulogu regionalnih vlada u promicanju politika istraživanja i inovacija, kao i važnost regionalnih ekosustava istraživanja i inovacija; poziva Komisiju i države članice da prihvate višerazinski oblik upravljanja koji uključuje regionalne i lokalne vlasti kako bi se poboljšali regionalni ekosustavi i „centri EIP-a”;
30. ističe potrebu za osiguravanjem sinergija između „centara EIP-a” i drugih centara povezanih s istraživanjem i inovacijama, kao što su inovacijski centri Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), digitalnoinovacijski centri i mreže, kao što su, među ostalim, digitalnoinovacijski centri za umjetnu inteligenciju i Europska poduzetnička mreža;
31. potiče inicijative usmjerene na daljnje povećanje ulaganja u vještine, istraživanje i inovacije u državama članicama koje se prema europskoj ljestvici uspjeha u inovacijama još smatraju skromnim i umjerenim inovatorima; pozdravlja postojeće inicijative za premošćivanje jaza s kojim se suočavaju te države članice, uključujući regionalni program za inovacije EIT-a;
32. ističe da bi EIP-om trebalo dati prioritet pristupu izvrsnosti, mobilnosti istraživača i slobodnom protoku znanja, promicati uključivost i širiti mogućnosti na cijelom teritoriju Europe, jačanjem veza i sinergija među različitim zajednicama za istraživanje i inovacije, čime se pridonosi potpunom iskorištavanju potencijala Europe u području istraživanja i inovacija; naglašava da davanjem prioriteta izvrsnosti EIP može imati središnju ulogu u smanjenju razlika u Uniji i pomoći u premošćivanju istraživačkog jaza koji i dalje postoji;
33. ističe da bi društvene potrebe i interesi trebali biti u središtu istraživanja i inovacija te da bi stoga angažman građana, lokalnih zajednica i civilnog društva trebao biti u središtu novog EIP-a kako bi se olakšalo društveno prihvaćanje te time postigao veći društveni učinak i povećalo povjerenje u znanost; stoga poziva na pojačanu znanstvenu komunikaciju i kampanje za podizanje razine osviještenosti, kao i na blisko sudjelovanje civilnog društva i krajnjih korisnika od početka postupaka istraživanja i inovacija, uključujući predstavničke organizacije skupina kojima prijeti veći rizik od isključenosti, kao što su osobe s invaliditetom i druge nedovoljno zastupljene skupine u društvu, kako bi se riješila ključna pitanja u vezi s njihovom isključenosti iz istraživanja i inovacija te kako bi se osiguralo da tehnologije i inovacije koje se nakon toga razviju zaista služe društvu, a ne obrnuto;
34. pozdravlja planove Komisije da poboljša dostupnost institucija izvrsnosti i infrastrukture za istraživače iz cijelog EU-a; međutim, ističe potrebu za bolje ciljanom potporom usmjerenom na pomoć u smanjivanju jaza u području istraživanja i inovacija u Uniji;
35. ističe važnost smanjenja fragmentacije u pristupu istraživačkim podacima i prepoznaje važnost europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC) u kontekstu „novog EIP-a” koji je usmjeren na okupljanje institucionalnih, nacionalnih i europskih dionika, inicijativa i podatkovnih infrastruktura radi razvoja uključivog otvorenog znanstvenog ekosustava u EU-u; traži da se promiče sudjelovanje u inicijativama za otvorenu znanost i razmjenu podataka unapređivanjem europskih infrastruktura za razmjenu podataka i promicanjem uporabe standarda za podatke;
Karijere
36. ističe važnost osnaživanja žena i djevojčica u započinjanju karijere u području STEM-a te traži od država članica i Komisije da izrade mjere za poboljšanje uvjeta za žene kako bi započele istraživačku karijeru te da smanje učinak pasivnog odljeva žena iz tog područja (engl. leaky pipeline); poziva da se poveća atraktivnost mogućnosti zapošljavanja za mlade istraživače i nedovoljno zastupljene skupine, među ostalim s obzirom na presudan doprinos žena znanstvenim aktivnostima te aktivnostima istraživanja i razvoja, pri čemu će se istodobno smanjiti razlike u plaći među spolovima u tom sektoru; potiče države članice i istraživačke organizacije, uključujući sveučilišta, da podrže fleksibilne radne uvjete i aranžmane i za žene i za muškarce u području istraživanja i inovacija, uključujući potporu za jednaku podjelu odgovornosti za skrb, te da preispitaju ocjenjivanje rezultata istraživača u svrhu uklanjanja rodne pristranosti; nadalje inzistira na boljoj integraciji rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija te na boljem prikupljanju razvrstanih podataka i rezultata;
37. cijeni inicijativu ERA4You za ciljane mjere mobilnosti usmjerene na pružanje podrške istraživačima u državama članicama s niskom uspješnosti u području istraživanja i inovacija u tome da uče i razvijaju izvrsnost te u poticanju mobilnosti istraživača između industrije i akademske zajednice;
38. prima na znanje pokretanje Foruma EIP-a za tranziciju za potporu državama članicama u koordinaciji i određivanju prioriteta nacionalnog financiranja i reformi u području istraživanja i inovacija;
39. napominje da se protok talenata i mogućnosti u području istraživanja i inovacija znatno razlikuju među državama članicama; smatra da bi Komisija i države članice trebale težiti protoku talenata kao uravnoteženom kružnom kretanju istraživača, čime će se riješiti problem „odljeva mozgova”; smatra da postizanje te ravnoteže zahtijeva djelovanje na europskoj razini mjerama i instrumentima politike;
40. ističe važnost poticajnih programa kojima se potiče mobilnost istraživača (ERASMUS+, aktivnosti Marie Skłodowska-Curie, Europsko istraživačko vijeće); u tom kontekstu podsjeća na studiju o mjerama potpore za povratak istraživača u Uniju i u njihovu zemlju podrijetla u Uniji, predviđenu u programu Obzor Europa, koja može biti koristan alat za dokazivanje da postoji potreba za mjerama za promicanje povratka istraživača;
41. poziva Komisiju da razvije dodatne instrumente i mjere za postizanje tog cilja, primjerice preko centara EIP-a i inicijative ERA4You, mjera širenja i instrumenata potpore, kako bi se osmislile i provele reforme u nacionalnim istraživačkim i inovacijskim sustavima, kao što je instrument za političku podršku programa Obzor;
42. pozdravlja inicijativu za razvoj paketa instrumenata za potporu istraživačkim karijerama; žali zbog činjenice da Komisija predviđa njegovo donošenje tek do 2024. te traži da se on donese prije kako bi se povećala mobilnost, razvile kompetencije i vještine, osigurali ciljani tečajevi osposobljavanja i poboljšala zapošljivost;
43. poziva Komisiju da utvrdi i otkloni postojane prepreke s kojima se suočavaju istraživači kad razmišljaju o preseljenju u druge europske zemlje i regije, uključujući prepreke koje se ne odnose na istraživanje, kao što su socijalna sigurnost, mirovine i politike u području ljudskih resursa koje uključuju sustave priznanja i nagrađivanja, kao i ustanove za brigu o djeci i ravnoteža između poslovnog i privatnog života; u tu svrhu poziva Komisiju i nacionalne agencije da surađuju i poboljšaju prikupljanje i usporedivost podataka o zapošljavanju i mobilnosti istraživača te obrascima razvoja karijere;
44. podržava plan Komisije da nastavi rad na paneuropskom mirovinskom fondu za istraživače (RESAVER) i razvije sveobuhvatan okvir za karijere istraživača kako bi se i dalje promicala prekogranična i međusektorska mobilnost, poboljšala usporedivost i transparentnost u pogledu mogućnosti za karijeru te bolje privukli visokokvalificirani talenti iz trećih zemalja;
45. uvjeren je da su istraživači jedan od najvažnijih resursa za istraživačke sustave, inovacije i održivi rast te da im se moraju osigurati odgovarajući uvjeti za obavljanje njihova posla; smatra i da bi poslodavci i pružatelji financiranja trebali osigurati da radni uvjeti za istraživače pružaju fleksibilnost i autonomiju koja se smatra ključnom za uspješnu provedbu istraživanja, omogućiti i ženama i muškarcima da kombiniraju obiteljski i poslovni život te poboljšati pristup infrastrukturi, računalnoj moći i mogućnostima; poziva na sustavno priznavanje mogućnosti koje pruža virtualna mobilnost istraživača;
46. ističe ključnu ulogu vještina; smatra da je „stavljanje znanja na prvo mjesto” jedan od temeljnih stupova novog EIP-a; ističe ulogu sveučilišta u promicanju cjeloživotnog učenja, stjecanja vještina i prekvalifikacije kako bi se povećale mogućnosti za sve radnike i zadovoljile potrebe za vještinama na tržištu rada koje proizlaze iz zelene i digitalne tranzicije te kako bi se pridonijelo brzom oporavku od krize prouzročene bolešću COVID-19;
47. poziva Komisiju da surađuje s državama članicama na utvrđivanju politika i postupaka kojima bi se moglo podržati bolje upravljanje istraživačkim karijerama, smanjiti nesigurnost, promicati uključivost i raznolikost te u konačnici povećati kvaliteta nastale znanosti;
Uvjeti koji omogućuju istraživanje
48. smatra da bi Unija trebala imati infrastrukturu i opremu svjetske klase kako bi se mogle obavljati aktivnosti povezane s istraživanjem i inovacijama, podržavati industrije i MSP-ovi te iskorištavati inovacijski potencijal za postizanje ciljeva europske politike;
49. prepoznaje važnost plana Europskog strateškog foruma za istraživačke infrastrukture u razvoju infrastrukture za istraživanje i inovacije koje su ključni stup EIP-a te ističe važnost razvoja novih paneuropskih infrastruktura;
50. poziva relevantne institucije da podrže mlade istraživače pružanjem odgovarajućih uvjeta i mogućnosti te da donesu hitne mjere, kao što su produljenje trajanja bespovratnih sredstava i projekata, prilagođavanje rokova i poboljšanje pristupa objektima;
51. traži da se promiču novi i postojeći talenti te da se istraživačima pruži središnja točka za razmjenu i interakciju u svim fazama njihove karijere, u svim područjima umjetne inteligencije, s obzirom na to da je ona postala glavni pokretač inovacija, budućeg rasta i konkurentnosti te ima ključnu ulogu u rješavanju glavnih izazova s kojima se društvo suočava, kao što su klimatske promjene, energija i mobilnost, hrana i prirodni resursi, zdravstvo i uključiva društva; ističe važnost poticanja razvoja „centara EIP-a” u cijelom EU-u, koji poboljšavaju pristup tim alatima i doprinose smanjenju jaza u vještinama u tom području;
52. naglašava da je od presudne važnosti brzo razviti europski oblak za otvorenu znanost na temelju načela FAIR; zabrinut je zbog sporog napretka prema tom cilju; potiče Komisiju da ubrza proširivanje europskog oblaka za otvorenu znanost u pouzdan prostor za podatke o istraživanju i inovacijama; podsjeća na važnost povezivanja svih inicijativa u području razmjene podataka, kao što su one povezane sa stvaranjem europskih podatkovnih prostora za zdravlje, energiju, proizvodnju, mobilnost, poljoprivredu, financije, vještine i javne uprave;
Načela
53. naglašava da se EIP ne može dovršiti bez zajamčene akademske slobode u Uniji; pozdravlja načelo akademske slobode kao temeljnog stupa u novom EIP-u;
54. poziva Komisiju da osigura da se EIP-om promiče poštovanje akademske slobode u svim europskim državama kako bi se zajamčila znanstvena izvrsnost u skladu s člankom 13. Povelje Europske unije o temeljnim pravima;
55. ističe potrebu za poštovanjem etičkih praksi i temeljnih etičkih načela, kao i etičkih standarda, kako su navedeni u raznim nacionalnim, sektorskim ili institucionalnim etičkim kodeksima; podsjeća na važnost primjene načela utvrđenih u članku 19. okvirnog programa Obzor Europa o etici za istraživačke programe EU-a;
56. ističe potrebu za angažiranjem građana kako bi doprinijeli razvoju novih znanja i inovacija za naše društvo; poziva Komisiju da poboljša dijalog s civilnim društvom, podigne razinu osviještenosti i da prednost aktivnom sudjelovanju u svim fazama znanstvenog istraživanja, čime će građanima omogućiti da sudjeluju u osmišljavanju rješenja, pridonose idejama te grade konstruktivna stajališta prema znanosti i njezinoj misiji; poziva relevantne institucije da obrate posebnu pozornost na mogućnosti angažiranja mladih i studenata;
Globalna dimenzija
57. ističe da je međunarodna suradnja važna komponenta koja EIP-u omogućuje da poboljša razmjenu znanja i vještina te poveća kapacitete za istraživanje i inovacije;
58. naglašava da reforma EIP-a i ažuriranje strateškog pristupa EU-a i država članica međunarodnoj suradnji izvan EIP-a moraju ići ruku pod ruku; stoga poziva na ažuriranje komunikacije Komisije iz 2012. o međunarodnoj suradnji u istraživanju i inovacijama, koja bi trebala uključivati nov pristup suradnji sa zemljama s niskim i srednjim prihodima;
°
° °
59. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te vladama i parlamentima država članica.