PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Libanonu
14.9.2021 - (2021/2878(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Anna Fotyga, Charlie Weimers, Jadwiga Wiśniewska, Ryszard Antoni Legutko, Angel Dzhambazki, Elżbieta Kruk, Alexandr Vondra, Witold Jan Waszczykowski, Raffaele Fitto, Assita Kanko, Veronika Vrecionová, Ryszard Czarnecki, Elżbieta Rafalska, Jan Zahradil, Ladislav Ilčić, Adam Bielan, Valdemar Tomaševski, Bogdan Rzońca, Beata Kempa, Carlo Fidanza
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0465/2021
B9‑0468/2021
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Libanonu
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Libanonu, posebno Rezoluciju od 22. svibnja 2008. o stanju u Libanonu[1],
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 7. prosinca 2020. o Libanonu,
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/1277 od 30. srpnja 2021. o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Libanonu[2],
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje od 7. kolovoza 2021. u kojoj se osuđuje ispaljivanje raketa iz južnog Libanona,
– uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1559 (2004), 1701 (2006), 2539 (2020) i 2591 (2021),
– uzimajući u obzir pismo glavnog tajnika UN-a predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a od 4. kolovoza 2021. o produljenju mandata privremenih snaga UN-a u Libanonu (UNIFIL),
– uzimajući u obzir Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Libanonske Republike, s druge strane[3],
– uzimajući u obzir Međunarodnu konferenciju o pomoći i potpori za Bejrut i libanonski narod održanu 9. kolovoza 2020., koju su organizirali Francuska i UN,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu Međunarodne skupine za potporu Libanonu od 23. rujna 2020.,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da se od ubojstva premijera Rafika Haririja s godinama pogoršala libanonska kriza, što je u rujnu 2019. dovelo do prosvjeda građana; budući da su prosvjedi pozivali na ostavku vlade i okončanje korupcije političke klase;
B. budući da Libanon od 2019. nema stabilnu vladu jer od tada Hassan Diab, Mustapha Adib i Saad Hariri nisu uspjeli formirati vladu; budući da je 26. srpnja 2021. Najib Mikati, vodeći libanonski poslovni čovjek, izabran za mandatara za sastav vlade u nadi da će uspjeti formirati održivu vladu radi rješavanja teške financijske krize nakon više godina zastoja; budući da su novi izbori planirani u svibnju 2022.;
C. budući da je libanonski predsjednik Michel Aoun 10. rujna 2021. najavio formiranje vlade, čime završava 13 mjeseci tehničke vlade; budući da je premijer Mikati obećao da će se izbori sljedeće godine održati na vrijeme te je obećao vladin plan za spas zemlje; budući da je također objavio kraj skupog libanonskog općeg programa subvencija;
D. budući da je Abdullah Bouhabib, bivši veleposlanik Libanona u Sjedinjenim Američkim Državama, imenovan ministrom vanjskih poslova; budući da je Bassam Mawlawi, bivši kandidat za premijera u vladi Saada Haririja, imenovan ministrom unutarnjih poslova; budući da je dužnosnik središnje banke Yousef Khalil imenovan ministrom financija; budući da je Firas Abiad, šef sveučilišne bolnice Rafiq Hariri i jedan od najistaknutijih osoba u Libanonu tijekom borbe protiv pandemije bolesti COVID-19, imenovan ministrom zdravstva; budući da je Najla Riashi, bivša predstavnica Libanona pri UN-u i jedina žena u Mikatijevoj vladi, imenovana ministricom upravnog razvoja;
E. budući da je Libanon suočen s kolapsom institucija i da se nalazi u političkoj, gospodarskoj, socijalnoj, financijskoj i zdravstvenoj krizi; budući da je ta kriza najveća prijetnja stabilnosti Libanona od njegova građanskog rata 1975. – 1990.; budući da je Svjetska banka izjavila da je libanonska financijska kriza jedna od najgorih od 1850-ih godina; budući da se međunarodnim naporima nastoji pružiti potpora sektoru financija i upravljanja te borbi protiv korupcije u toj zemlji;
F. budući da zbog do sada neviđene krize u Libanonu raste nezaposlenost i višedimenzionalno siromaštvo, koje se prema Gospodarskoj i socijalnoj komisiji UN-a za Zapadnu Aziju udvostručilo s 42 % 2019. na 82 % 2021.; budući da je nacionalna inflacija u razdoblju 2019. – 2021. skočila za 281 %; budući da se gospodarstvo Libanona 2020. smanjilo za 25 %;
G. budući da ozbiljna nestašica goriva, lijekova i električne energije uvelike utječe na živote običnih Libanonaca i njihovu sposobnost da zadovolje svoje najosnovnije potrebe; budući da je strelovito slabljenje libanonske valute doveo do smanjenja plaća za oko 90 % za isto radno opterećenje, zbog čega se brojni libanonski stručnjaci, uključujući liječnike, sele u zemlje Vijeća za suradnju u Zaljevu; budući da bijeg ljudskog kapitala iz Libanona dodatno pogoršava gospodarski kolaps u Libanonu;
H. budući da su u prosincu 2020. francuski predsjednik Emmanuel Macron i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres najavili osnivanje fonda za pomoć, pod upravljanjem UN-a, Svjetske banke i EU-a, kako bi se osigurala hrana i medicinska pomoć te platila obnova bejrutske luke; budući da je predsjednik Macron izjavio da će taj krizni fond usmjeravati pomoć izravno libanonskom narodu, ali da se dugoročna međunarodna potpora neće pružati bez vjerodostojne vlade;
I. budući da su pregovori s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) još u tijeku; budući da je MMF odbio pomoć Libanonu dok njegovi čelnici ne provedu velike reforme u financijskom i bankarskom sektoru, restrukturiraju libanonski javni dug, prošire socijalnu sigurnosnu mrežu, reformiraju poduzeća u državnom vlasništvu i poboljšaju upravljanje; budući da je međunarodna zajednica također pozvala na nove izbore, reforme u pravosudnoj regulativi i sektoru električne energije, borbu protiv korupcije i krijumčarenja, davanje prioriteta borbi protiv pandemije bolesti COVID-19 i ponovnu izgradnju Beiruta nakon eksplozije u luci;
J. budući da je Vijeće 30. srpnja 2021. usvojilo okvir za ciljane restriktivne mjere za rješavanje stanja u Libanonu, kojim se otvara mogućnost nametanja sankcija pojedincima i subjektima koji su odgovorni za podrivanje demokracije ili vladavine prava u Libanonu; budući da te sankcije obuhvaćaju zabranu putovanja u Europsku uniju, zamrzavanje imovine pojedinaca i subjekata te zabranu stavljanja financijskih sredstava na raspolaganje pojedincima i subjektima koje je EU uvrstio na popis;
K. budući da je 4. kolovoza 2020. u eksploziji u bejrutskoj luci smrtno stradalo više od 200 i ranjeno više od 6500 osoba; budući da je eksplozija uništila velike dijelove grada, pri čemu su najviše pogođene kršćanske četvrti; budući da je eksplozija ostavila tisuće ljudi bez domova i uvelike pogodila dotad dinamične četvrti; budući da je prema podacima Svjetske banke eksplozija uzrokovala materijalnu štetu u iznosu do 4,6 milijardi USD i posljedične gospodarske gubitke od 3,2 milijarde USD; budući da je nakon toga bivši premijer Hassan Diab podnio ostavku;
L. budući da je eksplozija djelomično uzrokovana stvaranjem zaliha 2750 tona amonijeva nitrata u luci; budući da su dugotrajna korupcija, loše upravljanje i nemar te upravljačka struktura luke, što je pogodovalo podjeli moći između političkih elita i militanata, omogućili da se tamo gotovo šest godina neplanski pohranjuje taj vrlo eksplozivni spoj; budući da se odgovornim smatra Hezbolah jer nadzire libanonsku stratešku infrastrukturu i lučke aktivnosti; budući da je Hezbolah za ministra javnih radova i prometa u novoosnovanoj Mikatijevoj vladi odabrao Alija Hamieha; budući da još uvijek nije provedena neovisna istraga o eksploziji niti je bilo tko za nju odgovarao;
M. budući da su naglo porasli slučajevi zaraze i smrti zbog bolesti COVID-19, posebno nakon eksplozije u bejrutskoj luci, što predstavlja golem pritisak na bolnice i zdravstveni sektor koji su već preopterećeni; budući da bolnice prijavljuju slučajeve smrti od običnih bakterijskih infekcija nakon operacija zbog nedostatka lijekova protiv bolova i antibiotika;
N. budući da je libanonski parlament 30. lipnja 2021. odobrio izniman zakon o kreditima u iznosu od 556 milijuna USD kako bi se financirao sustav kartičnih bonova kojim će se pružati novčana pomoć najugroženijim obiteljima, čime se zamijenio postojeći sustav subvencija; budući da bi se pri uvođenju kartičnih bonova trebala poštovati načela nediskriminacije;
O. budući da su brojni Libanonci optužili Hezbolah da drži Libanon u šaci jer odbija popustiti u pogledu zahtjeva da se u budućim vladama ne rotiraju ministarstva kako bi ministarstvo financija ostalo pod njegovim vodstvom; budući da svaki dekret koji donese vlada mora potpisati ministar financija, što mu u konačnici daje pravo veta nad vladom; budući da je novoimenovanog libanonskog ministra financija Yousefa Khalila izabrao Nabih Berri, šef Hezbolahove sestrinske stranke Amal; budući da je Hezbolah stvorio „državu unutar države” jer vlada pretežno šijitskim regijama te zemlje;
P. budući da su se tijekom prosvjeda građana ljudi okupljali pod libanonskom zastavom i usudili otvoreno kritizirati Hezbolah; budući da su se tijekom tih prosvjeda mogli čuti uzvici „teroristi, teroristi, Hezbolah su teroristi”, „ovo je Libanon, ne Iran” i „ne želimo u Libanonu nijednu vojsku osim libanonske vojske”; budući da su pristaše Hezbolaha napadali i tukli prosvjednike;
Q. budući da je u svibnju 2021. glavni libanonski proizvođač električne energije Electricité du Liban objavio da više nema dovoljno novca za kupnju goriva; budući da se Libanon obratio nekolicini zemalja u regiji kako bi pokušao ispuniti svoje neposredne energetske potrebe; budući da je veleposlanik SAD-a u Libanonu najavio da će SAD pomoći Libanonu u kupnji električne energije iz Jordana te goriva iz Egipta;
R. budući da je zbog nestašice goriva u Libanonu Hezbolah sklopio vlastiti dogovor o gorivu s Iranom te upozorio SAD i Izrael da se ne miješaju; budući da se unatoč obećanjima Hezbolaha da će pomoći svim libanonskim građanima, a ne samo šijitima, brojni Libanonci žale da Hezbolah zloupotrebljava libanonski sustav i distribuira ono malo goriva, lijekova i električne energije samo svojim šijitskim pristašama, a ne svima; budući da su porast nestabilnosti i nedostatak goriva nekoliko puta doveli do incidenata s vatrenim oružjem i nekoliko smrtnih slučajeva;
S. budući da je Vijeće sigurnosti UN-a 30. kolovoza 2021. jednoglasno usvojilo Rezoluciju 2591 (2021), kojom je mandat UNIFIL-a produljen za godinu dana; budući da je ponovilo da libanonske oružane snage treba rasporediti u južnom Libanonu te da sve strane trebaju poštovati prekid neprijateljstava, spriječiti kršenja plave linije razgraničenja i osigurati slobodu kretanja i pristup UNIFIL-a plavoj liniji;
T. budući da se Vijeće 22. srpnja 2013. jednoglasno složilo da se Hezbolahovo takozvano vojno krilo uvrsti na popis terorističkih organizacija; budući da je EU istovremeno ponovno potvrdio svoju predanost održavanju kontakta sa svim političkim strankama u Libanonu, uključujući Hezbolah; budući da je visoko vodstvo Hezbolaha oštro opovrgnulo razliku između vojnog i političkog krila Hezbolaha te ustraje u tome da su oba krila jedna te ista organizacija;
U. budući da je Hezbolah od svog osnivanja 1982. kao produžena ruka Irana uključen u terorističke aktivnosti diljem svijeta, od Libanona do Sirije, Jemena, Latinske Amerike i Europe; budući da je potvrđeno da je Hezbolah odgovoran za samoubilački bombaški napad 2012. u Burgasu u Bugarskoj, u kojem je ubijeno šest izraelskih turista i još nekoliko ranjeno, nakon čega je Europska unija Hezbolahovo takozvano vojno krilo proglasila terorističkom organizacijom;
V. budući da je posljednjih nekoliko godina sve veći broj država članica, uključujući Austriju, Njemačku, Latviju, Sloveniju i Nizozemsku, Hezbolah u cjelini uvrstio na popis terorističkih organizacija; budući da su Kanada, Ujedinjena Kraljevina, SAD, Izrael, Arapska liga i Vijeće za suradnju u Zaljevu također Hezbolah u cjelini uvrstili na popis terorističkih organizacija;
W. budući da je samo 2021. EU Libanonu pružio humanitarnu pomoć u iznosu od 55,5 milijuna EUR; budući da su EU i njegove države članice od 2011. mobilizirali 24 milijarde EUR pomoći;
X. budući da se Euro-mediteranski sporazum temelji na poštovanju demokratskih načela i temeljnih ljudskih prava, kako je utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, koja predstavlja ključni element tog sporazuma;
1. potvrđuje svoje snažno partnerstvo s Libanonom i obostranu predanost zajedničkim vrijednostima demokracije, pluralizma, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava; prima na znanje formiranje nove libanonske vlade pod vodstvom premijera Mikatija; naglašava potrebu za održivom, vjerodostojnom i odgovornom vladom;
2. podsjeća da se izbori predviđeni za svibanj 2022. ne smiju ni u kojem slučaju odgađati te da se njima moraju poštovati međunarodni demokratski standardi za slobodne, poštene i transparentne izbore;
3. ponovno izražava svoju solidarnost s libanonskim stanovništvom i civilnim društvom; podržava težnje libanonskog naroda, koji želi živjeti u slobodnom, stabilnom, prosperitetnom, uključivom i demokratskom Libanonu koji poštuje svoje nacionalne i međunarodne obveze; potiče civilno društvo te socijalne i gospodarske partnere da odigraju svoje uloge u nacionalnom dijalogu te da izraze svoje težnje i iznesu prijedloge za mir, razvoj i budućnost zemlje;
4. izražava solidarnost sa svima pogođenima eksplozijom u bejrutskoj luci; naglašava da to područje bez odgađanja treba obnoviti; poziva na hitnu transparentnu, neovisnu i neutralnu istragu eksplozije u bejrutskoj luci te na misiju za utvrđivanje činjenica u Libanonu pod vodstvom UN-a kako bi se odgovorne osobe privele pravdi;
5. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog destabilizirajuće i nekonstruktivne uloge Hezbolaha u libanonskoj politici i društvu; osuđuje miješanje Irana, koji pružanja znatnu potporu Hezbolahu, u libanonske poslove; poziva Iran da poštuje suverenost Libanona;
6. oštro osuđuje povezanost Hezbolaha s terorizmom diljem svijeta, uključujući na Bliskom istoku, u Europi i Latinskoj Americi; poziva EU i države članice da tu organizaciju u cijelosti uvrste na popis terorističkih organizacija; pozdravlja činjenicu da su neke države članice to već učinile;
7. oštro osuđuje Hezbolahovo ispaljivanje raketa iz južnog Libanona prema civilnim područjima u Izraelu; izražava duboku zabrinutost zbog stalnog nedostatka napretka prema uspostavi trajnog prekida vatre i drugih ključnih odredbi Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1701 (2006) s obzirom na najnovije napetosti koje ne prestaju duž južne granice Libanona;
8. ponovno potvrđuje svoju snažnu potporu teritorijalnoj cjelovitosti, suverenosti i političkoj neovisnosti Libanona, u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2591 (2021); osuđuje Hezbolahova kršenja Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1701 (2006) i podržava uspostavu mehanizma kojim bi se osiguralo da se svako Hezbolahovo kršenje na odgovarajući način dokumentira i uključi u buduća izvješća o pregledu stanja; podsjeća na stajalište EU-a da se rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1591 (2005) i 1701 (2006) moraju u potpunosti poštovati;
9. pozdravlja odluku Vijeća sigurnosti UN-a od 30. kolovoza 2021. o produljenju mandata UNIFIL-a za još jednu godinu; izražava potporu radu UNIFIL-a duž izraelsko-libanonske granice i naglašava da libanonske oružane snage treba rasporediti u južnom Libanonu kako bi se spriječila kršenja plave linije razgraničenja i osigurala sloboda kretanja i pristup UNIFIL-a plavoj liniji;
10. pozdravlja odluku Vijeća od 30. srpnja 2021. i podržava međunarodne pozive na rješavanje gospodarskih, političkih i sigurnosnih izazova s kojima se Libanon suočava; poziva libanonske vlasti da hitno nastave razgovore s MMF-om te provedu konkretne reforme;
11. pozdravlja najavu veleposlanika SAD-a u Libanonu da će SAD pomoći Libanonu u kupnji električne energije iz Jordana te goriva iz Egipta; podržava daljnju suradnju između Libanona i njegovih susjeda;
12. poziva Vijeće i države članice da razmotre ciljane sankcije u okviru Vijeća usvojene 30. srpnja 2021. protiv libanonskih vođa odgovornih za korupciju i propadanje zemlje, uključujući dužnosnike umiješane u trenutačna kršenja ljudskih prava u vezi s eksplozijom u bejrutskoj luci i napore za izbjegavanje odgovornosti; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da u suradnji s državama članicama predloži pouzdan i točan popis odgovornih tijela u Libanonu;
13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te predsjedniku, vladi i parlamentu Libanona.