PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Tunisu
18.10.2021 - (2021/2903(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Michael Gahler, David McAllister, Željana Zovko
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0523/2021
B9-0528/2021
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Tunisu
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Tunisu, naročito Rezoluciju od 14. rujna 2016. o odnosima EU-a i Tunisa u aktualnom regionalnom kontekstu[1],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o početku pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Tunisa[2],
– uzimajući u obzir završno izvješće misije EU-a za promatranje izbora o predsjedničkim i parlamentarnim izborima u Tunisu održanima 15. rujna odnosno 6. listopada 2019.,
– uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Tunisa i razne tematske sastanke održane u okviru Sporazuma 2019. i 2020.,
– uzimajući u obzir zaključke Izvršnog odbora Međunarodnog monetarnog fonda od 26. veljače 2021. u okviru IV. članka savjetovanja s Tunisom,
– uzimajući u obzir zajedničko priopćenje od 4. lipnja 2021. o odnosima EU-a i Tunisa naslovljeno „Za obnovljeno partnerstvo”,
– uzimajući u obzir odluku tuniškog predsjednika Kaisa Saieda od 25. srpnja 2021. da se pozove na članak 80. Ustava,
– uzimajući u obzir tuniški predsjednički dekret br. 2021-69 od 26. srpnja 2021. o prestanku dužnosti čelnika vlade i članova vlade,
– uzimajući u obzir tuniški predsjednički dekret br. 2021-80 od 29. srpnja 2021. o suspenziji ovlasti Skupštine narodnih zastupnika,
– uzimajući u obzir tuniški predsjednički dekret br. 2021-109 od 24. kolovoza 2021. o produljenju izvanrednih mjera koje se odnose na suspenziju ovlasti Skupštine narodnih zastupnika,
– uzimajući u obzir izjavu Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 27. srpnja 2021. u ime Europske unije,
– uzimajući u obzir izjave potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella od 10. rujna 2021. tijekom njegova posjeta Tunisu,
– uzimajući u obzir tuniški predsjednički dekret br. 2021-117 od 22. rujna 2021. o izvanrednim mjerama,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je Tunis povlašteni partner EU-a te da su stalna pomoć i potpora bili prioritet, dok su misije za promatranje izbora 2011., 2014. i 2018. potvrdile nepokolebljivu predanost EU-a demokraciji u Tunisu; budući da je ovogodišnja 10. obljetnica tuniške revolucije važan trenutak u demokratskom razvoju Tunisa;
B. budući da socioekonomsku situaciju obilježava teško razdoblje gospodarske stagnacije, povezano s unutarnjim političkim kontekstom i pogoršano pandemijom bolesti COVID-19 i nedostatkom turizma, uz visoke razinu nezaposlenosti mladih, inflaciju i sigurnosne izazove, koji uglavnom proizlaze iz stanja u susjednim zemljama, regionalne marginalizacije i endemske korupcije; budući da je rješavanje temeljnih uzroka ključno za sprečavanje daljnjeg pogoršanja stanja na terenu za tuniški narod, kao i za održavanje stabilnosti i sigurnosti u zemlji;
C. budući da se u tom kontekstu predsjednik Kais Saied pozvao na članak 80. tuniškog Ustava od 25. srpnja 2021., kojim ga se ovlašćuje za donošenje izvanrednih mjera za uklanjanje neposredne opasnosti za državu, te budući da je najavio razrješenje predsjednika vlade Hichema Hachichija, suspenziju Skupštine narodnih zastupnika na neodređeno razdoblje, ukidanje parlamentarnog imuniteta svim zastupnicima i imenovanje nove vlade; budući da su nepostojanje Ustavnog suda i nemogućnost zastupnika u parlamentu da podnesu žalbu protiv jednostranog produljenja trajanja izvanrednog stanja koje je odredio predsjednik, kako je utvrđeno u relevantnom članku Ustava, kao i neodređene naravi tog stanja, izazvali veliku zabrinutost u pogledu demokratske tranzicije i temeljnih prava u Tunisu;
D. budući da je 22. rujna 2021. predsjednik donio Predsjednički dekret br. 2021-117 koji sadrži odredbe o superiornosti predsjednika i primatu njegovih dekreta u odnosu na Ustav, čime se ugrožava ustav te se sve državne ovlasti dodjeljuju osobi predsjednika Kaisu Saiedu; budući da će se odredbe Ustava o pravima i slobodama ispunjavati i jamčiti samo ako se ne suprotstavljaju zakonima koji se temelje na predsjedničkim dekretima i izvanrednim mjerama; budući da je ta koncentracija ovlasti neograničeno dodijeljena predsjedniku i da u demokraciji moraju prevladati ravnoteža ovlasti i dioba vlasti;
E. budući da su početne reakcije tuniškog naroda pokazale prihvaćanje i potporu predsjednikove inicijative, što ukazuje na razmjer nezadovoljstva javnosti u pogledu ozbiljnog društveno-gospodarskog stanja i velikih problema u pogledu funkcioniranja vlade s kojima se zemlja suočava; budući da su, međutim, trenutačno javno mnijenje i političke stranke unutar civilnog društva podijeljeni i da se nedjeljom organiziraju skupovi u svrhu potpore, ali i oporbe predsjedniku Kaisu Saiedu; budući da je18 lokalnih i međunarodnih organizacija za ljudska prava objavilo zajedničku izjavu u kojoj upozoravaju na stanje demokracije u Tunisu; budući da je skupina G7 pozvala Tunis da se vrati ustavnom poretku i da nastavi s parlamentarnim aktivnostima;
F. budući da je civilno društvo u Tunisu dobro razvijeno i konsolidirano te da je nacionalni dijalog jedno od posebnih obilježja te zemlje; budući da su sloboda tiska i sloboda objavljivanja ključne za otvoreno, slobodno i demokratsko društvo; budući da civilno društvo od srpnja nije uključeno u nacionalni dijalog niti se s njim savjetovalo u koracima koje je poduzeo predsjednik Kais Saied;
G. budući da tuniška ekonomija uvelike ovisi o stranim ulaganjima, turizmu i izvozu proizvoda u EU; budući da su prema Svjetskoj banci zbog tekućeg i fiskalnog deficita Tunisu potrebne čvrste strukturne reforme; budući da je EU najveći trgovinski partner Tunisa, s 57,9 % njegove trgovine u 2020., pri čemu 70,9 % izvoza Tunisa odlazi u EU, a 48,3 % uvoza je iz EU-a; budući da gospodarstvo može napredovati samo ako se obnovi demokracija te ako se zajamče sigurnost i stabilnost;
H. budući da se ionako nestabilno stanje u Tunisu dodatno pogoršalo zbog pandemije bolesti COVID-19; budući da su za učinkovit odgovor na zdravstvenu krizu potrebne zalihe kisika i cjepiva; budući da je EU nedavno oslobodio 700 000 EUR iz svojeg alata za borbu protiv epidemija kako bi pružio potporu Tunisu u suočavanju s pandemijom bolesti COVID-19 te budući da su pojedinačne države članice Tunisu također pružile znatnu financijsku i humanitarnu pomoć, uključujući opsežnu opskrbu medicinskim uređajima i dozama cjepiva;
I. budući da EU od 2011. ulaže snažne i stalne napore u potporu Tunisu pružanjem znatne financijske pomoći, s pomoću mnogih instrumenata kao što su Europski instrument za susjedstvo, Instrument za razvojnu suradnju, Instrument za doprinos stabilnosti i miru, Europski razvojni fond i makrofinancijska pomoć; budući da se svi navedeni financijski instrumenti koriste za promicanje demokracije, vladavine prava, političkog dijaloga, reformi i medijskog pluralizma, iskorjenjivanje siromaštva i potporu demokratskim institucijama, civilnom društvu i dobrom upravljanju; budući da će EU u razdoblju od 2021. do 2027. zamijeniti različite instrumente novim Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa te budući da su konsolidacija, podupiranje i promicanje demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava jedan od glavnih ciljeva vanjske pomoći EU-a koja se pruža u okviru tog instrumenta;
J. budući da je predanost EU-a većem angažmanu u promicanju demokracije ponovljena u Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju koji je Vijeće donijelo u studenome 2020.;
1. ponovno potvrđuje svoju predanost partnerstvu između EU-a i Tunisa te demokratskom procesu Tunisa; ponavlja da je potrebno očuvati poštovanje vladavine prava, ustava i zakonodavnog okvira te da je potreban ispravan i legitiman parlament jer on predstavlja instituciju koja zastupa narod; stoga žali zbog toga što je predsjednik Saied od 24. kolovoza 2021. na neodređeno vrijeme obustavio rad tuniškog parlamenta te poziva na to da se što prije ponovno pokrenu parlamentarne aktivnosti, uz poštovanje svih demokratskih standarda; poziva zastupnike u tuniškom parlamentu da u funkcionalnom parlamentu preuzmu zadaće koje im je povjerio narod kako bi radili na gospodarskom razvoju zemlje i spriječili izbijanje nasilja i stvaranje podjela;
2. prima na znanje zahtjev najmanje 73 zastupnika u tuniškom parlamentu za nastavak parlamentarnih sjednica; snažno naglašava da je parlament ključna institucija demokracije i da je potreban za svaku ustavnu reformu; ističe da nepostojanje Ustavnog suda u Tunisu omogućuje dalekosežno tumačenje i primjenu članka 80. Ustava te sprečava zastupnike u parlamentu da podnesu žalbu kako bi dobili sudsku presudu o obustavi rada i dodatnim mjerama koje je predsjednik donio na temelju članka 80.;
3. ponavlja poziv potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku na ponovnu uspostavu institucionalne stabilnosti u najkraćem mogućem roku, a posebno na poštovanje temeljnih prava i suzdržavanje od svih oblika nasilja;
4. prima na znanje imenovanje Najle Bouden Ramadhan na mjesto premijera 29. rujna 2021. i imenovanje kabineta ministara 11. listopada; pozdravlja činjenicu da su žene postavljene na ministarska mjesta;
5. poziva tuniške vlasti da poštuju Ustav i zajamče poštovanje temeljnih prava svih građana; podsjeća na neotuđiv karakter temeljnih i ljudskih prava i njihovu bezuvjetnu nadređenost te poziva na ponovnu uspostavu Ustava kao primarnog prava; poziva vlasti da izbjegavaju pravnu nesigurnost koja nastaje uvođenjem zabrana putovanja i kućnih pritvora; smatra da su suđenja civilima na vojnim sudovima vrlo problematična i poziva na okončanje takvih suđenja;
6. ustraje u tome da se svaka promjena ustava i političkog sustava može dogoditi samo unutar granica samog ustava; zabrinut je zbog činjenice da je predsjedničkim dekretom br. 2021-117 utvrđena neograničena koncentracija ovlasti u rukama predsjednika; prima na znanje kritiku koju su tuniška liga za obranu ljudskih prava i druge organizacije civilnog društva uputile u vezi s koncentracijom ovlasti u rukama predsjednika; naglašava da u demokraciji prednost moraju imati ravnoteža ovlasti i dioba vlasti;
7. ističe hitnu potrebu za prevladavanjem socioekonomske krize s kojom se zemlja suočava, što se može postići strukturnim reformama i politikama, te pozdravlja činjenicu da je premijerka Bouden u svome programu prednosti dala gospodarskom oporavku i borbi protiv korupcije; poziva sve dionike da nastave s učinkovitim i uključivim nacionalnim dijalogom kako bi se stalo na kraj izvanrednim mjerama, vratilo političkim procesima i osnažile demokratske institucije, te kako bi se nastavio proces strukturnih reformi i društveno-gospodarski oporavak; ponovno potvrđuje nepokolebljivu predanost EU-a pružanju potpore Tunisu u prevladavanju financijske i gospodarske krize, koja je pogoršana pandemijom bolesti COVID-19, kao i na njegovu putu prema daljnjoj demokratskoj konsolidaciji; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da pojačaju dijalog s tuniškim vlastima, ekonomskim subjektima i civilnim društvom;
8. ističe da je zajedničko razumijevanje vladavine prava, demokracije i ljudskih prava glavni temelj snažnog partnerstva između EU-a i Tunisa; naglašava potrebu za stabilnim i funkcionalnim institucijama kako bi se ostvario napredak u strukturnim reformama koje su potrebne za dobivanje zajma za spašavanje Međunarodnog monetarnog fonda;
9. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, predsjedniku Tunisa, vladi Tunisa i tuniškom parlamentu.