PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Tunisu
18.10.2021 - (2021/2903(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Anna Fotyga, Witold Jan Waszczykowski, Adam Bielan, Angel Dzhambazki, Raffaele Fitto, Assita Kanko, Ryszard Czarnecki, Ladislav Ilčić, Eugen Jurzyca, Elżbieta Kruk, Ryszard Antoni Legutko, Elżbieta Rafalska, Bogdan Rzońca, Valdemar Tomaševski, Veronika Vrecionová, Jadwiga Wiśniewska
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0523/2021
B9-0529/2021
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Tunisu
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Tunisu, naročito Rezoluciju od 14. rujna 2016. o odnosima EU-a i Tunisa u aktualnom regionalnom kontekstu[1],
– uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Tunisa i razne tematske sastanke održane u okviru Sporazuma 2019. i 2020.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o početku pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Tunisa[2],
– uzimajući u obzir izjavu koju je visoki predstavnik dao 27. srpnja 2021. u ime Europske unije[3],
– uzimajući u obzir izjave potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella od 10. rujna 2021. tijekom njegova posjeta Tunisu,
– uzimajući u obzir zajedničko priopćenje od 4. lipnja 2021. o odnosima EU-a i Tunisa naslovljeno „Za obnovljeno partnerstvo”,
– uzimajući u obzir odluku tuniškog predsjednika Kaisa Saieda od 25. srpnja 2021. da se pozove na članak 80. Ustava,
– uzimajući u obzir tuniški predsjednički dekret br. 2021-69 od 26. srpnja 2021. kojim se ukidaju funkcije šefa vlade i članova vlade, tuniški predsjednički dekret br. 2021-80 od 29. srpnja 2021. o suspenziji ovlasti Skupštine narodnih predstavnika, tuniški predsjednički dekret br. 2021-109 od 24. kolovoza 2021. o produljenju izvanrednih mjera koje se odnose na suspenziju ovlasti Skupštine narodnih predstavnika i tuniški predsjednički dekret br. 2021-117 od 22. rujna 2021. o izvanrednim mjerama,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta iz 1989.,
– uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a iz 1981. o ukidanju svih oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjeroispovijesti i uvjerenja,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su u Tunisu između prosinca 2010. i siječnja 2011. održani narodni prosvjedi protiv korupcije, siromaštva i političke represije, poznati kao revolucija jasmina, nakon kojih je predsjednik Zine al-Abidine Ben Ali u siječnju 2011. bio prisiljen odstupiti; budući da se prije toga prodavač voća i povrća Mohamed Bouazizi zapalio iz očaja nakon što su ga lokalni dužnosnici opetovano tražili mito te mu plijenili robu, a vlasti su odbile saslušati njegove pritužbe; budući da je njegova smrt izazvala narodne prosvjede diljem Bliskog istoka i sjeverne Afrike, poznate pod nazivom „Arapsko proljeće”;
B. budući da je Tunis još uvijek jedina zemlja u arapskom svijetu koja je nakon tih prosvjeda prešla na demokraciju; budući da građani Tunisa od tog prijelaza uživaju dosad nezabilježena politička prava i građanske slobode; budući da su neki novinari i blogeri na temelju zakona o uvredi i kleveti bili na meti i osuđivani; budući da su raširena korupcija, neprimjeren tranzicijski pravosudni sustav i ozbiljni gospodarski i sigurnosni izazovi i dalje znatne prepreke potpunoj demokratskoj konsolidaciji Tunisa;
C. budući da se Tunis suočava s najvećim gospodarskim padom od neovisnosti zemlje i da je diljem zemlje rašireno nezadovoljstvo građana u pogledu korupcije među političarima i kronične gospodarske stagnacije u zemlji; budući da je prema vladinom istraživanju 2020. jedna trećina kućanstava živjela u strahu od nestašice hrane; budući da su pandemija bolesti COVID-19, nedostatak turizma i visoka stopa nezaposlenosti mladih i inflacije doprinijeli osjetljivosti tuniškog gospodarstva; budući da Tunis uvelike ovisi o stranim ulaganjima, turizmu i izvozu proizvoda u EU; budući da je MMF naglasio da je promicanje privatnog sektora ključno za povećanje rasta te je pozvao Tunis da poboljša upravljanje učinkovitom provedbom zakonodavstva o borbi protiv korupcije i pranja novca te o borbi protiv financiranja terorizma;
D. budući da su tisuće mladih Tunižana napustile unutrašnjost zemlje, koja je siromašnija i gdje je nezaposlenost mladih znatno veća od nacionalnog prosjeka koji iznosi 41,7 %, te se nastanile u Tunisu i u drugim priobalnim gradovima; budući da je u rujnu 2020. nacionalna stopa nezaposlenosti skočila na 16,2 %, nerazmjerno pogađajući niskokvalificirane radnike, žene i mlade te potičući društveno nezadovoljstvo; budući da su prosvjedi, pasivni prosvjedi i štrajkovi protiv načina na koji se vlada nosi s pandemijom bolesti COVID-19 postali raširena pojava diljem zemlje i da okupljaju osobe iz raznih političkih frakcija;
E. budući da je predsjednik Saied kao neovisni kandidat izabran 2019.; budući da se 25. srpnja 2021. predsjednik Saied pozvao na članak 80. tuniškog Ustava, kojim se predsjednika ovlašćuje za donošenje izvanrednih mjera za rješavanje neposredne opasnosti za državu, te je najavio razrješenje predsjednika vlade Hichema Mechichija, suspenziju parlamenta na neodređeno razdoblje, ukidanje parlamentarnog imuniteta svim zastupnicima u parlamentu i imenovanje nove vlade; budući da su njegovi predsjednički dekreti u suprotnosti s tuniškim Ustavom i da su nedavni događaji izazvali ozbiljnu zabrinutost u pogledu demokratske tranzicije i temeljnih prava u zemlji; budući da je odluka predsjednika Saieda donesena nakon prosvjeda diljem zemlje u kojima se pozivalo na raspuštanje parlamenta i na prijevremene izbore;
F. budući da je 22. rujna 2021. predsjednik donio Predsjednički dekret br. 2021-117 kojim se potvrđuje superiornost predsjednika i primat njegovih dekreta u odnosu na Ustav te se predsjedniku dodjeljuju sve državne ovlasti; budući da je 29. rujna 2021. Najla Bouden Romdhane imenovana premijerkom; budući da je ona 11. listopada 2021. najavila novu vladu koja je uključivala 10 ministara, uključujući Leilu Jaffel kao novu ministricu pravosuđa i Sihem Boughdiri Nemseyu, ponovno imenovanu ministricom financija; budući da je 14. listopada 2021. stranka Ennahda novu vladu prozvala „de facto vladom” i izjavila da se njezinim ustrojem prekršio ustav; budući da se predsjedničkim dekretima i koncentracijom ovlasti ugrožava poštovanje i jamčenje prava i sloboda utvrđenih ustavom;
G. budući da su, iako su srpanjske mjere predsjednika Saieda uživale znatnu javnu potporu, organizacije civilnog društva upozoravale na mogući odmak od demokracije u Tunisu; budući da su javno mnijenje i političke stranke trenutačno podijeljene i da su organizirani skupovi u svrhu potpore i oporbe predsjedniku Saiedu; budući da su brojne lokalne i međunarodne organizacije za ljudska prava objavile zajedničku izjavu u kojoj upozoravaju na stanje demokracije u Tunisu; budući da je skupina G7 pozvala Tunis da se vrati ustavnom poretku i da nastavi s parlamentarnim aktivnostima;
H. budući da je Ennahda najveća stranka u tuniškom parlamentu, da ima više od 50 zastupnika od ukupno 217 zastupničkih mjesta i da ima nekoliko ministara u vladi; budući da su tisuće Tunižana sudjelovale u prosvjedu u kojem su pozvale na „oslobođenje parlamenta” od kontrole Ennahde; budući da su tijekom prosvjeda pristaše Ennahde navodno skandirale „Dolje s vojnim režimom!”, što je slogan koji je prethodno koristilo Muslimansko bratstvo u Egiptu;
I. budući da su tuniške stranke, organizacije civilnog društva i mediji pozvali na istragu stranke Ennahda optužujući je za povezanost s terorizmom te su pozvali na to da se Muslimansko bratstvo uvrsti na popis terorističkih organizacija u Tunisu; budući da je Muslimansko bratstvo uvršteno na popis terorističkih organizacija u nekoliko arapskih zemalja;
J. budući da je sposobnost Tunisa da učinkovito odgovori na pandemiju bolesti COVID-19 uvelike otežana zbog nedostatka cjepiva i medicinskog kisika; budući da je EU jedan od najvećih pružatelja financijske i razvojne pomoći Tunisu; budući da su EU i njegove države članice iz Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu isplatili 700 000 EUR za pomoć Tunisu u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19; budući da je, od prijelaza na demokraciju 2011., EU Tunisu pružio znatnu financijsku potporu; budući da su 2020. godine razni financijski instrumenti EU-a koji su dostupni Tunisu iznosili 600 milijuna EUR; budući da se financijska pomoć EU-a pruža za promicanje demokracije, vladavine prava, političkog dijaloga, reformi i medijskog pluralizma, iskorjenjivanje siromaštva i potporu demokratskim institucijama, civilnom društvu i dobrom upravljanju; budući da od revolucije u Tunisu 2011., EU pruža sigurnosnu pomoć i surađuje s drugim velikim donatorima u pružanju potpore javnim financijama Tunisa;
K. budući da Tunis i EU dijele mnoge zajedničke sigurnosne probleme i da ta zemlja od 2001. aktivno sudjeluje u programu NATO-a „Znanost za mir i sigurnost”; budući da su vodeća područja suradnje između NATO-a i Tunisa područja kemijske, biološke, radiološke i nuklearne obrane, kiberobrane te ljudskih i socijalnih aspekata sigurnosti;
L. budući da se ustavom Tunisa jamči sloboda uvjerenja i savjesti za sve religije, kao i za nereligije; budući da je bogohuljenje i dalje protivno zakonu te da se preobraćenici na kršćanstvo često suočavaju s uznemiravanjem i diskriminacijom;
M. budući da je Tunis dugogodišnji povlašteni partner EU-a i da su države članice u više navrata potvrdile svoju neupitnu predanost demokraciji u Tunisu; budući da je nakon revolucije Tunis poštovao pravila demokracije i pokazao se kao pozitivan primjer u regiji;
1. ponovno potvrđuje svoju predanost Tunisu kao važnom i uzornom demokratskom partneru u sjevernoj Africi; naglašava važnost demokratskih postignuća Tunisa i potrebu za održavanjem njegove nacionalne i regionalne stabilnosti i sigurnosti; poziva na povratak normalnom funkcioniranju državnih institucija, uključujući povratak parlamentarnoj demokraciji i nastavak parlamentarnih aktivnosti što je prije moguće, te na objavljivanje jasnog plana za povratak na ustavnu politiku;
2. ponavlja da se mora očuvati poštovanje vladavine prava, ustava i zakonodavnog okvira; poziva na ponovnu uspostavu ustava kao primarnog prava i naglašava da se svaka promjena ustava i političkog sustava može dogoditi samo unutar granica samog ustava;
3. ističe da je parlament ključna institucija demokracije i da je potreban za svaku ustavnu reformu; osuđuje odluku predsjednika Saieda da na neodređeno vrijeme obustavi parlament i vjeruje da činjenica da parlamentarni zastupnici ne mogu podnijeti žalbu na predsjedničke dekrete izaziva zabrinutost u pogledu demokratske tranzicije Tunisa; uviđa da su dekreti predsjednika Saieda doneseni nakon godina gospodarske stagnacije i političke paralize u Tunisu; međutim, zabrinut je zbog toga što dekreti predsjednika Saieda dovode u pitanje demokratska postignuća Tunižana tijekom revolucije koja je pokrenula Arapsko proljeće u nekoliko arapskih zemalja u regiji;
4. pozdravlja imenovanje Najle Bouden Romdhane kao predsjednice vlade 29. rujna, imenovanje kabineta ministara 11. listopada i imenovanje deset žena za ministrice, uključujući novu ministricu pravosuđa Leilu Jaffel i ponovno imenovanu ministricu financija Sihem Boughdiri Nemseyu;
5. podržava težnje većine tuniškog naroda koji želi živjeti u uključivoj, prosperitetnoj, stabilnoj i demokratskoj zemlji bez korupcije i koja poštuje svoje nacionalne i međunarodne obveze; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da pojačaju dijalog s tuniškim civilnim društvom; poziva tuniške vlasti da izbjegavaju pravnu nesigurnost kada je riječ o zabranama putovanja i kućnim pritvorima te poziva na okončanje iznimno problematične prakse suđenja civilima na vojnim sudovima;
6. naglašava hitnu potrebu za stabilizacijom gospodarstva Tunisa i prevladavanjem socioekonomske krize u zemlji s pomoću strukturnih reformi i politike; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da je predsjednica vlade Bouden prednost dala gospodarskom oporavku; ponovno potvrđuje svoju predanost pružanju potpore Tunisu na njegovu putu prema demokratskoj konsolidaciji, kao i u prevladavanju pandemije bolesti COVID-19;
7. naglašava da financiranje EU-a ovisi o demokratskom napredovanju zemlje, što je ključno za njezin gospodarski oporavak; naglašava da je za stabilne i funkcionalne institucije prijeko potrebno provesti strukturne reforme i ističe potrebu za rješavanjem temeljnih uzroka korupcije i nestabilnosti kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje stanja u zemlji; podržava napore Međunarodnog monetarnog fonda da pomogne Tunisu u njegovu financijskom oporavku;
8. potiče tuniške vlasti da poštuju slobodu vjeroispovijesti, uvjerenja i savjesti te da izvan snage stave zakone o bogohuljenju; izražava zabrinutost zbog navoda da se preobraćenici na kršćanstvo često suočavaju s uznemiravanjem i diskriminacijom u zemlji;
9. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te predsjedniku, vladi i parlamentu Republike Tunis.
- [1] SL C 204, 13.6.2018., str. 100.
- [2] SL C 35, 13.1.2018., str. 117.
- [3]https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2021/07/27/tunisia-declaration-by-the-high-representative-on-behalf-of-the-eu/