PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Nikaragvi
8.12.2021 - (2021/3000(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Leopoldo López Gil, Michael Gahler, David McAllister, Antonio Tajani, Paulo Rangel, Gabriel Mato, Francisco José Millán Mon, Antonio López‑Istúriz White, Isabel Wiseler‑Lima
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0581/2021
B9‑0581/2021
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Nikaragvi
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Nikaragvi, posebno onu od 08. srpnja 2021. o stanju u Nikaragvi[1],
– uzimajući u obzir izjave o Nikaragvi koje je u ime EU-a dao potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, a posebno one od 8. studenoga 2021. o izborima u Nikaragvi i onu od 10. lipnja 2021. o pogoršavanju političke situacije u Nikaragvi te izjavu njegovog glasnogovornika od 6. svibnja 2021. o novom izbornom zakonu,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu 59 država o Nikaragvi usvojenu 22. lipnja 2021. na 47. sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava,
– uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane[2],
– uzimajući u obzir uredbe i odluke Vijeća o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava u Nikaragvi i Odluku Vijeća od 11. listopada 2021. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2019/1720 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Nikaragvi, kojom su se sankcije produljile do 15. listopada 2022.[3],
– uzimajući u obzir izjavu američkog državnog tajnika od 8. studenoga 2021. o nedemokratskim izborima u Nikaragvi,
– uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine Organizacije američkih država od 12. studenoga o situaciji u Nikaragvi,
– uzimajući u obzir izjave Međuameričke komisije za ljudska prava (IACHR), posebno onu od 10. studenoga 2021. u kojoj se osuđuju kršenja ljudskih prava zabilježena tijekom izbora u Nikaragvi te onu od 20. studenoga 2021. u kojoj se ističe njezina nadležna jurisdikcija nad Nikaragvom i izražava žaljenje zbog odluke Nikaragve da odbaci Povelju Organizacije američkih država u kontekstu teških kršenja ljudskih prava,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je 7. studenoga 2021. režim predsjednika Daniela Ortege organizirao pantomimu u pokušaju da pruži privid izbornog postupka u Nikaragvi, a koji nije bio ni slobodan ni pošten, već je bio potpuno nedemokratski i nelegitiman; budući da se Ortega, koji upravlja zemljom od 2007., održao na vlasti za peti mandat, od kojih su četiri bila uzastopna;
B. budući da je Ortega naložio svim ostalim nikaragvanskim vlastima da mobiliziraju sve raspoložive resurse za namještanje ishoda izbornog postupka; budući da su nikaragvanske vlasti u razdoblju od svibnja do studenoga 2021. učinkovito eliminirale sve vjerodostojne izborne konkurente sustavnim uznemiravanjem, zastrašivanjem i proizvoljnim zatvaranjem 40 čelnika iz različitih sektora, uključujući oporbene čelnike, studente, vođe u ruralnim područjima, novinare, borce za ljudska prava i poslovne predstavnike, od kojih su sedmorica bili potencijalni predsjednički kandidati iz oporbenih stranaka; budući da se proizvoljno uhićeni suočavaju s postupcima narušenim teškim kršenjima postupovnih jamstava, što ukazuje na nedostatak neovisnosti pravosuđa; budući da su se u danima prije lažnih izbora povećala ta kršenja ljudskih prava, koja su navodno počinili uglavnom policajci, općinski dužnosnici, paravojni agenti te članovi i podupiratelji vlade; budući da je Vrhovno izborno vijeće, tijelo pod apsolutnom kontrolom vladajuće stranke, poništilo pravni status trima glavnim oporbenim strankama, diskvalificirajući ih s izbora;
C. budući da je u vjerodostojnim zapažanjima organizacija civilnog društva u Nikaragvi procijenjeno da je odaziv bio između 14,7 % i 18,5 %, za razliku od procjene Vrhovnog izbornog vijeća od 65 %; budući da je prema organizacijama civilnog društva na dan izbora zabilježeno više od 200 djela političkog nasilja i izborne prisile;
D. budući da je vlada sve više usmjeravala napade na novinarstvo, slobodu medija i pravo na informiranje; budući da na dan izbora međunarodnim medijima nije bio dopušten ulazak u zemlju u cilju daljnjeg povećanja cenzure i zamračenja u pogledu potpuno lažnog postupka;
E. budući da je vlada Nikaragve oduzela narodu Nikaragve njegova građanska i politička prava i njegovu slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja, zabranila brojne organizacije civilnog društva i nije poštivala svoje obveze u pogledu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz nikaragvanskog ustava, Međuameričke demokratske povelje i međunarodnih sporazuma u kojima je zemlja stranka;
F. budući da je vlada Nikaragve u posljednjih nekoliko godina donosila sve restriktivnije zakone, institucionalizirajući represiju i legalizirajući diskriminatorna djela počinjena u zemlji nakon njihova donošenja; budući da se Nikaragva pretvorila u republiku straha, s velikim brojem građana koji su morali potražiti utočište u izbjeglištvu;
G. budući da iznimno nizak odaziv, napadi na oporbu i represija građanskih i političkih prava građana, među ostalim, pokazuju da je Ortegin režim učinkovito uništio integritet izbornog postupka i delegitimizirao svaki rezultat;
1. najoštrije osuđuje izbornu pantomimu koju je organizirao režim Ortega-Murillo, a koja se odigrala 7. studenoga 2021.; izjavljuje da je rezultat bio nezakonit jer su se postupkom prekršili svi međunarodni demokratski standardi vjerodostojne, uključive, poštene i transparentne minimalne izborne konkurencije; ističe da ne priznaje i neće priznati nikakve institucionalne ovlasti koje proizlaze iz namještenog glasovanja; podržava izjave kojima se potvrđuje da se tim izborima dovršava pretvorba Nikaragve u autokratski režim;
2. osuđuje nasilje, sustavnu represiju političkih čelnika oporbe, suzbijanje aktera civilnog društva, boraca za ljudska prava i medija te rašireno nekažnjavanje zločina počinjenih nad njima i trajnu korupciju koju prakticiraju dužnosnici nikaragvanske vlade; podsjeća da su ti postupci jasno kršenje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, kao i da pokazuju kontinuirani neuspjeh predsjednika Daniela Ortege, potpredsjednice Rosario Murillo i dužnosnika nikaragvanske vlade da obrane ta načela i vrijednosti;
3. ponavlja svoj poziv na hitno i bezuvjetno oslobađanje svih proizvoljno pritvorenih političkih zatvorenika, oporbenih aktivista, boraca za ljudska prava, boraca za okoliš i novinara te poništenje postupaka protiv njih; osuđuje kontinuirano psihičko i fizičko zlostavljanje kojima su izloženi u rukama policijskih i zatvorskih vlasti, posebno usmjereno na žene, te situaciju pritvora u izolaciji s kojom se suočavaju neki od njih koji su bez pristupa svojim odvjetnicima, obitelji ili medicinskoj skrbi;
4. zahtijeva pravdu i odgovornost za sve žrtve, u skladu s ustavom Nikaragve i međunarodnim obvezama, kroz nepristrane, temeljite i neovisne istrage; potiče nikaragvanske vlasti da poduzmu duboke strukturne reforme kako bi osigurale minimalna pravna jamstva i zakonito postupanje; ponavlja svoj poziv nikaragvanskim vlastima da ukinu restriktivne i kaznene zakone usmjerene na suzbijanje organizacija civilnog društva, oporbenih stranaka i pojedinaca koji izražavaju kritička mišljenja suprotna Orteginom režimu; poziva EU i njegove države članice da podrže stvaranje istražnog mehanizma i mehanizma odgovornosti u okviru Vijeća UN-a za ljudska prava;
5. poziva nikaragvanske vlasti da podrže i poštuju ljudska prava i da dopuste narodu Nikaragve da ostvari svoje građansko i političko pravo na sudjelovanje u slobodnim i poštenim izborima te stoga poziva na održavanje izbora u skladu s međunarodnim standardima i Međuameričkom demokratskom poveljom te da se međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva omogući pristup zemlji i praćenje; napominje da održavanje slobodnih, poštenih i transparentnih izbora, ponovno uspostavljanje sloboda i prestanak represije, oslobađanje političkih zatvorenika, ponovna uspostava pravnog statusa političkih stranaka koji su proizvoljno ukinuti i povratak prognanika bez iznimaka, i to uz potpuna jamstva, preduvjeti su za svaki dijalog s nikaragvanskim režimom;
6. ponovno potvrđuje solidarnost EU-a s narodom Nikaragve; ističe da bi EU i njegove države članice trebali nastaviti pružati humanitarnu pomoć za potporu najranjivijima; poziva EU i njegove države članice da pomno prate situaciju na terenu putem svojih predstavnika i veleposlanstava u Nikaragvi, među ostalim praćenjem suđenja i posjećivanjem kritičara i oporbenih čelnika u zatvoru ili u kućnom pritvoru, te prema potrebi da omoguće izdavanje žurnih viza i pruže privremeno utočište zbog političkih razloga u državama članicama; zahtijeva da Europska služba za vanjsko djelovanje pojača svoje napore delegacijom EU-a na terenu kako bi pojačali svoj redoviti dijalog s nikaragvanskim organizacijama civilnog društva i borcima za ljudska prava u svrhu pružanja podrške njihovom neophodnom radu;
7. ponavlja da je jedino rješenje za duboku političku krizu u Nikaragvi uključiv i smislen nacionalni dijalog; oštro osuđuje opetovano povlačenje nikaragvanskog režima i njegovu nespremnost da započne taj postupak; poziva EU i njegove države članice da podrže sadašnje i buduće napore civilnog društva u stvaranju uvjeta za dijalog koji vodi demokratskoj tranziciji, u skladu s onim što je utvrđeno sporazumima iz ožujka 2019.;
8. ističe da su korupcija i patrimonijalizam nikaragvanskog režima, što uključuje i uništavanje njezinih prirodnih resursa, endemski i široko rasprostranjeni; u tom smislu poziva EU i njegove države članice da prate europska sredstva dodijeljena Nikaragvi, među ostalim putem multilateralnih i financijskih institucija, kako bi osigurali da ne dođu do korumpiranog režima i da su umjesto toga usmjereni izravno na lokalno stanovništvo;
9. podržava izjavu potpredsjednika/visokog predstavnika da razmatra sve instrumente koje EU ima na raspolaganju kako bi se poduzele dodatne mjere, uključujući one koje bi mogle nadilaziti pojedinačna ograničenja, istodobno želeći izbjeći sve mjere koje bi potencijalno mogle pogoršati nevolje naroda Nikaragve; pozdravlja uvrštavanje Rosario Murillo, zajedno s nekolicinom drugih, na popis sankcioniranih osoba koji je produljen do listopada 2022.; poziva da se Daniel Ortega odmah doda na popis sankcioniranih osoba;
10. žali zbog odbacivanja Povelje Organizacije američkih država koje je 19. studenoga 2021. objavio ministar vanjskih poslova Nikaragve i naglašava da se tom odlukom podrazumijeva i povlačenje iz regionalnih mehanizama Organizacije američkih država za zaštitu ljudskih prava; naglašava da bi to povlačenje moglo stupiti na snagu tek za dvije godine; podsjeća da je unatoč svom odricanju od povelje Nikaragva i dalje vezana svojim obvezama prema drugim instrumentima Organizacije američkih država, uključujući Američku konvenciju o ljudskim pravima;
11. poziva međunarodnu zajednicu i demokratske istomišljenike da pojačaju svoj politički pritisak i izolaciju nikaragvanskog režima na koordiniran način na multilateralnim forumima kako bi pomogli narodu Nikaragve da brzo i u potpunosti ponovno uspostavi demokratski poredak i narodni suverenitet;
12. podsjeća da Nikaragva, u svjetlu Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Srednje Amerike, mora poštovati i konsolidirati načela vladavine prava, demokracije i ljudskih prava; ponavlja svoj zahtjev da se, u svjetlu trenutačnih okolnosti, aktivira demokratska klauzula Sporazuma o pridruživanju;
13. ponavlja svoj poziv na hitno izručenje Alessija Casimirrija Italiji;
14. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Organizacije američkih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, Srednjeameričkom parlamentu, Limskoj skupini te vladi i parlamentu Republike Nikaragve.
- [1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0359.
- [2] SL L 346, 15.12.2012., str. 3.
- [3] SL L 361, 12.10.2021., str. 52.