PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Nikaragvi nakon izbora od 7. studenoga
8.12.2021 - (2021/3000(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Pedro Marques, Javi López
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0581/2021
B9‑0585/2021
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Nikaragvi nakon izbora od 7. studenoga
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Nikaragvi, posebno onu od 08. srpnja 2021. o stanju u Nikaragvi[1],
– uzimajući u obzir izjave o Nikaragvi koje je u ime EU-a dao potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, a posebno onu od 8. studenoga 2021. o nedavnim izborima,
– uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane[2] (Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike),
– uzimajući u obzir uredbe i odluke Vijeća o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava u Nikaragvi i Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/1800 od 11. listopada 2021. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2019/1720 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Nikaragvi, kojom su se sankcije produljile do 15. listopada 2022.[3],
– uzimajući u obzir Rezoluciju Organizacije američkih država (OAS) od 20. listopada 2021. o situaciji u Nikaragvi,
– uzimajući u obzir predsjedničku mjeru predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Bidena od 16. studenoga 2021. naslovljenu „Proklamacija o suspenziji ulaska, u svojstvu imigranata i neimigranata, osoba odgovornih za politike ili radnje koje ugrožavaju demokraciju u Nikaragvi”,
– uzimajući u obzir izjavu Međuameričke komisije za ljudska prava od 20. studenoga 2021. u kojoj ponovno potvrđuje svoju nadležnu jurisdikciju nad Nikaragvom i izražava svoje žaljenje zbog odluke Nikaragve da odbaci Povelju Organizacije američkih država u kontekstu teških kršenja ljudskih prava,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su 7. studenoga 2021. u Nikaragvi održani lažni predsjednički i zakonodavni izbori usred optužbi za prijevaru; budući da od lipnja 2021. Ortegin režim drži u zatvoru 50 svojih najistaknutijih političkih protivnika, uključujući potencijalne predsjedničke kandidate; budući da je Vrhovno izborno vijeće pod vodstvom režima (el Consejo Supremo Electoral) oduzelo pravnu osobnost svim neovisnim oporbenim strankama, uključujući sedmorici potencijalnih predsjedničkih kandidata;
B. budući da je s gotovo polovicom prebrojanih glasačkih listića Vrhovno izborno vijeće izvijestilo da je Daniel Ortega osigurao svoj četvrti uzastopni mandat sa 75 % glasova i odazivom od 65 %: budući da će 75 od 91 mjesta u nacionalnoj skupštini kontrolirati FSLN (el Frente Sandinista de Liberación Nacional); budući da je Walter Espinoza iz stranke Partido Liberal Constitucionalista, s 14 % glasova i 10 mjesta, glavna oporbena figura u zakonodavnom tijelu; budući da su zapažanja organizacija civilnog društva u Nikaragvi procijenila da je odaziv bio mnogo niži, a stopa suzdržanih glasova iznosila je oko 81,5 %;
C. budući da je prema organizacijama civilnog društva na dan izbora zabilježeno 285 djela političkog nasilja i djela izborne prisile, uključujući djela zastrašivanja, uznemiravanja, prijetnje i ucjene, koja su uglavnom bila usmjerena prema državnim radnicima, zaposlenicima u javnom sektoru, studentima i medicinskom osoblju kako bi ih se prisililo da glasaju; budući da je vlada Nikaragve oduzela narodu Nikaragve njegova građanska i politička prava i slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja, zabranila brojne organizacije civilnog društva i nije poštivala svoje obveze u pogledu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz nikaragvanskog ustava, Međuameričke demokratske povelje i međunarodnih sporazuma u kojima je zemlja stranka;
D. budući da je vlada Nikaragve u posljednjih nekoliko godina donosila sve restriktivnije zakone, institucionalizirajući represiju i legalizirajući djela počinjena u zemlji nakon njihova donošenja; budući da se Nikaragva pretvorila u republiku straha, s više od 140 000 građana koji su morali potražiti utočište u izbjeglištvu; budući da je tijekom 2020. 47 % Nikaragvanaca u Kostariki živjelo u siromaštvu, više od tri četvrtine njih moglo je jesti samo jednom dnevno, 41 % nije imalo stabilan izvor prihoda, a jedna petina nije imala siguran smještaj za naredni mjesec;
E. budući da je u izvješću Međuameričke komisije za ljudska prava od 25. listopada 2021. naslovljenom „Nikaragva: koncentriranje moći i ugrožavanje vladavine prava” navedeno da je u Nikaragvi uspostavljena policijska država represijom, korupcijom, izbornim prijevarama i strukturnim nekažnjavanjem koje je uspostavila vlada kako bi postigla svoje „neograničeno zadržavanje na vlasti i održavanje privilegija i imuniteta”;
F. budući da je više od 40 zemalja izrazilo snažno neodobravanje izbora u Nikaragvi i odbilo ih priznati kao demokratske; budući da je na Općoj skupštini Organizacije američkih država 10. studenoga 2021. usvojen nacrt rezolucije u kojem se navodi da nikaragvanskim izborima nedostaje „demokratski legitimitet”; budući da je u znak odmazde nikaragvanska vlada najavila da će započeti dvogodišnji postupak povlačenja iz Organizacije američkih država;
G. budući da je tijekom izbornog razdoblja sedam međunarodnih medijskih kuća bilo spriječeno u ulasku u zemlju radi izvještavanja o izborima; budući da su nezavisne novinarske udruge osudile najmanje 52 napada na nezavisne novinare koji su se dogodili u razdoblju od 25. Listopada do 7. studenoga 2021.; budući da su 7. studenoga akreditirane samo službene medijske kuće, čime je prekršeno pravo na informiranje i slobodu izražavanja;
H. budući da je od 3. do 7. studenoga 2021. u zemlji prijavljeno 35 proizvoljnih pritvaranja; budući da je samo devet zatvorenika pušteno, a 26 ih je još uvijek u zatvoru; budući da je stoga ukupno 170 osoba u proizvoljnom pritvoru, uključujući sedam potencijalnih predsjedničkih kandidata; budući da su se u danima prije lažnih izbora povećala ta kršenja ljudskih prava, koja su navodno počinili uglavnom policajci, općinski dužnosnici, paradržavni agenti te članovi i podupiratelji vlade;
I. budući da je u listopadu 2021. samo 5 % stanovništva Nikaragve bilo potpuno cijepljeno; budući da taj trend upućuje na to da će Nikaragva postići rašireni imunitet najranije 2023.;
1. osuđuje nedemokratski izborni postupak u Nikaragvi kojim se se prekršili svi međunarodni demokratski standardi vjerodostojnih, uključivih, poštenih i transparentnih izbora; odbacuje legitimnost rezultata nezakonitih izbora; podržava izjave kojima se potvrđuje da se tim izborima dovršava pretvorba Nikaragve u autokratski režim;
2. ponovno izražava solidarnost sa stanovništvom Nikaragve i snažno osuđuje sve represivne mjere nikaragvanskih vlasti protiv oporbenih demokratskih stranaka i njihovih članova, novinara i drugih medijskih djelatnika, studenata, autohtonog stanovništva, boraca za ljudska prava i članova organizacija civilnog društva, kao i članova njihovih obitelji, a posebno smrti koje su te mjere prouzročile; poziva na hitno zaustavljanje provedbe restriktivnih mjera, represije i kršenja ljudskih prava te traži da se preuzme odgovornost za teška kršenja prava koja vlada Nikaragve provodi od 2018.;
3. ponavlja da je jedino rješenje za duboku političku krizu u Nikaragvi uključiv i smislen nacionalni dijalog te žali zbog opetovanog povlačenja nikaragvanskog režima i njegove nespremnosti da započne taj postupak; podsjeća na svoja prijašnja stajališta kojima su uspostavljeni osnovni preduvjeti za uključiv i smislen nacionalni dijalog koji bi trebala pokrenuti vlada: poziva nikaragvansku vladu da odmah ponovno uspostavi vladavinu prava i temeljne slobode u zemlji te da prekine stanje represije i straha; poziva na hitno i bezuvjetno oslobađanje svih proizvoljno pritvorenih političkih zatvorenika te na povratak prognanika bez iznimke i uz potpuna jamstva, kao i na povratak međunarodnih tijela za ljudska prava u zemlju; poziva EU i njegove države članice da podrže sadašnje i buduće napore civilnog društva u stvaranju uvjeta za dijalog koji vodi demokratskoj tranziciji, u skladu s onim što je utvrđeno sporazumima iz ožujka 2019.;
4. poziva na održavanje izbora u skladu s međunarodnim standardima i Međuameričkom demokratskom poveljom kako bi se osiguralo ostvarenje demokratskih težnji naroda Nikaragve, te da se međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva odmah omogući pristup zemlji bez ograničenja;
5. podržava izjavu potpredsjednika/visokog predstavnika da razmatra sve instrumente koje EU ima na raspolaganju kako bi se poduzele dodatne mjere, uključujući one koje bi mogle nadilaziti pojedinačna ograničenja, istodobno želeći izbjeći sve mjere koje bi potencijalno mogle pogoršati nevolje naroda Nikaragve;
6. poziva EU i njezine države članice da nastave svoju humanitarnu suradnju kako bi poduprli najranjivije, istovremeno istražujući alternativne mjere za borbu protiv široko rasprostranjene korupcije te da osiguraju da se sredstva EU-a dodijeljena Nikaragvi, među ostalim putem multilateralnih i financijskih institucija, ne upotrebljavaju za jačanje korumpiranog režima;
7. žali zbog odbacivanja Povelje Organizacije američkih država koje je 19. studenoga 2021. objavio ministar vanjskih poslova Nikaragve i naglašava da će se tom odlukom zemlji zatvoriti pristup financiranju iz Međuameričke razvojne banke i podrazumijeva se da će se Nikaragva povući iz regionalnih mehanizama Organizacije američkih država za zaštitu ljudskih prava;
8. podsjeća da Nikaragva, u svjetlu Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Srednje Amerike, mora poštovati i konsolidirati načela vladavine prava, demokracije i ljudskih prava; ponavlja svoj zahtjev da se, u svjetlu trenutačnih okolnosti, aktivira demokratska klauzula Sporazuma o pridruživanju;
9. zahtijeva pravdu i odgovornost za sve žrtve, u skladu sa zakonima Nikaragve i međunarodnim obvezama, kroz nepristrane, temeljite i neovisne istrage; poziva EU i njegove države članice da podrže stvaranje istražnog mehanizma i mehanizma odgovornosti u okviru Vijeća UN-a za ljudska prava;
10. poziva EU i njegove države članice da pomno prate situaciju na terenu putem svojih predstavnika i veleposlanstava u Nikaragvi, među ostalim praćenjem suđenja i posjećivanjem kritičara i oporbenih čelnika koji su u zatvoru ili u kućnom pritvoru, te da omoguće izdavanje žurnih viza i pruže privremeno utočište zbog političkih razloga u državama članicama; zahtijeva da Europska služba za vanjsko djelovanje pojača svoj redoviti dijalog s organizacijama civilnog društva i borcima za ljudska prava te ojača mehanizme za potporu njihovom neophodnom radu;
11. ponavlja svoj poziv na hitno izručenje Alessija Casimirrija Italiji;
12. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Organizacije američkih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, Srednjeameričkom parlamentu te vladi i parlamentu Republike Nikaragve.
- [1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0359.
- [2] SL L 346, 15.12.2012., str. 3.
- [3] SL L 361, 12.10.2021., str. 52.