PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju na ukrajinskoj granici i na ukrajinskim teritorijima pod ruskom okupacijom
13.12.2021 - (2021/3010(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Petras Auštrevičius, Dita Charanzová, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Nathalie Loiseau, Karen Melchior, Frédérique Ries, Michal Šimečka, Nicolae Ştefănuță, Ramona Strugariu
u ime Kluba zastupnika Renew
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0594/2021
B9-0596/2021
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju na ukrajinskoj granici i na ukrajinskim teritorijima pod ruskom okupacijom
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje rezolucije i preporuke o Ukrajini i Ruskoj Federaciji, a posebno preporuku od 16. rujna 2021. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o smjeru političkih odnosa između EU-a i Rusije[1],
– uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane, a posebno njegovu Glavu II. o političkom dijalogu i konvergenciji u području vanjskih poslova i sigurnosti[2],
– uzimajući u obzir Memorandum iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima od 5. prosinca 1994. u vezi s pristupanjem Bjelorusije, Kazahstana i Ukrajine Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja,
– uzimajući u obzir članstvo Ruske Federacije u UN-u, Vijeću Europe i Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te njezine dužnosti i obveze koje proizlaze iz tog članstva,
– uzimajući u obzir politiku EU-a kao odgovor na krizu u Ukrajini, uključujući restriktivne mjere koje su na snazi od 2014.,
– uzimajući u obzir paket mjera za provedbu sporazumâ iz Minska, usvojen i potpisan u Minsku 12. veljače 2015. i u cijelosti podržan rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2202 (2015) od 17. veljače 2015.,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je prema obavještajnim izvješćima Ruska Federacija posljednjih mjeseci znatno povećala svoju vojnu prisutnost na južnoj i zapadnoj granici s Ukrajinom, na okupiranom Krimu i u crnomorskoj regiji; budući da je trenutačno riječ o više od 100 000 raspoređenih vojnika, kao i o teškoj vojnoj opremi; budući da je to koncentriranje vojske potvrđeno nedavnim komercijalnim satelitskim snimkama;
B. budući da je Rusija već povećala svoju vojnu prisutnost oko Ukrajine u prvom dijelu 2021.; budući da je u okviru vojnih vježbi u proljeće 2021. stvorena najveća koncentracija ruskih postrojbi blizu ukrajinske granice od 2014.;
C. budući da bi prema obavještajnim izvješćima SAD-a Rusija početkom 2022. mogla rasporediti do 175 000 pripadnika postrojbi u mobilizaciji koja bi mogla biti priprema za ofenzivu protiv Ukrajine na više bojišta; budući da je Rusija agresivnim političkim izjavama i retorikom hotimice stvorila nesigurnost u pogledu gomilanja svoje vojske;
D. budući da su nedavna kretanja ruskih postrojbi blizu ukrajinske granice popraćeni pojačanim upletanjem i kampanjama dezinformiranja ruskih posrednika i medijskih kuća u EU-u, Ukrajini i samoj Rusiji; budući da takve hibridne taktike uključuju povećanje količine sadržaja kojim se ocrnjuju NATO i Ukrajina, pokušaje pripisivanja krivnje za potencijalnu buduću rusku vojnu eskalaciju Ukrajini i NATO-u te širenje lažnih diskursa koji upućuju na to da je zapad postavio aktualne ukrajinske čelnike i da oni djeluju protiv interesa ukrajinskog naroda;
E. budući da je rusko gomilanje vojske praćeno redovitim kršenjem brojnih sporazuma o prekidu vatre od strane separatističkih snaga koje podupire Rusija u istočnoj Ukrajini, pri čemu se, unatoč ruskom poricanju bilo kakvog formalnog sudjelovanja u tom sukobu, ruski časnici nalaze na većini zapovjednih položaja u separatističkim snagama;
F. budući da se od 2014. izvješćuje o prisutnosti zaposlenika ruske privatne vojne kompanije Wagner Group zajedno s proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini, počevši s oko 250 boraca u početku, dok je njihov broj sada 2500;
G. budući da se u posljednjem izvješću promatračke misije UN-a za ljudska prava u Ukrajini objavljenom 1. prosinca 2021. navodi da je došlo do eskalacije borbe u zoni sukoba u Donbasu, povećanja broja civilnih žrtava na ukrajinskoj strani i štete na infrastrukturi; budući da se u izvješću također navodi da su sudovi samoproglašenih republika Donbasa nastavili civilima izricati kazne za kaznena djela povezana sa sukobima bez poštenog suđenja;
H. budući da je Rusija 2014. nezakonito pripojila Krim te ga i dalje okupira; budući da Rusija i dalje mijenja demografsku strukturu tog okupiranog poluotoka naseljavanjem ruskih građana; budući da je promatračka misija UN-a za ljudska prava u Ukrajini utvrdila da okupatorske vlasti Ruske Federacije na Krimu i dalje ograničavaju temeljne slobode i prostor za civilno djelovanje te da oni koji sudjeluju u spontanim mirnim okupljanjima ili žele prisustvovati sudskim raspravama bivaju proizvoljno uhićeni i kažnjeni;
I. budući da je Ruska Federacija 2016. zabranila Medžlis krimskih Tatara, najviše tijelo krimskih Tatara, i odbila provesti nalog Međunarodnog suda iz 2017. kojim se Rusija poziva da ukine zabranu; budući da su tatarski vođe i aktivisti i dalje nezakonito pritvoreni; budući da Rusija od 2014. ulaže stalne napore u militarizaciju Krimskog poluotoka te je tijekom studenog 2021. na Krim poslala dodatne tenkove i topništvo;
J. budući da je u travnju 2021. rusko Ministarstvo obrane jednostrano zatvorilo vode oko Kerčkih vrata za nekomercijalna plovila iz drugih zemalja, čime se ometa slobodan prolaz brodova prema Azovskom moru i iz njega; budući da su unatoč najavi Rusije da će ograničenja ukinuti u listopadu 2021. ona i dalje na snazi; budući da te prepreke imaju negativne posljedice na ukrajinske luke na Azovskom moru i na međunarodni pomorski tranzit u Crnom moru;
1. osuđuje prijeteće i destabilizirajuće djelovanje Ruske Federacije i poziva njezine čelnike da smire napetosti s Ukrajinom, da smjesta vrate postrojbe s granice s Ukrajinom u njihove stalne baze te da ublaže neprijateljsku i agresivnu retoriku prema Ukrajini i zapadu; ističe potrebu za mirnim političkim rješenjem sukoba u istočnoj Ukrajini i oko Krima te poziva Rusiju da se ponovno uključi u Normandijski format;
2. ističe da gomilanje ruskih vojnih snaga također predstavlja prijetnju općem miru, stabilnosti i sigurnosti Europe te poziva Rusiju da poštuje svoje međunarodne obveze, kao što su načela i obveze Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u pogledu transparentnosti vojnih kretanja, uključujući Bečki dokument; nadalje apelira na Rusiju da poštuje svoju obvezu iz Konvencije UN-a o pravu mora i da zajamči slobodu plovidbe i tranzitnog prolaska međunarodnim Kerčkim vratima do luka Azovskog mora;
3. ponovno izražava dugogodišnju potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica; ponovno ističe potpunu potporu politici EU-a o nepriznavanju nezakonitog pripojenja Krima i grada Sevastopolja;
4. ponavlja da je jedinstvo među državama članicama EU-a najbolja politika kojom će se Rusija odvratiti od provođenja destabilizirajućih i subverzivnih aktivnosti u Europi; potiče potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se pobrine za to da Vijeće ostane ujedinjeno i temeljito upućeno u vojna zbivanja te da i dalje bude spremno postići dogovor o daljnjem zajedničkom djelovanju i da nastavi s koordinacijom sa Sjedinjenim Američkim Državama, NATO-om i drugim saveznicima;
5. žali zbog pokušaja Rusije da od zapada izmami ustupke u vezi s euroatlantskim težnjama Ukrajine; ustraje u potpunom uključivanju interesa nacionalne sigurnosti Ukrajine u aktualne pokušaje smirivanja vojnih napetosti;
6. ističe da EU mora jasno dati do znanja da bi postojala visoka cijena za bilo kakav daljnji upad Ruske Federacije u Ukrajinu te da bi takav potez doveo do znatno proširenih i strogih sankcija EU-a; ističe da bi Ukrajina i dalje trebala ostvarivati koristi od izvoza vojne opreme i osposobljavanja u prijateljskim zemljama, u skladu s člankom 51. Povelje UN-a, kojim se omogućuje pojedinačna i kolektivna samoobrana;
7. apelira na države članice da izvuku potrebne zaključke na temelju ponašanja Rusije i pripreme se za uvođenje ciljanih sankcija kako bi se odgovorilo na neposredne i vjerodostojne prijetnje koje predstavlja Rusija, umjesto da čekaju da se do poduzimanja mjera dogodi još jedna invazija;
8. apelira na države članice da izvuku potrebne zaključke na temelju ponašanja Rusije te da poduzmu hitne i vjerodostojne korake kako bi smanjile svoju ovisnost o ruskom uvozu energije; ponavlja svoj poziv da se prekine projekt plinovoda Sjeverni tok 2 i drugi veliki energetski projekti s Ruskom Federacijom; ističe da će svako daljnje vojno djelovanje Rusije prema Ukrajini sigurno imati posljedice koje nadilaze zaustavljanje tih projekata;
9. žali zbog stalnih kršenja ljudskih prava na Krimu i na okupiranim područjima istočne Ukrajine; traži trenutačno puštanje na slobodu svih nezakonito pritvorenih i zatvorenih ukrajinskih građana te na okončanje masovnog dodjeljivanja ruskog državljanstva (engl. passportisation) građanima u tim područjima;
10. snažno podupire napore Ukrajine da se ruski plaćenici koji su počinili ratne zločine privedu pravdi i potiče EU i njegove države članice da pojačaju suradnju u tu svrhu;
11. oštro osuđuje neprijateljsko ponašanje Rusije u Europi i poziva njezinu vladu da stane na kraj tim aktivnostima kojima se krše zajednički dogovorena načela i norme te ugrožava stabilnost na kontinentu, čime se onemogućuje ostvarenje pozitivnog bilateralnog programa između EU-a i Rusije;
12. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjedniku, vladi i Vrhovnoj radi Ukrajine, te predsjedniku, vladi i Državnoj dumi Ruske Federacije.
- [1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0383.
- [2] SL L 161, 29.5.2014., str. 3.