Prijedlog rezolucije - B9-0213/2022Prijedlog rezolucije
B9-0213/2022
Europski parlament

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o EU-ovoj zaštiti djece i mladih koji bježe od rata u Ukrajini

5.4.2022 - (2022/2618(RSP))

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Patryk Jaki, Karol Karski, Vincenzo Sofo, Adam Bielan, Joachim Stanisław Brudziński, Elżbieta Kruk, Dace Melbārde, Andżelika Anna Możdżanowska, Veronika Vrecionová, Beata Kempa, Anna Zalewska, Dominik Tarczyński, Carlo Fidanza, Hermann Tertsch, Beata Mazurek, Valdemar Tomaševski, Bogdan Rzońca, Elżbieta Rafalska, Ryszard Czarnecki, Jadwiga Wiśniewska, Alexandr Vondra, Jacek Saryusz‑Wolski, Tomasz Piotr Poręba
u ime Kluba zastupnika ECR-a

Postupak : 2022/2618(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B9-0213/2022
Podneseni tekstovi :
B9-0213/2022
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B9‑0213/2022

Rezolucija Europskog parlamenta o EU-ovoj zaštiti djece i mladih koji bježe od rata u Ukrajini

(2022/2618(RSP))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta od 20. studenoga 1989.,

– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima,

– uzimajući u obzir članak 24. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

– uzimajući u obzir Preporuku Vijeća (EU) 2021/1004 od 14. lipnja 2021. o uspostavi europskog jamstva za djecu[1],

– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom od 13. prosinca 2006.,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2021. o europskom jamstvu za djecu[2],

– uzimajući u obzir akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava,

– uzimajući u obzir Provedbenu odluku Vijeća (EU) 2022/382 od 4. ožujka 2022. o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite[3],

– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je prema posljednjem izvješću UNICEF-a[4] od 25. ožujka 2022. više od 3,7 milijuna izbjeglica pobjeglo iz Ukrajine od početka rata;

B. budući da prema najnovijem izvješću UNICEF-a[5] 90 % svih izbjeglica koji bježe iz Ukrajine čine žene i djeca;

C. budući da se susjedne zemlje suočavaju s golemim priljevom izbjeglica koji bježe iz Ukrajine, pri čemu ih je više od 2,2 milijuna otišlo u Poljsku, više od 579 000 u Rumunjsku, više od 379 000 u Moldovu, gotovo 343 000 u Mađarsku i više od 545 000 u druge zemlje[6], uključujući Češku, koja je izdala vize za 259 607 osoba, ali je primila više od 300 000 ukrajinskih izbjeglica[7];

D. budući da su s obzirom na tako velike brojke djeca, a posebno ona bez pratnje, izložena povećanom riziku od nasilja, zlostavljanja i iskorištavanja te da postoji povećani rizik da djeca nestanu i postanu žrtve trgovanja ljudima, posebno pri prelasku granica;

E. budući da je do 25. ožujka 2022. u Ukrajini interno raseljeno 6,5 milijuna osoba, od kojih su 2,5 milijuna djeca, pri čemu je 153 djece ubijeno, a 245 ih je ranjeno[8];

F. budući da više od 100 000 djece, od kojih je polovina s invaliditetom, živi u ustanovama za skrb i internatima u Ukrajini[9];

G. budući da je do kraja 2020. više od 33 milijuna djece prisilno raseljeno diljem svijeta[10];

H. budući da je europsko jamstvo za djecu instrument EU-a čiji je cilj spriječiti siromaštvo i društvenu isključenost i boriti se protiv njih na način da se djeci u potrebi zajamči slobodan i djelotvoran pristup ključnim uslugama kao što su rani i predškolski odgoj i obrazovanje, obrazovne i školske aktivnosti, zdravstvena zaštita i najmanje jedan zdravi obrok po školskom danu, kao i da se svoj djeci u potrebi zajamči djelotvoran pristup zdravoj prehrani i odgovarajućem stanovanju; budući da bi se ciljevi jamstva za djecu trebali odnositi na svu djecu u Uniji;

I. budući da se djeca migranata i izbjeglica često nalaze u jazu nacionalnih zakonodavstava zbog čega ta djeca budu zapostavljena, što može pogoršati njihovu socijalnu nerazvijenost i dovesti do nesigurnosti, kao i do većeg rizika od marginalizacije, lošeg postupanja i zlostavljanja;

J. budući da je veća vjerojatnost da će djeca koja odrastaju uz oskudne resurse i u nesigurnim obiteljskim situacijama trpjeti siromaštvo i društvenu isključenost, uz dalekosežne učinke na njihov razvoj i kasniju odraslu dob, ta djeca nemaju pristup odgovarajućim vještinama i imaju ograničene mogućnosti zapošljavanja, nastavljajući tako začarani krug međugeneracijskog siromaštva;

K. budući da su međunarodne organizacije prepoznale siromaštvo djece kao mogući uzrok i posljedicu kršenja prava djece zbog učinka koji ono ima na mogućnost djece da ostvaruju svoja prava i zbog toga što se ta prava ne poštuju;

L. budući da su siromaštvo i društvena isključenost djece problemi koji prožimaju sva društva, najbolje ih je rješavati donošenjem sveobuhvatnih i općih politika uske primjene i širokog djelokruga usmjerenih na djecu, ali i na njihove obitelji i zajednice, te davanjem prednosti ulaganju u stvaranje novih prilika i rješenja; budući da svi sektori društva moraju biti uključeni u rješavanje tih problema, od lokalnih, regionalnih, nacionalnih i europskih tijela do civilnog društva;

1. podsjeća da su EU i sve države članice ratificirali Konvenciju UN-a o pravima djeteta te su stoga obvezni poštovati, štititi i provoditi prava utvrđena u njoj; naglašava da bi u skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta najbolji interesi djeteta uvijek trebali biti na prvom mjestu u svim odlukama koje se odnose na djecu;

2. poziva države članice da prema svakom djetetu u bijegu prije svega postupaju kao prema djetetu;

3. poziva na stvaranje sigurnih prolaza i humanitarnih koridora za djecu koja bježe od sukoba, kako onu bez pratnje tako i onu u pratnji obitelji;

4. poziva na to da se zaustavi financiranje Putinova rata i da se obustave projekti kao što je Sjeverni tok 1;

5. najoštrije osuđuje masakre nedužnih civila kao što je onaj u Buči i poziva na to da se počinitelji ruskih ratnih zločina hitno privedu pravdi;

6. podsjeća na važnost strategije EU-a o pravima djeteta, jamstva za djecu, strategije EU-a za borbu protiv trgovine ljudima, kao i svih postojećih pravnih instrumenata EU-a, uključujući Direktivu o privremenoj zaštiti[11], u pružanju potpore državama članicama za rješavanje specifičnih potreba djece u bijegu od rata;

7. naglašava važnost razmjene informacija među državama članicama uz potpuno poštovanje pravila o zaštiti podataka te potrebe da registraciju jedne države članice priznaje druga država članica;

8. naglašava da svako dijete ima pravo na zaštitu od nasilja, iskorištavanja i zlostavljanja te da države članice EU-a moraju osigurati preventivne mjere, posebno za djecu u opasnosti od trgovanja ljudima i otmice, kao i potporu djeci koja su bila izložena nasilju; podsjeća da su djeca u obiteljskim okruženjima općenito sigurnija i da im se pruža bolja skrb te stoga poziva na veću potporu obiteljima i spajanju obitelji;

9. potiče sve strane da blisko surađuju s ukrajinskim vlastima kako bi se ubrzala evakuacija djece u ustanovama i osiguralo da se djeca premjeste u odgovarajuće objekte u državama članicama kako bi im se mogla pružiti odgovarajuća skrb; ističe da se postupci takvog premještanja moraju odvijati uz suglasnost ukrajinskih vlasti;

10. naglašava da bi se evakuacije uvijek trebale provoditi uz poštovanje posebnih mjera kojima se uzimaju u obzir najbolji interesi djeteta te da bi trebalo dobiti pristanak njihovih roditelja ili osoba odgovornih za njihovu skrb;

11. naglašava važnost uspostave strategije EU-a za jačanje humanitarnog djelovanja na terenu radi spašavanja obitelji i djece, posebno ranjive djece, djece u ustanovama za skrb, udomljene djece i djece u bolnicama, kao i djece s invaliditetom, ratne siročadi i djece bez pratnje, posebno u područjima sukoba;

12. potiče susjedne države članice EU-a da odmah registriraju djecu u nacionalnim sustavima za zaštitu djece kako bi se osigurala mogućnost razmjene potrebnih informacija o lokaciji i početnoj prijavi djece; smatra da bi djeca, posebno maloljetnici bez pratnje, također trebala biti registrirana u svim zemljama u koje putuju kako bi se olakšalo spajanje obitelji kad je to u njihovu najboljem interesu u budućnosti;

13. naglašava važnost prikupljanja raščlanjenih podataka kako bi se utvrdile ranjive skupine koje dolaze iz Ukrajine, uključujući, ali ne ograničavajući se na: djecu s invaliditetom, djecu bez osobnih dokumenata i drugu neukrajinsku djecu, djecz bez državljanstva ili djecu kojoj prijeti apatridnost;

Financijska potpora državama članicama

14. podsjeća da financijske mjere koje je EU predložio za potporu državama članicama koje su na prvoj liniji kad je riječ o pružanju pomoći djeci i mladima u bijegu od rata u Ukrajini nisu dovoljne; poziva EU da pruži potporu onim državama članicama koje su na prvoj liniji kad je riječ o pružanju pomoći djeci i mladima u bijegu od rata u Ukrajini u iznosu koji nije manji od iznosa dodijeljenog Turskoj (oko 8 milijardi EUR);

15. naglašava da bi zemlje koje primaju manje izbjeglica iz Ukrajine trebale podijeliti troškove povezane s upravljanjem priljevom izbjeglica s onim državama članicama koje su preopterećene; u tom pogledu podsjeća na prijedlog Fransa Timmermansa iz 2016. o isplati 250 000 EUR za svaku osobu koja nije prihvaćena i naglašava da bi taj pokazatelj sada trebao biti pozitivan, odnosno 250 000 EUR za svaku prihvaćenu osobu, kako bi se osigurali odgovarajući životni uvjeti za žene i djecu u bijegu od rata u Ukrajini;

16. poziva EU da pokrene zaseban financijski instrument kojim će se omogućiti brz i fleksibilan prijenos sredstava, među ostalim u svrhu integracije djece i mladih, posebno u pogledu pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi;

17. naglašava važnost lokalnih zajednica i općina te organizacija civilnog društva koje su na prvoj liniji kad je riječ o prihvatu i smještaju djece te stoga poziva Komisiju da ubrza pristup postojećim fondovima EU-a, kao što su Fond za azil, migracije i integraciju i drugi krizni fondovi;

Uvjeti prihvata i ranjiva djeca

18. ističe da djeca imaju pravo i urođenu potrebu da budu u blizini svojih roditelja ili stalnih skrbnika; stoga naglašava važnost primanja djece bez pratnje u obiteljski smještaj ili smještaj u zajednici kako bi se svoj djeci omogućilo da ne odrastaju u ustanovama nego u obiteljima i zajednicama, čime bi se spriječilo nepotrebno razdvajanje obitelji; naglašava da bi, kad je riječ o djeci bez pratnje, prednost trebalo dati udomiteljskoj skrbi ili drugoj skrbi u zajednici te da bi, ako to nije moguće, djecu trebalo smjestiti u odvojene objekte od odraslih;

19. poziva Komisiju da pomogne u jačanju sustava za zaštitu djece u zemljama domaćinima kako bi se poboljšala psihološka potpora i pristup osnovnim uslugama, kao što su obrazovanje i zdravlje, uključujući cijepljenje, za djecu koja bježe iz Ukrajine, na ravnopravnoj osnovi s djecom iz zemalja domaćina;

20. potiče države članice da uspostave posebne mjere kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na potrebe djece s invaliditetom, uključujući odgovarajuće objekte i stalnu skrb koju pružaju provjereni njegovatelji;

21. poziva Komisiju da pomogne susjednim državama članicama da provedu pojedinačne procjene najboljih interesa za djecu i, ako su u pratnji odrasle osobe, bez obzira na to je li riječ o članu obitelji, srodniku ili privatnom sponzoru, da uspostave odgovarajući sustav provjere obitelji domaćina kako bi se djeci pružila zaštita i osigurao siguran transfer u obitelji domaćine;

Integracija

22. uviđa da države članice moraju mnogo raditi kako bi integrirale djecu, učenike i nastavnike u svoje sustave učenja;

23. potiče države članice da brzo integriraju učenike svih dobnih skupina u opće formalne, informalne i neformalne strukture učenja, da ograniče napuštanje školovanja i izbjegavaju razvoj paralelnih sustava koji dovode do socijalne isključenosti i diskriminacije; priznaje da bi jezične prepreke mogle otežati upis djece koja bježe iz Ukrajine u školu i njihovu uspješnost u školi; stoga poziva Komisiju da podrži nacionalna tijela država članica u ponudi posebnih jezičnih tečajeva i drugih posebnih programa za zapošljavanje ukrajinskih nastavnika;

24. priznaje da digitalni alati mogu biti vrlo korisne, fleksibilne i prilagođene mjere za osiguravanje pravodobnog kontinuiteta obrazovanja u tom kontekstu; ponavlja, međutim, da bi oni trebali biti komplementarni fizičkim strukturama i ustraje u tome da je nastava uživo ključna, posebno u trenutačnom kontekstu, u kojem je toj djeci i mladima potrebna dodatna psihosocijalna potpora; poziva na to da se zemljama domaćinima pruži usklađena potpora kako bi se poboljšao pristup odgovarajućoj psihološkoj skrbi koju pružaju stručnjaci koji se mogu nositi s traumama povezanima s ratom; nadalje, u tom pogledu ustraje na važnosti boljeg uvažavanja vrijednosti osoba koje rade s mladima, organizacija mladih, kao i neformalnog i informalnog učenja, s obzirom na njihovu ključnu obrazovnu i društvenu ulogu;

25. ustraje na potrebi za automatskim priznavanjem diploma, kvalifikacija i razdoblja učenja jer su oni ključni za neometanu integraciju onih koji traže utočište u Europi; potiče države članice da, s obzirom na trenutačne okolnosti, pokažu fleksibilnost u slučajevima u kojima nedostaju administrativne isprave i da razviju inovativna i pragmatična rješenja;

26. pozdravlja prve pokušaje Komisije da olakša prilagodbu postojećih programa EU-a za financiranje potpore mladima, kao što su Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, te poziva na nastavak ili jačanje tih napora u skladu s razvojem događaja i onoliko dugo koliko je to potrebno; ističe da bi u skladu s dopunjenom Garancijom za mlade svima starijima od 15 godina trebalo ponuditi posao, obrazovanje, stažiranje ili naukovanje u roku od četiri mjeseca od trenutka kad su ostali bez posla ili su napustili formalno obrazovanje;

27. potiče države članice da u potpunosti iskoriste mogućnosti financiranja i fleksibilnost koje postoje na razini EU-a kako bi se djeca, mladi i studenti integrirali u obrazovne strukture, kako bi se osigurala jezična potpora i materijali za učenje i više od toga;

28. traži od Komisije i država članica da i dalje slijede i usvoje dosljedan pristup suočavanju s trenutačnim i budućim izazovima uslijed rata u Ukrajini te da ne zaborave pouke izvučene iz odgovora na taj rat, već da djeluju u skladu s njima i traže rješenja za izbjeglice i tražitelje azila bilo kojeg podrijetla;

29. poziva aktualne nacionalne koordinatore EU-a u okviru europskog jamstva za djecu da djeci koja bježe iz Ukrajine osiguraju pristup besplatnim i kvalitetnim uslugama na ravnopravnoj osnovi s drugom djecom u zemljama domaćinima; ističe da će kriza uzrokovana bolešću COVID-19 i priljev izbjeglica nakon rata u Ukrajini dodatno pogoršati situaciju u kojoj se nalaze djeca izložena riziku od siromaštva i socijalne uključenosti ili djeca kojima je potreban pristup kvalitetnoj skrbi; poziva Komisiju da hitno poveća financijska sredstva europskog jamstva za djecu s pomoću namjenskog proračuna od najmanje 20 milijardi EUR za borbu protiv siromaštva koje pogađa djecu i njihove obitelji te da pridonese cilju smanjenja siromaštva za najmanje 50 % u svim državama članicama do 2030.;

30. poziva Komisiju da potakne ulaganja u održiva i kvalitetna radna mjesta i socijalnu potporu za roditelje te da provede ciljane politike zapošljavanja kojima se osiguravaju pristojan životni standard, pravedni radni uvjeti, dobra ravnoteža između poslovnog i privatnog života, uključivo tržište rada i veća zapošljivost, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje; ističe da je potrebno osigurati besplatnu ranu skrb o djeci kako bi se olakšalo sudjelovanje roditelja, posebno žena, na tržištu rada i podržao socijalni razvoj djece;

°

° °

31. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine te predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.

 

Posljednje ažuriranje: 6. travnja 2022.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti