PRIJEDLOG REZOLUCIJE o borbi protiv nekažnjavanja ratnih zločina u Ukrajini
13.5.2022 - (2022/2655(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Miguel Urbán Crespo
u ime Kluba zastupnika The Left
B9‑0272/2022
Rezolucija Europskog parlamenta o borbi protiv nekažnjavanja ratnih zločina u Ukrajini
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,
– uzimajući u obzir Ženevske konvencije iz 1949., posebno Četvrtu konvenciju o zaštiti civilnih osoba u vrijeme rata i njezine dopunske protokole,
– uzimajući u obzir Nürnberška načela koja je razvila Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno pravo, kojima se određuje što se smatra ratnim zločinom,
– uzimajući u obzir Helsinški završni akt i naknadne dokumente,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a ES-11/1 od 2. ožujka 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava br. 27/21 od 26. rujna 2014. o ljudskim pravima i jednostranim prisilnim mjerama te njezin ispravak,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava br. 49/1 od 4. ožujka 2022. o stanju ljudskih prava u Ukrajini koje je nastalo uslijed ruske agresije,
– uzimajući u obzir izvješća Promatračke misije UN-a za ljudska prava u Ukrajini,
– uzimajući u obzir izjavu Ureda Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) od 5. svibnja 2022. naslovljenu „Ukraine: Bachelet urges protection of civilians, renewed efforts to agree on a ceasefire” (Ukrajina: Bachelet apelira na zaštitu civila, pojačane napore za sporazuman prekid vatre),
– uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda od 17. srpnja 1998.,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 24. veljače 2022. te od 24. i 25. ožujka 2022.,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da od 24. veljače 2022., kad je Rusija započela svoju nezakonitu invaziju na Ukrajinu, što je već zločin prema humanitarnom pravu, postoje navodi o mnogostrukim ratnim zločinima počinjenim u Ukrajini; budući da od 2014. UN upozorava na ratne zločine počinjene u Donbasu;
B. budući da se ubojstvo i mučenje civila, u pritvoru ili inače, i zatočenih boraca te nečovječno ili ponižavajuće postupanje prema njima smatraju ratnim zločinima; budući da se neselektivni napadi, nepotrebno uništavanje gradova i sela, pljačkanje i razaranje koji nisu opravdani vojnom nuždom smatraju ratnim zločinima; budući da su ratnim pravom također zabranjeni silovanje i druga djela spolnog nasilja; budući da ne postoji rok zastare za ratne zločine;
C. budući da su u oružanom sukobu sve strane obvezne poštovati međunarodno humanitarno pravo, uključujući Ženevske konvencije iz 1949., Dopunski protokol I. Ženevskim konvencijama i međunarodno običajno pravo;
D. budući da je invazija na Ukrajinu već imala za posljedicu neselektivne napade na naseljena područja, škole, bolnice, socijalnu i drugu civilnu infrastrukturu te je prouzročila smrt, ozljede i raseljavanje tisuća ljudi među civilnim stanovništvom; budući da su, prema podacima OHCHR-a, u Ukrajini stradale najmanje 7 172 civilne žrtve, od kojih je 3 459 osoba poginulo, a 3 713 ih je ozlijeđeno; budući da Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice navodi da je otprilike 5 milijuna izbjeglica pobjeglo iz Ukrajine u EU i da je još 7,1 milijun ljudi interno raseljen u Ukrajini;
E. budući da postoje izvješća o pogibelji civila koju su izazvali neselektivni napadi na Harkiv i Sumi; budući da je napad na željeznički kolodvor u Kramatorsku 8. travnja usmrtio 60 i ozlijedio 111 osoba; budući da se 9. ožujka dogodio napad na dječju bolnicu u Mariupolju u kojoj je bilo smješteno nekoliko trudnica; budući da je zabilježeno i nekoliko slučajeva pljačke civilne imovine, uključujući hranu, odjeću i drvo za ogrjev; budući da ti neselektivni napadi koje je počinila ruska vojska mogu biti ratni zločini;
F. budući da Rusija upotrebljava nevođene bombe, koje su 3. ožujka usmrtile gotovo 50 osoba koje su čekale u redu za hranu u Černihivu; budući da je upotrijebila zabranjeno oružje, kao što je kazetno streljivo, na najmanje jednom vrtiću u gradu Ohtirki, gdje su se skrivali civili;
G. budući da su tisuće civila pod opsadom u Harkivu, Izjumu, Mariupolju i drugim gradovima sa slabim ili nikakvim pristupom osnovnim uslugama uslijed opsade ruskih snaga; budući da su humanitarni koridori pod napadom;
H. budući da ruska vojska sve više provodi izvansudska pogubljenja i mučenja kao vojno oružje protiv civilnog stanovništva u Ukrajini; budući da postoje izvješća o navodnim ratnim zločinima koje su ruske vojne snage počinile protiv civila u gradu Buči; budući da su nakon povlačenja ruske vojske u Buči pronađene stotine trupala civila, mnoga od njih s lisicama na rukama; budući da su, prema OHCHR-u, tijekom pet tjedana nakon izbijanja sukoba na rubnim područjima Kijiva na meti ruskih snaga bili civili koje su smatrale sumnjivima te su brojni muškarci uhićeni, pretučeni, pogubljeni po hitnom postupku i, u određenim slučajevima, protjerani u Bjelarus ili Rusiju, gdje su zadržani u istražnim zatvorima, a da pritom njihove obitelji ne znaju ništa o njima;
I. budući da je primjena spolnog i rodno uvjetovanog nasilja kao oružja ratni zločin i stoga bi je trebalo kazneno goniti u skladu s odredbama međunarodnog prava i Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda, konkretno njegovim člancima 7. i 8., u kojima se silovanje, spolno ropstvo, prisilna prostitucija, prisilna trudnoća i sterilizacija te bilo koji drugi oblik spolnog nasilja definiraju kao zločini protiv čovječnosti i ratni zločini; budući da je OHCHR primio informacije o ženama koje su silovali ruski vojnici, kao i druge navode o primjeni spolnog nasilja od obiju sukobljenih strana; budući da su i ukrajinsko državno odvjetništvo i Međunarodni kazneni sud objavili da će pokrenuti istragu navoda o spolnom nasilju u kontekstu rata;
J. budući da su žene i djeca izloženi većem riziku od nasilja, zlostavljanja i iskorištavanja te je prisutan veći rizik od nestanka mladih žena i djece i od toga da postanu žrtve trgovanja ljudima;
K. budući da su UN i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju zabilježili višestruke napade na novinare, uključujući mučenje, otmice i ubojstva; budući da su oba tijela podsjetila na to da su napadi na novinare ratni zločini;
L. budući da je nekoliko stručnjaka UN-a istaknulo da su nasumična uhićenja civila ratni zločini, uključujući uhićenja lokalnih čelnika, novinara, aktivista i boraca za ljudska prava;
M. budući da je OHCHR zabilježio 204 slučaja prisilnih nestanaka (169 muškaraca, 34 žene i jednog dječaka), za što su u velikoj većini slučajeva krive ruske oružane snage i povezane oružane skupine;
N. budući da je OHCHR također primio izvješća o neselektivnim napadima, zlostavljanju i ubojstvima civila od strane ukrajinske vojske i paravojnih skupina, kao i o nasumičnim uhićenjima od strane ukrajinskih oružanih snaga ili povezanih skupina;
O. budući da postoje dokazi o tome da je ukrajinska vojska mučila i zlostavljala rusko vojno osoblje zatočeno tijekom predmetnog sukoba te je pucala na njega iz neposredne blizine; budući da je organizacija Human Rights Watch pozvala Ukrajinu da istraži moguće ratne zločine počinjene nad ruskim zatvorenicima;
P. budući da predsjednik Zelenski apelira na Vijeće sigurnosti UN-a da osnuje sud za moguće ratne zločine koje je počinila Rusija; budući da je 38 zemalja podnijelo tužbu protiv Rusije na Međunarodnom kaznenom sudu za ratne zločine; budući da je glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda već pokrenuo istragu; budući da su vlasti u Kijivu prihvatile njegovu nadležnost iako ni Ukrajina ni Rusija nisu potpisale Rimski statut; budući da se Komisija obvezala pružiti potporu istrazi potencijalnih ratnih zločina u Ukrajini;
Q. budući da je u svojoj rezoluciji od 4. ožujka 2022. Vijeće UN-a za ljudska prava osnovalo neovisno međunarodno istražno povjerenstvo, koje će biti ovlašteno za istragu svih navodnih kršenja i povreda ljudskih prava i povreda međunarodnog humanitarnog prava kako bi se prikupili, konsolidirali i analizirali dokazi o takvim kršenjima, povredama i povezanim zločinima i kako bi se izdale preporuke o mjerama odgovornosti;
R. budući da je u izvješću Promatračke misije UN-a za ljudska prava u Ukrajini iz 2016. istaknuto da je od 2014. do 2016. 90 % od 2 000 civila ubijeno u neselektivnim topničkim napadima na naseljena područja s obiju strana sukoba; budući da je ta misija UN-a osudila nekažnjavanje zločina počinjenih u Donbasu i istaknula da su kriza u području ljudskih prava i ubojstva sudionika na masovnim prosvjedima na Majdanu i u Odesi pospješili predmetni sukob; budući da su 2014. snage ukrajinske krajnje desnice izvršile napad na Dom sindikata u Odesi te usmrtile oko 40 osoba koje su podržavale ili se vjeruje da su podržavale Rusiju; budući da su ti zločini i dalje nekažnjeni;
S. budući da je osiguravanje istine, pravde i reparacija za žrtve ratnih zločina osobito važno; budući da se nekažnjavanjem u postupku kaznenog progona ratnih zločina štite osobe odgovorne za kršenja i potiču se da nastave činiti ta djela; budući da se počinitelji ratnih zločina gotovo nikad ne izvode pred sud te se tijekom povijesti pokazalo da se kazneno gone samo ratni zločini koje su počinili gubitnici, a ne pobjednici; budući da je mnoštvo ratnih zločina počinjenih u zemljama kao što su Sirija, Mjanmar/Burma, Irak, Afganistan, Palestina i Jemen i dalje nekažnjeno; budući da Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina i Indija odbacuju nadležnost Međunarodnog kaznenog suda;
1. ponovno u najvećoj mogućoj mjeri osuđuje napad Ruske Federacije na teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine; smatra da je riječ o ozbiljnoj povredi međunarodnog prava, osobito Povelje UN-a; izražava svoju najiskreniju solidarnost s ukrajinskim narodom;
2. naglašava da sve strane koje su uključene u oružani sukob moraju strogo poštovati međunarodno humanitarno pravo i, u tom pogledu, poziva sve strane da poštuju međunarodna pravila i da prestanu počinjavati ratne zločine;
3. podsjeća na to da je najbolji način za zaustavljanje tih povreda prekid neprijateljstva; zahtijeva da Rusija odmah zaustavi sve vojno djelovanje, bombardiranja i napade na civile te da povuče sve vojne i paravojne snage iz Ukrajine; osuđuje kršenje sporazumâ o prekidu vatre te poziva Rusiju i Ukrajinu da se odmah dogovore o sveobuhvatnom prekidu vatre u cijeloj zemlji kao hitno potrebnom koraku prema okončanju rata; poziva EU da aktivno podupire diplomatske napore za promicanje pregovora i dijaloga te da sudjeluje u njima kako bi se postigli neposredni prekid vatre i političko rješenje za taj sukob, koje se ne temelji na vojnom uspjehu, nego na istinskom nastojanju da se pronađu rješenja za postojeće probleme i potrebe za obnovom Ukrajine; poziva EU da se suzdrži od bilo kakvog djelovanja koje bi moglo dodatno zakomplicirati te pregovore; poziva NATO i njegove države članice da ne potiču eskalaciju sukoba pokretanjem novog kruga utrke u naoružanju;
4. zaprepašten je navodnim ruskim ratnim zločinima u Ukrajini, osobito onima koji su počinjeni nad civilima u Buči te opsadom i razaranjem Mariupolja, Kijiva i drugih ukrajinskih gradova; užasnut je izvješćima o napadima na civilne objekte, kao što su domovi, škole i bolnice, te o civilnim žrtvama, uključujući žene, starije osobe, osobe s invaliditetom i djecu;
5. snažno osuđuje primjenu spolnog i rodno uvjetovanog nasilja kao vojnog oružja i naglašava da je to ratni zločin; izražava zabrinutost zbog sve većeg broja prijava trgovine ljudima, spolnog nasilja, iskorištavanja, silovanja i zlostavljanja s kojim se suočavaju žene i djeca koji bježe iz Ukrajine i dolaze u Europu; poziva države članice EU-a da riješe posebne potrebe žena i djevojčica u prihvatnim centrima i da osiguraju da službe za rodno uvjetovano nasilje, postupci upućivanja i pritužbeni mehanizmi budu odmah dostupni u zajednicama na jezicima i u oblicima koji su pristupačni svim skupinama; poziva EU te zemlje domaćine i tranzitne zemlje da zajamče pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju, pravima i uslugama, osobito hitnoj kontracepciji, postekspozicijskoj profilaksi i skrbi nakon pobačaja, uključujući žrtve silovanja; poziva EU i države članice da pruže potporu lokalnim, nacionalnim i međunarodnim organizacijama koje pružaju usluge i sklonište žrtvama rodno uvjetovanog nasilja među ženama i djevojčicama izbjeglicama;
6. iznimno je zabrinut zbog toga što ruska vojska sve više provodi izvansudska pogubljenja i mučenja kao vojno oružje protiv civilnog stanovništva u Ukrajini; zahtijeva da se ti zločini zaustave i podsjeća na to da se ubojstvo, mučenje i nečovječno ili ponižavajuće postupanje prema civilima smatraju ratnim zločinima; poziva zapovjednike da borcima pruže jasne upute kako bi zaštitili civile i osobe izvan bojnog ustroja (hors de combat) te da jasno zabrane ubijanje, zlostavljanje i nasumično uhićenje takvih pojedinaca;
7. poziva da se odmah zaustave sva djela nasilja, ubojstva, uznemiravanja, zastrašivanja i cenzure novinara i blogera; poziva na uvođenje mjera za lociranje nestalih novinara i pružanje pomoći, kao i za zaštitu medija i interneta u Ukrajini od kibernapada;
8. poziva sve strane da osiguraju dostojanstveno postupanje prema zarobljenim borcima i civilima na svim stranama, uz potpuno poštovanje Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima; naglašava da su organizacija Human Rights Watch i druge nevladine organizacije izvijestile o kršenjima s obje strane;
9. zahtijeva da sve strane poštuju ljudska prava, omoguće siguran i neometan prolaz izbjeglica do njihovih odredišta izvan Ukrajine, olakšaju brz, siguran i neometan pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je potrebna u Ukrajini i da zaštite civile, uključujući humanitarno osoblje i osobe u ranjivom položaju, uključujući žene, starije osobe, osobe s invaliditetom, etničke manjine, kao što su Romi, migrante i djecu;
10. osuđuje nekažnjavanje počinitelja i naručitelja ratnih zločina te ponavlja da osobe odgovorne za ratne zločine u Ukrajini ili bilo gdje u svijetu ne smiju proći nekažnjeno;
11. poziva na neposrednu, strogu, neovisnu i transparentnu istragu ratnih zločina koji su počinjeni u toj zemlji od 2014. i na privođenje počinitelja pravdi;
12. pozdravlja odluku Vijeća UN-a za ljudska prava o uspostavi međunarodnog mehanizma za prikupljanje, konsolidiranje, čuvanje i analiziranje dokaza o najozbiljnijim međunarodnim zločinima i povredama međunarodnog prava koji su počinjeni u Ukrajini kako bi se omogućio i ubrzao pravedan i neovisan kazneni postupak; poziva EU, njegove države članice i međunarodnu zajednicu da osiguraju da taj međunarodni mehanizam ima svu potrebnu političku, logističku i financijsku potporu za izvršenje svojeg mandata;
13. naglašava da borba protiv nekažnjavanja ratnih zločina uključuje i jamčenje dostojanstvenog života žrtvama tih zločina; poziva države članice da osiguraju uključiv pristup u provedbi Direktive o privremenoj zaštiti[1], postojanje sigurnih i zakonitih načina da osobe koje bježe iz Ukrajine dospiju u EU, da ih se u tom procesu zaštiti od nasilja, zlostavljanja, iskorištavanja i trgovine ljudima i da imaju pristup sigurnom prijevozu unutar EU-a; poziva države članice da filtriraju i prate sve pojedince i obitelji koji ugoste ukrajinske migrante, posebno žene i djecu, te da ih prije svega zaštite od trgovine ljudima i prisilne prostitucije; poziva EU i države članice da pojačaju napore kako bi odvratili trgovce ljudima i svodnike, koji iskorištavaju osjetljiv položaj žena i djece, od zlostavljanja i prisiljavanja na prostituciju;
14. poziva države članice da se dodatno usklade kako bi osigurale da sve osobe koje bježe iz Ukrajine, neovisno o državljanstvu ili etničkom podrijetlu, imaju pristup zaštiti i socijalnoj uključenosti u EU-u; naglašava da sve izbjeglice koje bježe od sukoba zaslužuju jednako postupanje država članica, neovisno o tome iz koje zemlje bježe;
15. poziva Komisiju i države članice da uče iz iskustava stečenih odgovorom na ovaj rat, uključujući provedbu Direktive o privremenoj zaštiti, kako bi preispitale Pakt o migracijama i azilu EU-a te migracijsku politiku EU-a u cjelini;
16. odbacuje prisilno novačenje i u Rusiji i u Ukrajini i izražava žaljenje zbog toga što su ukrajinske vlasti muškarcima propisane dobi zabranile bijeg iz rata; poziva vlasti da ponovno razmotre svoju politiku prisilnog novačenja i poziva EU da odobri azil dezerterima iz obiju zemalja koji, osim toga, mogu biti i svjedoci počinjenih ratnih zločina;
17. pozdravlja i podupire mobilizaciju širokog europskog mirovnog pokreta; izražava zabrinutost zbog tendencije napada na osobe koje postavljaju kritička pitanja o povezanim politikama EU-a; poziva države članice da zajamče da se zagovornici mira i pomirenja ne ušutkavaju;
18. poziva ukrajinske vlasti da taj sukob ne upotrebljavaju kao izliku za kršenje ljudskih prava i ograničavanje osnovnih prava; u tom pogledu osuđuje suzbijanje djelovanja 11 oporbenih političkih stranaka;
19. poziva na otpust ukrajinskog duga kako bi se olakšala obnova gradova i civilne infrastrukture koji su uništeni tijekom rata i okončala uvjetovanost strukturne prilagodbe koja je povezana s financijskom pomoći koju Ukrajina prima i iz Međunarodnog monetarnog fonda i iz EU-a;
20. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Ujedinjenim narodima, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine, predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije te predsjedniku, vladi i parlamentu Bjelarusa.
- [1] SL L 212, 7.8.2001., str. 12.