PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Burkini Faso nakon državnog udara
14.10.2022 - (2022/2865(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Željana Zovko, David McAllister
u ime Kluba zastupnika EPP-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0464/2022
B9‑0467/2022
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Burkini Faso nakon državnog udara
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Burkini Faso, posebno rezoluciju od 17. veljače 2022.[1] o političkoj krizi u Burkini Faso, kao i svoje prethodne rezolucije o Sahelu i zapadnoj Africi,
– uzimajući u obzir raspravu u Europskom parlamentu od 4. listopada 2022.,
– uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. listopada 2022. o državnom udaru,
– uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika od 5. listopada 2022. o Burkini Faso,
– uzimajući u obzir izjavu Vijeća sigurnosti UN-a od 7. listopada 2022.,
– uzimajući u obzir izjavu predsjednika Komisije Afričke unije od 30. rujna 2022. u kojoj osuđuje drugo nasilno preuzimanje vlasti u Burkini Faso,
– uzimajući u obzir izjave Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) od 30. rujna, 1. listopada i 2. listopada 2022. o Burkini Faso,
– uzimajući u obzir misiju ECOWAS-a u Burkini Faso od 4. listopada 2022.,
– uzimajući u obzir protokol ECOWAS-a o demokraciji i dobrom upravljanju,
– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. ožujka 2020. naslovljenu „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” (JOIN(2020)0004),
– uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja, a posebno cilj br. 16 o promicanju pravednih, mirnih i uključivih društava za održivi razvoj,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir Ustav Burkine Faso,
– uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000. (Sporazum iz Cotonoua)[2],
– uzimajući u obzir Afričku povelju o demokraciji, izborima i upravljanju,
– uzimajući u obzir Konvenciju Afričke unije o zaštiti i pomoći interno raseljenim osobama u Africi,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,
– uzimajući u obzir Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena iz 1979.,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je od 2015. Burkina Faso zahvaćena spiralom nasilja koja je u porastu i koja se pripisuje borcima koji pripadaju skupinama kao što su Skupina za potporu islamu i muslimanima (JNIM), koja je povezana s Al Qaidom, i Islamska država u širem području Sahare (ISGS), ogranak Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), te koji su ubili tisuće ljudi i raselili još 2 milijuna ljudi zbog čega je Burkina Faso postala jedan od novih epicentara sukoba u Sahelu;
B. budući da je 30. rujna 2022. u Burkini Faso izveden „državni udar unutar državnog udara” nakon što je kapetan Ibrahim Traoré svrgnuo potpukovnika Paul-Henrija Sandaoga Damibu, koji je pak 24. siječnja 2022. svrgnuo predsjednika Marca Rocha Kaboréa, koji je bio izabran u studenome 2020.; budući da je kapetan Traoré preuzeo vodstvo nad pokretom Mouvement Patriotique pour la Sauvegarde et la Restauration (MPSR), koji je potpukovnik Paul-Henri Sandaogo Damiba osnovao nakon državnog udara početkom 2022.;
C. budući da je nakon državnog udara iz siječnja 2022. posredovanjem ECOWAS-a vojska pristala na prijelazno razdoblje do srpnja 2024. kad se trebaju održati demokratski izbori; budući da je EU snažno podržao ECOWAS u posredničkim nastojanjima i uložio znatne napore u poticanje suradnje, među ostalim na obrani i sigurnosti; budući da je ECOWAS osudio najnoviji državni udar u Burkini Faso i smatra ga neprimjerenim s obzirom na postignuti napredak u naporima da se osigura zakonit povratak na ustavni poredak do 1. srpnja 2024.;
D. budući da su 1. listopada 2022., dan nakon najnovijeg državnog udara, vandalizirani francusko veleposlanstvo i konzulat u Ouagadougouu, kao i Institut Français u Ouagadougouu i Bobo Dioulassou; budući da su viđena slična djela nasilja i agresije protiv drugih europskih institucija;
E. budući da je 2. listopada, nakon posredovanja tradicionalnih poglavara, potpukovnik Damiba podnio ostavku kao predsjednik; budući da je za podnošenje ostavke postavio sedam uvjeta, među kojima je potreba da se poštuje sporazum s ECOWAS-om tijekom prijelaznog razdoblja od 24 mjeseca; budući da je kapetan Traoré prihvatio sve te uvjete te je potpukovnik Damiba potom napustio Burkinu Faso i otišao u izgnanstvo u Togo;
F. budući da je 4. listopada 2022. misija za prikupljanje informacija ECOWAS-a, koju je predvodio bivši predsjednik Nigera Mahamadou Issoufou, posjetila Burkinu Faso kako bi održala razgovore s novim vodstvom; budući da je kapetan Traoré naknadno potvrdio da će poštovati rok za prijelazno razdoblje i održavanje izbora prije 1. srpnja 2024.;
G. budući da je 5. listopada kapetan Traoré nominiran za novog predsjednika prijelazne vlade i zapovjednika vojske;
H. budući da se 7. listopada kapetan Traoré sastao s cijelim diplomatskim zborom u Ouagadougouu kako bi ponovno potvrdio svoju spremnost na suradnju sa svim partnerima Burkine Faso;
I. budući da je kapetan Traoré objavio da će se nacionalna skupština (National Assises), koju čine svi društveni akteri, održati 14. i 15. listopada kako bi se donijela odluka o novom predsjedniku prijelazne vlade i prijelaznoj povelji;
J. budući da je kapetan Traoré davao izjave da Burkina Faso EU smatra samo „jednim od mnogih” partnera, čime se naslućuje potencijalna suradnja s akterima kao što je Rusija;
K. budući da se sigurnosna situacija u Burkini Faso već dugo pogoršava i budući da višestruki napori njezina vojnog vodstva nisu uspjeli postići znatan preokret; budući da je 40 % njezina teritorija izvan kontrole obrambenih i sigurnosnih snaga; budući da više od 2 milijuna interno raseljenih osoba živi u Burkini Faso; budući da više od 3,5 milijuna ljudi treba humanitarnu pomoć;
L. budući da su napadi oružanih islamističkih skupina, uključujući ubojstva, prijeka pogubljenja, silovanja civila i sveopću pljačku, namijenjeni poticanju sveopćeg raseljavanja i lokalnog antagonizma; budući da su, osim masovnih ubojstava civila, oružane islamističke skupine pokrenule ciljane napade radi otmica, premlaćivanja i silovanja žena i djevojčica koje skupljaju drva za ogrjev, putuju na tržnicu i s nje ili bježe od napada na njihovo selo; budući da su oružane islamističke skupine navodno regrutirale djecu vojnike, od kojih neki imaju tek 12 godina, kako bi se borili u njihovim redovima;
M. budući da su brojni teroristički napadi, posebno oni izvršeni 21. i 27. svibnja, 12. lipnja i najnoviji 26. rujna 2022., prouzročili smrt tisuća civila i vojnog osoblja; budući da, prema indeksu terorizma u svijetu Instituta za gospodarstvo i mir (IEP) za 2022., supsaharska Afrika postaje globalni epicentar terorizma, pri čemu je Sahel regija s najvećim porastom terorističkih skupina, pod vodstvom Islamske države u pokrajini zapadne Afrike (ISWAP), koja je postala najsmrtonosnija teroristička skupina u svijetu, a Burkina Faso u golemoj je mjeri zahvaćena terorističkim napadima;
N. budući da se oko 4,9 milijuna ljudi suočava s nesigurnošću opskrbe hranom, a oko 600 000 ljudi prijeti glad; budući da samo oko 44 % stanovništva te zemlje ima pristup vodi za piće; budući da je ruski agresivni rat protiv Ukrajine dodatna prijetnja sigurnosti opskrbe hranom;
O. budući da Burkina Faso ima ključnu regionalnu važnost jer je strateški smještena kao most između Sahela i obalnih država zapadne Afrike; budući da su islamistički teroristi već povećali svoju prisutnost dalje na jugu prema obalnim državama;
P. budući da su zbivanja u regiji Sahel važna i za ostatak Afrike i za Europu; budući da je međunarodna zajednica podcijenila prijetnju džihadizma u regiji Sahel i njegov prikradajući, podmukli utjecaj, koji vrlo brzo uništava sekularna društva u Sahelu te Europi ostavlja posljedice u obliku općeg urušavanja vladavine prava, ugrožene sigurnosti, povećanih migracijskih tokova, trgovine ljudima i drogom i narušenih partnerskih odnosa s afričkim zemljama;
Q. budući da je od 2021. u tijeku osposobljavanje osoblja iz Burkine Faso u kontekstu misija osposobljavanja EU-a EUTM Mali i EUCAP Sahel;
R. budući da se skupina G5 Sahel, pokrenuta 2014. radi poticanja regionalne stabilnosti, bori za stabilizaciju te regije, a tu je borbu dodatno ugrozila odluka Malija da se povuče iz skupine G5 u svibnju 2022.;
S. budući da još nije formalizirana Inicijativa iz Accre, čiji je cilj spriječiti prelijevanje terorizma iz Sahela i riješiti pitanje transnacionalnog organiziranog kriminala i nasilnog ekstremizma na graničnim područjima zemalja članica;
T. budući da Rusija, posebno uz pomoć svojih plaćenika iz grupe Wagner, pokušava povećati svoju prisutnost u Sahelu, a posebno u Maliju; budući da su nakon državnog udara počele kružiti glasine o ruskom mogućem interesu za pokretanje aktivnosti u Burkini Faso;
U. budući da su prema Projektu podataka o lokaciji i događajima oružanih sukoba (ACLED) grupi Wagner sve češće na meti civili u Maliju i Srednjoafričkoj Republici;
V. budući da Burkina Faso u međunarodnim tijelima nije sudjelovala u glasovanju o rezolucijama kojima se osuđuje ruski agresivni rat protiv Ukrajine;
W. budući da su odnosi EU-a i Burkine Faso bili značajni desetljećima i budući da je potpora EU-a tijekom razdoblja 2014. – 2020. iznosila oko 1 milijardu EUR; budući da je u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju - Globalna Europa potpora EU-a predviđena u iznosu od 384 milijuna EUR za razdoblje 2021. – 2024.;
1. izražava svoju ozbiljnu zabrinutost zbog neustavne promjene vlade u Burkini Faso od 30. rujna 2022. i ističe da je drugo vojno preuzimanje vlasti u Burkini Faso u osam mjeseci unazadilo sveopće stanje demokracije i napretka u toj zemlji; zahtijeva ponovnu uspostavu ustavnog poretka od strane vojske Burkine Faso i poziva obrambene i sigurnosne snage da i dalje budu predane svojim temeljnim zadaćama zaštite stanovništva i obrane teritorija njihove zemlje i da jasno, nenasilnim putem daju do znanja koji su njihovi zahtjevi;
2. podsjeća na to da novo vodstvo Burkine Faso mora ispuniti svoje međunarodne obveze, među ostalim sporazum za nastavak demokratske tranzicije i održavanje izbora do 1. srpnja 2024.; u tom pogledu pozdravlja izjave kapetana Traoré da će se pridržavati tih obveza;
3. prima na znanje organizaciju nacionalnih skupština, no ističe potrebu za transparentnošću i uključivošću tih skupština; nadalje naglašava da njihovi zaključci i odluke moraju utrti put za nacionalne izbore koji se trebaju održati do srpnja 2024.;
4. izražava svoje suosjećanje i sućut narodu Burkine Faso koji je pretrpio previše nasilnih napada koje su često izvršavali islamisti; naglašava da je EU u cijelosti spreman pridružiti se narodu i regiji Burkine Faso na dugom putu prema miru i blagostanju;
5. naglašava da EU stoji uz Burkinu Faso i njezin narod te je spreman pojačati svoj angažman; naglašava da vodstvo Burkine Faso mora samo stvoriti uvjete koji bi omogućili takvo unaprjeđenje partnerstva;
6. snažno naglašava da svako bliskije partnerstvo sa zlonamjernim trećim zemljama, kao što je Rusija i njezinom grupom Wagner, ne bi samo ugrozilo bilo kakvu buduću suradnju s EU-om, nego bi u konačnici bilo štetno i za buduće izglede stanovništva Burkine Faso; upućuje na vrlo negativnu povijest ruskog djelovanja u Maliju gdje zbog nekažnjavanja i neuspjele vojne taktike stanovništvo sada trpi sve veće prijetnje islamista, kao i kršenje ljudskih prava od strane ruskih plaćenika i gdje su, osim toga, Rusi ujedno iskorištavali prirodne i državne resurse, što je dodatno pogoršalo sveopće stanje u toj zemlji i dovelo do daljnjeg pogoršavanja životnih uvjeta za prosječnog građanina;
7. izražava svoju punu podršku ECOWAS-u i Afričkoj uniji u pogledu posredničkih nastojanja u Burkini Faso i ističe svoju spremnost na potporu tim posredničkim nastojanjima kad god je to moguće;
8. potiče vlasti Burkine Faso da podrže nastojanja da se odgovorne za ozbiljna kršenja ljudskih prava privede pravdi, da osiguraju zaključivanje sudskih istraga i sankcioniranje osuđenika;
9. poziva vlasti Burkine Faso da olakšaju rad humanitarnih organizacija u Burkini Faso tako da zajamče neometan pristup humanitarnoj pomoći; poziva EU i države članice da poboljšaju humanitarno stanje u Burkini Faso podupiranjem lokalnih tijela i organizacija u otvaranju skloništa za interno raseljene osobe, osiguravanju poštovanja njihovih prava na zdravlje i rad i ponovnoj uspostavi obrazovanja za djecu i mlade;
10. poziva EU i države članice da tijekom oblikovanja politika o Sahelu uzmu u obzir osnovnu potrebu za potporom dobrom upravljanju, civilnom društvu, razvoju i ulaganju za pozitivniju budućnost sahelskih zajednica; međutim, naglašava da bi bez pomoći u pružanju sigurnosti ova potpora mogla biti uzaludna; potiče EU i države članice da hitno uspostave obnovljenu i poboljšanu suradnju za mir i sigurnost između Afrike i EU-a, kako je predviđeno u priopćenju o zajedničkoj viziji za 2030. koje je izdano na šestom sastanku na vrhu EU-a i Afričke unije 17. i 18. veljače 2022., kako bi se oduprli sve većim sigurnosnim izazovima s kojima se suočavaju ta dva kontinenta, uključujući zajednički cilj borbe protiv radikalizacije, nasilnog ekstremizma i terorizma; ustrajno tvrdi da bi to trebao biti dio opsežnijeg prevrata u odnosima EU-a i Afrike, u kojima se odmiče od ovisnosti o pomoći i primiče suradnji na temelju jednakog partnerstva između Europe i Afrike;
11. osuđuje sva djela nasilja i vandalizma počinjena protiv stranih državljana i institucija; potiče vladu Burkine Faso da razvije dugoročnu strategiju usmjerenu na poticanje uključivijeg i kohezivnijeg društva i da reorganizira svoj sigurnosni odgovor u cijeloj zemlji na način kojim se poštuju i štite temeljna prava ljudi te se ponovno uspostavlja povjerenje javnosti;
12. prepoznaje da je Burkina Faso zemlja od temeljne važnosti u pogledu regionalne sigurnosti jer je ključna poveznica između Sahela i obalnih država zapadne Afrike; stoga ističe kako je potrebno da EU poveća svoje djelovanje u toj ključnoj zemlji radi sprječavanja daljnjeg pogoršanja regionalne sigurnosti;
13. izražava svoju bojazan da su politička i sigurnosna nestabilnost te teška socioekonomska i humanitarna situacija u Burkini Faso omogućile povećanje broja terorističkih skupina koje su izazvale kaos u kojemu su izgubljene stotine nevinih života; naglašava da je potreban veći međunarodni angažman da bi se suzbila ta neposredna prijetnja i poziva EU da poveća suradnju i potporu u tom ključnom području;
14. uvažava i odaje priznanje vjerskim i tradicionalnim vođama u Burkini Faso koji imaju ključnu posredničku ulogu i aktivno zabranjuju nasilje i mržnju tijekom aktualne krize; poziva vodstvo Burkine Faso da pojača zaštitu vjerskih manjina, uključujući kršćane, koje su često izvrgnute nasilju od strane islamističkih militanata;
15. potiče vodstvo Burkine Faso da aktivno sudjeluje u raspravama i glasovanju u međunarodnim organizacijama koje osuđuju ruski agresivni rat protiv Ukrajine i da se pridruže većini globalne zajednice u osuđivanju Rusije i ratnih zločina koje je počinio Vladimir Putin;
16. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vlastima Republike Burkine Faso, Tajništvu skupine G5 Sahel, supredsjedateljima Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a, Panafričkom parlamentu, Afričkoj uniji i Gospodarskoj zajednici zapadnoafričkih država.
- [1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0051.
- [2] SL L 317, 15.12.2000., str. 3.