PRIJEDLOG REZOLUCIJE 90 godina nakon gladomora: priznanje masovnog ubojstva izgladnjivanjem kao genocida

12.12.2022 - (2022/3001(RSP))

podnesen slijedom izjave Komisije
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Pedro Marques, Tonino Picula, Włodzimierz Cimoszewicz
u ime Kluba zastupnika S&D-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0559/2022

B9‑0560/2022

Rezolucija Europskog parlamenta 90 godina nakon gladomora: priznanje masovnog ubojstva izgladnjivanjem kao genocida

(2022/3001(RSP))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir svoju prijašnje rezolucije o Ukrajini, posebno rezoluciju od 23. listopada 2008. o spomenu na gladomor, umjetno izazvanu glad u Ukrajini (1932. – 1933.)[1],

– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida,

– uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda,

– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je gladomor, glad koju je Sovjetski režim umjetno izazvao početkom 1930-ih, prouzročio smrt milijuna ljudi u Ukrajini, posebno tijekom zime 1932./1933. i da su milijuni ljudi poginuli u drugim dijelovima Sovjetskog Saveza, na primjer u Kazahstanu ili u regijama uz rijeke Volge i Don;

B. budući da je masovno ubojstvo izgladnjivanjem u Ukrajini upotrijebljeno kao sredstvo kažnjavanja onih koji su prosvjedovali ili su bili osumnjičeni za odupiranje prisilnoj kolektivizaciji poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrednog zemljišta te kao sredstvo za gušenje ukrajinskog nacionalnog identiteta;

1. odaje počast svim žrtvama gladomora, jednog od najmračnijih poglavlja zajedničke europske povijesti dvadesetoga stoljeća kada su totalitarni režimi počinili najneljudskije zločine, pri čemu su milijuni Europljana izgubili živote, ostali bez članova obitelji, osobne sigurnosti, blagostanja i nade u bolju budućnost;

2. uviđa da je gladomor zločin protiv čovječnosti kojeg se također može opisati kao genocid, s obzirom na to da je počinjen s ciljem fizičkog uništavanja skupine ljudi namjernom primjenom određenih životnih uvjeta;

3. izražava želju da komemoracija gladomora i širenje svijesti o totalitarnim zločinima iz prošlosti doprinesu tome da se slični zločini ne ponove u sadašnjosti ili budućnosti i odlučnoj borbi protiv njih;

4. pozdravlja napore ukrajinske akademske zajednice i civilnog društva da očuvaju sjećanje na gladomor kako bi se doprinijelo pomirbi ljudi i društva s prošlošću;

5. osuđuje zlouporabu i manipulaciju povijesnog sjećanja od strane trenutačnog ruskog režima u svrhu političke ideologije samo kako bi se podržao opstanak režima; ponovno osuđuje prisilno raspuštanje Međunarodnog komemorativnog društva i Centra za ljudska prava „Memorial”, koji postavljaju međunarodne standarde za dokumentiranje, istraživanje i obrazovanje o političkoj represiji i totalitarnim zločinima u Sovjetskom Savezu i koji su postali uzor za rad na području ljudskih prava u mnogim zemljama diljem svijeta;

6. poziva EU i države članice, javne i privatne institucije, civilno društvo i pojedince da aktivno osude i opovrgnu sve pokušaje iskrivljavanja povijesnih činjenica ili manipuliranja javnim mnijenjem u Europi pomoću lažnih povijesnih diskursa koji se izmišljaju i šire kako bi se podržala ideologija i opstanak kriminalnih režima;

7. prima na znanje iznenađujuću sličnost između sovjetskog režima, koji sustavno poriče gladomor, diskreditira ukrajinsku nacionalnost i sjećanje na gladomor te kriminalizira samo njegovo spominjanje i aktualnog ruskog režima koji poriče ratnu agresiju na Ukrajinu, ponovno pokušava diskreditirati ukrajinsku nacionalnost, odbacuje ukrajinski nacionalni identitet i kriminalizira neovisno izvješćivanje o ratu;

8. ističe da trenutačna ratna agresija Rusije na Ukrajinu naglašava potrebu za temeljitom povijesnom evaluacijom zločina sovjetskog režima i transparentnom javnom raspravom o njima, i to, najvažnije, u samoj Rusiji kako bi se podigla razina javne svijesti, izgradila otpornost na dezinformacije i na iskrivljeni povijesni diskurs te spriječilo ponavljanje sličnih zločina;

9. odbacuje instrumentalizaciju povijesnog sjećanja u političke svrhe jer je u suprotnosti s poštovanjem dostojanstva žrtava povijesnih tragedija i zločina;

10. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Gruzije.

 

 

• [1] SL C 15E, 21.1.2010., str. 78.