PRIJEDLOG REZOLUCIJE 90 godina nakon gladomora: priznanje masovnog ubojstva izgladnjivanjem kao genocida
12.12.2022 - (2022/3001(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Viola von Cramon‑Taubadel, Francisco Guerreiro, Ignazio Corrao, Rosa D’Amato, Hannah Neumann, Sergey Lagodinsky, Reinhard Bütikofer
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0559/2022
B9‑0561/2022
Rezolucija Europskog parlamenta – 90 godina nakon gladomora: priznanje masovnog ubojstva izgladnjivanjem kao genocida
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoju prethodnu rezoluciju o Ukrajini i Rusiji, a posebno Rezoluciju od 23. listopada 2008. o spomenu na gladomor, umjetno izazvanu glad u Ukrajini (1932. – 1933.)[1],
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida,
– uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda,
– uzimajući u obzir rezoluciju ukrajinskog parlamenta iz 2003. kojom se namjerno izazivanje gladi proglašava genocidom,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu Ujedinjenih naroda iz 2003. o Velikoj gladi u Ukrajini 1932. – 1933. (gladomor),
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da se Konvencijom UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida kriminalizira niz djela kojima je namjera u cijelosti ili djelomično uništiti određenu nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku skupinu; budući da su među tim djelima ubijanje pripadnika te skupine, nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih ozljeda članovima skupine, namjerno nametanje takvih životnih uvjeta skupini koji će zasigurno dovesti do njezina potpunog ili djelomičnog fizičkog uništenja, nametanje mjera za sprečavanje poroda unutar skupine i prisilno premještanje djece iz jedne skupine u drugu;
B. budući da je gladomor koji je trajao u razdoblju 1932. – 1933. te prouzročio smrt milijuna Ukrajinaca cinično i okrutno isplanirao Staljinov režim kako bi se nasilno provela sovjetska politika kolektivizacije poljoprivrede protivno volji ruralnog stanovništva Ukrajine te nesumnjivo uništio ukrajinski pokret za neovisnost; budući da su masovna ubojstva izgladnjivanjem korištena kao sredstvo za gušenje ukrajinskog nacionalnog identiteta i preokretanje procesa „ukrajinizacije”;
C. budući da se Staljinov režim koristio sličnim okrutnim metodama u ostalim dijelovima Sovjetskog Saveza, posebno u Kazahstanu, Bjelarusu, sjevernom Kavkazu i drugdje; budući da je sustavno ubijanje pretežno ruralnih Ukrajinaca često bilo popraćeno propagandnim materijalom u kojemu su seljaci prikazivani kao krivci za glad;
D. budući da bi obilježavanje zločina protiv čovječnosti u europskoj povijesti trebalo pomoći u sprečavanju pojave sličnih zločina u budućnosti; budući da autoritarni režim u Rusiji predvođen Vladimirom Putinom zagovara ideologiziranu povijesnu politiku kojom se sprečava preispitivanje zločina Staljinova režima, uključujući gladomor; budući da se zatvaranjem organizacije za ljudska i građanska prava Memorial International koja se, među ostalim, bavi preispitivanjem sovjetskih zločina, koje je naložio sud i koje je uslijedilo krajem 2021., ističe revizionistička ideologija ruske povijesne politike;
E. budući da su ruski agresivni rat protiv Ukrajine i uništavanje ukrajinske energetske i poljoprivredne infrastrukture, uključujući blokiranje izvoza ukrajinskih žitarica i činjenicu da je Rusija ukrala nekoliko milijuna tona žitarica, ponovno izazvali strah od gladi velikih razmjera u Ukrajini i na globalnom jugu izazvane ljudskim djelovanjem, što ovisi o cjenovno pristupačnim ukrajinskim žitaricama;
1. odaje počast svim žrtvama gladomora i izražava solidarnost s ukrajinskim narodom koji je doživio tu tragediju, posebno s onima koji su preživjeli gladomor te obiteljima i rodbinom žrtava; odaje počast onima koji su umrli zbog tih nehumanih zločina koje je počinio totalitarni režim;
2. oštro osuđuje gladomor kao zločin protiv čovječnosti, koji bi se u skladu s Konvencijom UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida mogao priznati kao genocid;
3. poziva zemlje koje su nastale raspadom Sovjetskog Saveza da otvore svoje arhive s građom o gladomoru u Ukrajini od 1932. do 1933. radi sveobuhvatnog razmatranja kako bi se mogli otkriti te u potpunosti istražiti svi uzroci i posljedice;
4. izražava želju da obilježavanje gladomora i podizanje razine osviještenosti o totalitarnim zločinima iz prošlosti doprinesu sprečavanju sličnih zločina u sadašnjosti i budućnosti te odlučnoj borbi protiv njih, posebno uzimajući u obzir trenutačni ruski agresivni rat protiv Ukrajine;
5. osuđuje činjenicu da ruski režim zloupotrebljava povijesno sjećanje i njime manipulira u svrhu političke ideologije te poziva na vršenje međunarodnog pritiska na Rusku Federaciju, kao pravnog sljednika Sovjetskog Saveza, kako bi prestala poricati gladomor te se za njega službeno ispričala;
6. poziva sve institucije i države članice EU-a da podrže akademsku zajednicu i civilno društvo u dokumentiranju i istraživanju političke represije i totalitarnih zločina u Sovjetskom Savezu te u edukaciji o njima, kao i da aktivno osude i opovrgnu sve pokušaje iskrivljavanja povijesnih činjenica ili manipuliranja javnim mnijenjem u Europi lažnim povijesnim diskursom koji se izmišlja i širi kako bi se podržala ideologija i opstanak kriminalnih režima;
7. ponovno naglašava da trenutačni ruski agresivni rat protiv Ukrajine ističe potrebu za temeljitom povijesnom i pravnom evaluacijom zločina sovjetskog režima te za transparentnom javnom raspravom o njima, najprije u samoj Rusiji kako bi se podigla razina javne svijesti, izgradila otpornost na dezinformacije i iskrivljeni povijesni diskurs te spriječilo ponavljanje sličnih zločina;
8. poziva EU, njegove države članice i međunarodne partnere da nastave pružati svu potrebnu političku, financijsku, humanitarnu i vojnu potporu Ukrajini s obzirom na ruski nezakonit, neopravdan i neizazvan agresivni rat protiv Ukrajine;
9. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, Vijeću Europe, Ujedinjenim narodima te predsjedniku, vladi i Verhovnoj radi Ukrajine.
- [1] SL C 15E, 21.1.2010., str. 78.