PRIJEDLOG REZOLUCIJE 90 godina nakon gladomora: priznanje masovnog ubojstva izgladnjivanjem kao genocida
12.12.2022 - (2022/3001(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Michael Gahler, Rasa Juknevičienė, Andrius Kubilius, David McAllister, Radosław Sikorski, Isabel Wiseler‑Lima, Vangelis Meimarakis, Jerzy Buzek, Vladimír Bilčík, Sandra Kalniete, Andrey Kovatchev, David Lega, Miriam Lexmann, Antonio López‑Istúriz White, Aušra Maldeikienė, Liudas Mažylis, Janina Ochojska, Michaela Šojdrová, Inese Vaidere, Alexander Alexandrov Yordanov
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0559/2022
B9‑0564/2022
Rezolucija Europskog parlamenta – 90 godina nakon gladomora: priznanje masovnog ubojstva izgladnjivanjem kao genocida
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije, posebno onu od 23. listopada 2008. o spomenu na gladomor, umjetno izazvanu glad u Ukrajini (1932. – 1933.)[1],
– uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Europska konvencija o ljudskim pravima),
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida,
– uzimajući u obzir ukrajinski zakon donesen 28. studenoga 2006. o gladomoru u Ukrajini koji se provodio od 1932. do 1933. godine,
– uzimajući u obzir izjavu stalnog predstavnika Ukrajine glavnom tajniku UN-a od 5. prosinca 2018. o 85. obljetnici gladomora u Ukrajini, koju je potpisalo 38 država članica UN-a,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda univerzalna vrijednost i jedno od temeljnih načela na kojima se temelji EU;
B. budući da se Konvencijom UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida kriminalizira niz djela počinjenih s namjerom da se u cijelosti ili djelomično uništi nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina, koja uključuju ubojstvo pripadnika skupine, nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih ozljeda pripadnicima skupine, namjerno nametanje životnih uvjeta s namjerom da se dovede do potpunog ili djelomičnog fizičkog uništenja skupine, nametanje mjera u cilju sprečavanja stvaranja i rađanja potomstva u određenoj skupini i prisilno premještanje djece iz određene skupine u drugu skupinu; budući da se genocid može dogoditi i u vrijeme rata i u vrijeme mira;
C. budući da je Staljinov režim namjerno isplanirao gladomor koji se provodio od 1932. do 1933. i koji je doveo do smrtnog stradavanja milijuna Ukrajinaca kako bi se nasilno sprovela sovjetska politika kolektivizacije poljoprivrede protiv volje ukrajinskih seljaka, kako bi se potisnuo nacionalni otpor protiv sovjetske vlasti i uništio ukrajinski nacionalni identitet; budući da je 2022. godina u kojoj se obilježava 90. obljetnica gladomora;
D. budući da je Rusko/Sovjetsko Carstvo sustavno nastojalo uništiti okosnicu neovisne ukrajinske nacije genocidnim sredstvima, odnosno umjetno izazvanom masovnom glađu, gladomorom, u Ukrajini i područjima nastanjenima Ukrajincima, kao što je regija Kuban, deportacijom i kulturnim genocidom krimskih Tatara (čiji se broj žrtava procjenjuje na 34 000 – 110 000), masovnim deportacijama Ukrajinaca i pripadnika drugih etničkih skupina iz Ukrajine u gulage i Sibir (najmanje 600 000 ljudi između 1940. i 1953.) te brutalnim uništenjem antisovjetskog pokreta otpora (više od 155 000 ubijenih i između 130 000 i 200 000 zatvorenih); budući da Putinova Rusija nastavlja provoditi isti genocidni napad na Ukrajinu koji je Rusko Carstvo dosljedno i sustavno provodilo nad ukrajinskim narodom;
E. budući da sovjetski zločini počinjeni u 20. stoljeću nisu dobili jasnu pravnu i moralnu prosudbu od strane međunarodne zajednice; budući da je veličanje sovjetske imperijalističke prošlosti, kojim se prikrivaju nedjela totalitarnog komunističkog režima i kojim je oživljen kult Staljina u Rusiji, kulminiralo time da je suvremena Rusija postala država sponzor terorizma i država koja se koristi terorističkim sredstvima te je dovelo do ponavljanja strašnih zločina nad ukrajinskim narodom u naše vrijeme;
F. budući da se europska integracija temelji na spremnosti za suočavanje s tragičnom poviješću 20. stoljeća i na priznanju da pomirenje s teškom poviješću ne označava nikakav osjećaj kolektivne krivnje, već da predstavlja stabilnu osnovu za izgradnju zajedničke europske budućnosti koja se temelji na zajedničkim vrijednostima i priznavanju zajedničkog i međuovisnog postojanja; budući da bi obilježavanje zločina protiv čovječnosti u europskoj povijesti trebalo pomoći u njegovanju zajedničkog europskog sjećanja i jačanju otpornosti demokratskih društava na dezinformacije i propagandu;
G. budući da Australija, Kanada, Kolumbija, Češka, Ekvador, Estonija, Gruzija, Mađarska, Irska, Latvija, Litva, Meksiko, Paragvaj, Peru, Poljska, Portugal, Rumunjska, Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Sveta Stolica gladomor smatraju genocidom; budući da je njemački parlament nedavno donio rezoluciju kojom čini to isto;
H. budući da Rusija ničim izazvanom, nezakonitom i neopravdanom ratnom agresijom na Ukrajinu provodi kholodomor (kholodomor = hladomor, usp. holodomor = gladomor), pokušaj smrzavanja ukrajinskog naroda do smrti namjernim uništavanjem ukrajinske civilne energetske i elektroenergetske infrastrukture uoči zime; budući da je cilj Rusije uništiti ukrajinsku poljoprivrednu proizvodnju i da je napadima ciljala spremnike žita, blokirala luke i ugrožavala globalnu sigurnost opskrbe hranom;
1. daje sljedeću izjavu narodu Ukrajine, posebno živućim preživjelima gladomora te obiteljima i rodbini žrtava:
(a) gladomor (umjetno izazvanu glad od 1932. do 1933. u Ukrajini) priznaje kao genocid nad ukrajinskim narodom s ciljem uništenja društvenih temelja ukrajinskog naroda, njegovih tradicija, kulture, nacionalnog identiteta i državnosti;
(b) oštro osuđuje te činove koji su bili usmjereni protiv ukrajinskog seljaka i ukrajinskog naroda u cjelini te su bili obilježeni masovnim uništenjem i kršenjem ljudskih prava i sloboda;
(c) suosjeća s ukrajinskim narodom koji je patio tijekom te tragedije i odaje počast onima koji su umrli od posljedica umjetno izazvane gladi od 1932. do 1933. godine;
(d) poziva sve relevantne zemlje da otvore svoje arhive s građom o gladomoru u Ukrajini od 1932. do 1933. radi sveobuhvatnog pregleda kako bi se mogli otkriti te u potpunosti istražiti svi uzroci i posljedice;
(e) poziva sve zemlje i međunarodne organizacije koje još nisu priznale gladomor kao genocid da to bez odgađanja učine;
(f) poziva ruski narod da zaustavi imperijalističku, kriminalnu tradiciju počinjenja različitih oblika genocida, koja je započela s gladomorom i nastavlja se trenutačnim kriminalnom, terorističkom i genocidnom ratnom agresijom, s trajnim ciljem uništenja ukrajinske nacije u cjelini;
(g) poziva na vršenje međunarodnog pritiska na Rusku Federaciju, kao pravnog sljednika Sovjetskog Saveza, kako bi prestala poricati postojanje gladomora te se službeno ispričala za nj;
(h) ponovno ističe važnost podizanja javne svijesti i pamćenja pouka izvučenih iz tog genocida te poziva na povijesnu i pravnu prosudbu gladomora;
(i) najoštrije osuđuje sve oblike totalitarizma i povezanih zločina; žali zbog toga što zločini počinjeni od strane sovjetskog totalitarnog režima još nisu prosuđeni iz perspektive međunarodnog prava, što počinitelji tih zločina nisu privedeni pravdi i što međunarodna zajednica nikad nije jasno osudila te zločine; poziva na pravnu i moralnu prosudbu Staljinove diktature i sovjetskog komunističkog režima te naglašava važnost podizanja razine osviještenosti, promicanja znanstvenog istraživanja i obrazovanja mladih, što je iznimno važno za izgradnju zajedničke europske povijesti i sjećanja i za jačanje otpornosti naših društava suočenih s modernim prijetnjama demokraciji;
2. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, glavnom tajniku Organizacije za europsku sigurnost i suradnju te glavnom tajniku Vijeća Europe.
- [1] SL C 15 E, 21.1.2010., str. 78.