Prijedlog rezolucije - B9-0132/2023Prijedlog rezolucije
B9-0132/2023

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o godini dana ruske invazije i ratne agresije na Ukrajinu

13.2.2023 - (2023/2558(RSP))

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Michael Gahler, Andrius Kubilius, Rasa Juknevičienė, Željana Zovko, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Siegfried Mureşan, Jerzy Buzek, Isabel Wiseler‑Lima, Traian Băsescu, Vasile Blaga, Vladimír Bilčík, Daniel Buda, Cristian‑Silviu Buşoi, Peter van Dalen, Gheorghe Falcă, Tomasz Frankowski, Andrzej Halicki, Sandra Kalniete, Arba Kokalari, Andrey Kovatchev, David Lega, Miriam Lexmann, Antonio López‑Istúriz White, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Aušra Maldeikienė, Marian‑Jean Marinescu, Gabriel Mato, Liudas Mažylis, Dace Melbārde, Francisco José Millán Mon, Janina Ochojska, Radosław Sikorski, Michaela Šojdrová, Eugen Tomac, Inese Vaidere, Tom Vandenkendelaere, Javier Zarzalejos, Milan Zver
u ime Kluba zastupnika PPE-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0123/2023

Postupak : 2023/2558(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B9-0132/2023
Podneseni tekstovi :
B9-0132/2023
Rasprave :
Doneseni tekstovi :

B9‑0132/2023

Rezolucija Europskog parlamenta o godini dana ruske invazije i ratne agresije na Ukrajinu

(2023/2558(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini,

 uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane i Ukrajine s druge strane[1], i popratno područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine između EU-a i Ukrajine, potpisan 2014.,

 uzimajući u obzir zahtjev Ukrajine za članstvo u EU-u od 28. veljače 2022., komunikaciju Komisije od 17. lipnja 2022. naslovljenu „Mišljenje Komisije o zahtjevu Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji” (COM(2022)0407) i naknadne zaključke Europskog vijeća od 23. i 24. lipnja 2022.,

 uzimajući u obzir zajedničku izjavu nakon 24. sastanka na vrhu između EU-a i Ukrajine održanog 3. veljače 2022.,

 uzimajući u obzir posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskoga Parlamentu 9. veljače 2023. i govor koji je tamo održao,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da Rusija od 24. veljače 2022. provodi nezakonitu, neizazvanu i neopravdanu ratnu agresiju na Ukrajinu; budući da ta ratna agresija predstavlja očito i nedvojbeno kršenje Povelje UN-a i temeljnih načela međunarodnog prava; budući da Ukrajina trpi rusku agresiju još od studenoga 2013., kada su izbili prosvjedi protiv odluke tadašnjeg predsjednika da obustavi potpisivanje Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine;

B. budući da su ruske snage izvele neselektivne napade na stambena područja i civilnu infrastrukturu; budući da su već ubijene tisuće civila, među kojima i stotine djece, te da su brojni drugi mučeni, zlostavljani, seksualno napadnuti, oteti ili prisilno raseljeni; budući da se tim nehumanim postupanjem ruskih snaga i njihovih pomagača u potpunosti zanemaruje međunarodno humanitarno pravo; budući da je Rusija, nakon što je ranije pripojila Krimski poluotok, 30. rujna 2022. jednostrano proglasila pripojenje ukrajinskih oblasti Donecka, Hersona, Luhanska i Zaporižje, koje su djelomično bile pod ruskom okupacijom;

C. budući da je 28. veljače 2022. Ukrajina podnijela zahtjev za pristupanje Europskoj uniji; budući da je Komisija 17. lipnja 2022. objavila mišljenje o zahtjevu Ukrajine za članstvo u EU-u i preporučila da se Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u Uniji pod uvjetom da se poduzmu određene reforme, primjerice one u području vladavine prava i borbe protiv korupcije; budući da će Komisija u proljeće 2023. usmeno izvijestiti o ispunjavanju uvjeta navedenih u mišljenju Komisije od 17. lipnja 2022.;

D. budući da je Europska unija od 24. veljače 2022. uvela devet uzastopnih paketa sankcija protiv Rusije, koji nadopunjuju postojeće mjere uvedene protiv Rusije od 2014.; budući da su sankcije dosad nezabilježene i da im je cilj natjerati Rusiju da trpi ozbiljne posljedice zbog svojih postupaka, ali i učinkovito spriječiti njezinu sposobnost da nastavi ratnu agresiju na Ukrajinu;

1. ponovno najoštrije osuđuje rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, kao i sudjelovanje Bjelarusa u tom ratu; oštro osuđuje vojnu potporu koju Rusiji osiguravaju iranske vlasti;

2. zahtijeva od Rusije da odmah prekine sve vojne aktivnosti u Ukrajini i bezuvjetno povuče sve snage i vojnu opremu s cijelog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine;

3. ponovno potvrđuje svoju nepokolebljivu solidarnost s ukrajinskim narodom, koji je nastavio pokazivati iznimnu hrabrost i otpornost; izražava duboku solidarnost s obiteljima tisuća nedužnih ukrajinskih žrtava ovog rata;

4. u potpunosti podržava neovisnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te ističe da predmetni rat predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava; ponovno osuđuje rusko nezakonito pripojenje ukrajinskih regija Donjecka, Hersona, Luhanska i Zaporižje te Krimskog poluotoka;

5. ističe da je glavni cilj Ukrajine pobijediti u ratu protiv Rusije, što podrazumijeva njezinu sposobnost da otjera sve ruske snage, pomagače i savezničke snage s međunarodno priznatog teritorija Ukrajine; smatra da se taj cilj može ostvariti samo kontinuiranom, trajnom i sve većom opskrbom Ukrajine svim vrstama oružja, bez odstupanja; poziva na to da se kao sljedeći korak ubrza isporuka obećanih glavnih borbenih tenkova te ozbiljno razmotri isporuka zapadnih borbenih zrakoplova i raketnih sustava dugog dometa, te da se znatno poveća isporuka streljiva;

6. podsjeća da je ruska vojna agresija najveći vojni sukob na europskom kontinentu od kraja Drugog svjetskog rata i pokazuje sve veći sukob autoritarizma i demokracije; smatra da je pobjeda Ukrajine od ključne važnosti za održavanje postignuća međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i načina života koji slobodni ljudi u Europi i drugdje uživaju već nekoliko desetljeća; podsjeća da se Ukrajinci bore i umiru na ratištu za europske vrijednosti i načela koja građani EU-a svakodnevno uzimaju zdravo za gotovo i u njima uživaju;

7. vjeruje da će ishod rata i stav međunarodne zajednice biti ključni za buduća djelovanja drugih autoritarnih režima, koji pomno prate tijek rata jer ih, ovisno o njegovu ishodu, može odvratiti ili ih potaknuti da protiv svojih susjeda ili onih koje smatraju neprijateljima poduzmu slične smjele radnje kao Rusija kojima se krši međunarodno pravo, čime se dodatno podriva međunarodna stabilnost, sigurnost i mir;

8. ističe da je ruska ratna agresija iz temelja promijenila geopolitičku situaciju u Europi, što zahtijeva odvažne, hrabre i sveobuhvatne političke, sigurnosne i financijske odluke EU-a; u tom kontekstu ponovno ističe potporu odluci Europskog vijeća da se Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u; poziva Komisiju i Vijeće da započnu s pripremama za početak pristupnih pregovora ove godine; smatra da članstvo Ukrajine u EU-u predstavlja geostrateško ulaganje u ujedinjenu i snažnu Europu te da odražava vodstvo, odlučnost i viziju;

9. naglašava hitnu potrebu za preuzimanjem odgovornosti za ruske ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i agresiju na Ukrajinu; ponovno poziva Europsku uniju i njezine države članice da preuzmu vodeću ulogu i aktivno podupiru osnivanje posebnog suda za istraživanje i kazneni progon zločina agresije Rusije na Ukrajinu kao i međunarodnog registra štete; smatra da posebni međunarodni sud mora biti nadležan za istragu ne samo Vladimira Putina i ruskog političkog i vojnog vodstva, već i Aljaksandra Lukašenka te političkog i vojnog vodstva u Bjelarusu, koji podupire Rusiju;

10. podsjeća da namjerni napadi i zlodjela koje provodi Rusija predstavljaju terorističke akte protiv ukrajinskog stanovništva i ratne zločine; izražava bezrezervnu ogorčenost i osuđuje spomenute napade i zlodjela, kao i druga djela koja je Rusija počinila kako bi ostvarila svoje destruktivne političke ciljeve u Ukrajini i na teritoriju drugih zemalja; u svjetlu navedenoga, podsjeća da je Rusija označena kao država pokroviteljica terorizma koja se koristi terorističkim sredstvima;

11. ponovno poziva institucije EU-a i države članice, kao i partnere EU-a, da nastave i povećaju svu potrebnu političku, gospodarsku, infrastrukturnu, financijsku i humanitarnu potporu Ukrajini;

12. poziva države članice da što prije usvoje deseti paket sankcija protiv Rusije i da proaktivno podnesu prijedloge za daljnje širenje sankcija uključivanjem novih sektora i pojedinaca; poziva na to da se popis pojedinaca i subjekata na koje se primjenjuju sankcije proširi na ruska poduzeća koja su još uvijek prisutna na tržištima EU-a; poziva sve partnere, posebno zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i potencijalne kandidatkinje, da se usklade s paketima sankcija; poziva EU da nastavi jačati sankcije u bliskoj koordinaciji i suradnji s globalnim partnerima, istovremeno osiguravajući njihovu učinkovitu provedbu i sprječavajući izbjegavanje i olakšavanje sankcija;

13. izražava zahvalnost demokratskim zemljama koje su od prvih sati rata pokazale dosad nezabilježeno jedinstvo, solidarnost i potporu Ukrajini; smatra da bi EU jačanjem suradnje i potpore trebao nagraditi one zemlje koje podupiru rezolucije usvojene u UN-u za potporu Ukrajini te smanjiti potporu onima koje glasuju protiv ili su suzdržane;

14. ponovno osuđuje nedavnu odluku Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC) da se ruskim i bjeloruskim sportašima omogući da se natječu u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Parizu 2024. pod neutralnom zastavom, što je u suprotnosti s gotovo potpunom izolacijom tih zemalja i što će oba režima iskoristiti u svrhu propagande; poziva države članice da pokrenu kampanju pritiska i utjecaja na Međunarodni olimpijski odbor da poništi ovu sramotnu odluku za međunarodni sportski svijet;

15. ponavlja svoj poziv EU-u i njegovim državama članicama da pojačaju međunarodnu izolaciju Rusije, među ostalim u pogledu njezina članstva u međunarodnim organizacijama i tijelima, i da se suzdrže od održavanja bilo kakvih službenih događaja na teritoriju Ruske Federacije kako bi se smanjila razina diplomatskih odnosa s Moskvom;

16. poziva Komisiju i suzakonodavce da dovrše pravni režim kojim bi se omogućili zapljena ruske imovine koju je EU zamrznuo i njezino korištenje u svrhu ispravljanja različitih posljedica ruske agresije na Ukrajinu, uključujući obnovu Ukrajine i naknadu žrtvama ruske agresije; naglašava svoje uvjerenje da Rusija nakon završetka rata mora biti obvezna platiti odštetu koja će joj biti izrečena kako bi značajno pridonijela obnovi Ukrajine;

17. poziva ukrajinske vlasti da nedvosmisleno pokažu svoju političku odlučnost da djeluju u skladu s europskim ambicijama svojeg naroda tako što će znatno povećati napredak u konkretnim reformama kako bi se što prije uistinu ispunili kriteriji za članstvo u Uniji;

18. naglašava potrebu da se prednost da sveobuhvatnom paketu EU-a za oporavak Ukrajine, u čijem središtu treba biti hitna, srednjoročna i dugoročna pomoć te obnova i oporavak te zemlje, kao i daljnja pomoć u jačanju rasta gospodarstva nakon što rat završi;

19. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije te predsjedniku, vladi i Verhovnoj radi Ukrajine.

 

 

Posljednje ažuriranje: 15. veljače 2023.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti