PRIJEDLOG REZOLUCIJE Jedna godina ruske invazije i agresivnog rata protiv Ukrajine
13.2.2023 - (2023/2558(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Anna Fotyga, Elżbieta Kruk, Jadwiga Wiśniewska, Zbigniew Kuźmiuk, Roberts Zīle, Witold Jan Waszczykowski, Kosma Złotowski, Tomasz Piotr Poręba, Andżelika Anna Możdżanowska, Eugen Jurzyca, Angel Dzhambazki, Beata Mazurek, Veronika Vrecionová, Beata Szydło, Hermann Tertsch, Anna Zalewska, Bogdan Rzońca, Elżbieta Rafalska, Adam Bielan, Ryszard Czarnecki, Alexandr Vondra, Dominik Tarczyński, Zdzisław Krasnodębski, Beata Kempa
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0123/2023
B9‑0134/2023
Rezolucija Europskog parlamenta o jednoj godini ruske invazije i agresivnog rata protiv Ukrajine
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije i izvješća o Ukrajini i Rusiji,
– uzimajući u obzir zahtjev Ukrajine za članstvo u EU i naknadnu odluku da se Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje,
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Konvencija o genocidu),
– uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda (MKS),
– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,
– uzimajući u obzir Helsinški završni akt od 1. kolovoza 1975. i naknadne dokumente,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da Ruska Federacija, uz aktivnu potporu bjeloruskog diktatora Aljaksandra Lukašenke, već jednu godinu provodi nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju na Ukrajinu, koja je eskalirala 24. veljače 2022., ali koja je započela već 2014. okupacijom Krima i dijelova Donjecka i Luhanske oblasti;
B. budući da su već deseci tisuća civila u Ukrajini ubijeni, mučeni, zlostavljani, seksualno napadnuti, oteti ili prisilno raseljeni; budući da se tim nehumanim ponašanjem ruskih snaga i njihovih pomagača u potpunosti zanemaruje međunarodno humanitarno pravo te da ono predstavlja ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, a može se i okarakterizirati kao genocid; budući da od listopada 2022. Rusija namjerno cilja ukrajinske civile i ključnu infrastrukturu u cijeloj zemlji, uključujući nuklearne elektrane, kako bi terorizirala stanovništvo i ograničila njegov pristup plinu, električnoj energiji, vodi, internetu i drugim osnovnim dobrima i uslugama, što je posebno katastrofalno tijekom zime;
C. budući da ruski pokušaj etničkog čišćenja Ukrajine uključuje masovne zločine, sustavno namjerno ubijanje civila, masovne deportacije, transfer raseljene ukrajinske djece u Rusiju te zapljenu i pljačkanje ukrajinske kulturne baštine ne bi li se uništili svi artefakti koji pokazuju autentični nacionalni identitet Ukrajine te izbrisala ukrajinska kultura i državnost;
D. budući da je EU odobrio devet paketa sankcija usmjerenih na pojedince i poduzeća u Rusiji i da radi na desetom paketu; budući da su, osim toga, brojna zapadna poduzeća odlučila povući se s ruskog tržišta, iako su neka odlučila ostati, pri čemu je najviše takvih poduzeća iz Njemačke;
E. budući da je Ukrajina 2022. prema procjenama izgubila barem trećinu BDP-a zbog ruske agresije i da se procjenjuje da je čak osam milijuna ljudi napustilo zemlju, od čega je njih oko 4,2 milijuna ostalo u EU, uključujući više od 1,5 milijuna ljudi samo u Poljskoj; budući da je rat također utjecao na EU i druge zemlje, a najveći teret humanitarne pomoći i troškova prihvata izbjeglica plaća Poljska, što je dovelo do naglog povećanja cijena energije i inflacije;
F. budući da je zbog svoje imperijalističke politike Rusija u posljednjih 15 godina započinjala ratove u bivšim sovjetskim područjima utjecaja svakih šest do sedam godina, i na taj način potkopavala zemlje u razvoju i gospodarskom usponu iz južnog Kavkaza, središnje Azije i istočne Europe, dok je istodobno militarizirala svoj položaj na Arktiku kako bi Europi nametnula novu sigurnosnu strukturu;
G. budući da, unatoč masovnoj mobilizaciji u Rusiji koja joj je omogućila da nastavi vojnu agresiju na Ukrajinu, Rusija i dalje održava aktivnu vojnu prisutnost na svim mjestima koja Moskva smatra strateški važnim, prije svega u Južnoj Osetiji i Abhaziji, Gorskom Karabahu, Kazahstanu, Pridnjestrovlju, Siriji, širem Sredozemlju, Africi (preko skupine Wagner), Latinskoj Americi i Arktiku, a sve to stvara dodatne scenarije prijetnji koji se ne mogu zanemariti;
H. budući da je Ukrajina 28. veljače 2022. podnijela zahtjev za članstvo u EU-u i da joj je Europsko vijeće 23. lipnja 2022. dodijelilo status zemlje kandidatkinje; budući da je Vijeće u prosincu 2022. prvi put spomenulo Ukrajinu u svojim zaključcima, konkretno u zaključcima o proširenju te procesu stabilizacije i pridruživanja;
I. budući da se prema podacima Svjetske banke ukrajinsko gospodarstvo 2022. smanjilo za više od 30 %, dok se rusko gospodarstvo smanjilo za 3,5 %; budući da su posljedice za svjetsko gospodarstvo bile snažne i da će cijene nafte vjerojatno ostati iznad 79 EUR po bačvi, a cijene plina će dugoročno porasti za najmanje 50 %; budući da je kombinirani godišnji izvoz Rusije i Ukrajine, koji iznosi 25 % svjetske pšenice i 28,9 % svjetskog suncokretovog ulja, ozbiljno smanjen, što je dovelo do velike oskudice i nestašice hrane u cijelom svijetu;
J. budući da je rat ozbiljno poremetio globalne lance opskrbe, uključujući kopnene trgovinske rute između Europe i Azije, Bospora i nekoliko drugih ključnih ruta, prisiljavajući Ukrajinu na zatvaranje komercijalnog pomorskog prijevoza tereta; budući da je obustava zračnih ruta iznad Rusije uvelike otežala zračni promet; budući da se u trgovinskoj prognozi Svjetske trgovinske organizacije za razdoblje 2022. – 2023. prognozira pad gospodarskog rasta s 4 % na 3 % u vrijeme kada se svjetsko gospodarstvo i dalje suočava s poteškoćama u oporavku od pandemije bolesti COVID-19;
K. budući da Rusija snosi odgovornost za globalnu krizu u pogledu sigurnosti opskrbe hranom jer je ona posljedica njezine vojne agresije na Ukrajinu i blokade ukrajinskih morskih luka; budući da se Rusija od samog početka rata koristi hranom i gladi kao oružjem;
L. budući da procjene raznih anketa upućuju na to da je potpora ratu u Rusiji i dalje relativno visoka, pri čemu je oko 73 % Rusa ispitano u listopadu i podupire djelovanje ruskih oružanih snaga u Ukrajini, dok je oko 56 % ispitanih ispitanika također podržalo djelomičnu mobilizaciju; budući da su te brojke potvrđene vrlo ograničenom prirodom proturatnih aktivnosti u Ruskoj Federaciji, kao i među ruskom dijasporom u inozemstvu, koja ima potpuni pristup svim informacijama o vojnoj agresiji;
M. budući da su brojni međunarodni akteri priznali Rusiju kao državnog sponzora terorizma i državu koja se koristi terorističkim sredstvima, nakon čega bi sada trebale uslijediti konkretne mjere; budući da će sve dok je Rusija imperijalistička država uvijek postojati prijetnja agresije na europski kontinent i da nemamo razloga vjerovati da bi nasljednik Vladimira Putina bio miroljubiviji;
N. budući da NATO i vodeći saveznici, kao što su SAD i Ujedinjena Kraljevina, imaju ključnu ulogu u koordinaciji i usmjeravanju napora za pružanje vojne pomoći Ukrajini, ne samo u obliku oružja, streljiva i opreme, nego i u obliku obavještajnih podataka; budući da se aktualnom vojnom agresijom dodatno potvrđuje činjenica da je najvažnija zemlja za europsku sigurnost i dalje SAD jer rat i dalje otkriva duboke strukturne nedostatke u sigurnosnoj i obrambenoj strukturi EU-a i neprihvatljive nedostatke u kapacitetima; budući da su ti događaji istaknuli ulogu Poljske kao uglednog partnera EU-a i NATO-a te glavnog središta za potporu Ukrajini;
O. budući da su kao izravna posljedica ruskog agresorskog rata Finska i Švedska podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u, Ukrajina i Moldova podnijele su zahtjev za članstvo u EU, više od 50 država dostavilo je solidne pakete sigurnosne pomoći Ukrajini te je na razini UN-a pokazana snažna politička potpora, što je dovelo upravo do one geostrateške situacije za koju je Rusija tvrdila da je svojim ratom želi izbjeći;
P. budući da su Poljska i baltičke države zapravo najizloženije države, zbog čega su najviše pogođene ratom i njegovim posljedicama; budući da se suočavaju sa stalnim ruskim provokacijama, što je već rezultiralo smrću građana EU-a, na primjer u studenome u poljskom mjestu Przewodówu;
Q. budući da je odluka Islamske Republike Irana da opskrbi Rusiju tisućama bespilotnih letjelica Shahed dodatno učvrstila njezin položaj države izopćenika te budući da postoji mogućnost Islamska revolucionarna garda ponudi dodatnu vojnu potporu ratnim ciljevima Moskve u Ukrajini; budući da činjenica da Rusija i dalje prima potporu od zemalja kao što su Sjeverna Koreja i Kina dodatno pokazuje njezino nepokolebljivo neprijateljstvo prema međunarodnim zakonima i normama;
R. budući da je Ukrajina 1994. pristala odreći se svojeg nuklearnog arsenala u zamjenu za jamstva u pogledu svoje teritorijalne cjelovitosti, što znači da joj međunarodna zajednica treba isporučiti sve moderno oružje koje joj je potrebno kako bi obranila svoj teritorij;
S. budući da ruska vojna agresija jasno pokazuje ključnu prirodu transatlantske suradnje i da države članice moraju napustiti lažno uvjerenje da je meka sila neka vrsta zamjene za tvrdu silu;
1. ponovno izražava nepokolebljivu potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica; ponovno snažno osuđuje nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu; zahtijeva da Rusija i njezine savezničke snage okončaju sva vojna djelovanja, osobito napade na stambena područja i civilnu infrastrukturu, i da Rusija povuče sve vojne snage, savezničke snage i vojnu opremu s čitavog međunarodno priznatog državnog područja Ukrajine;
2. ponavlja svoju nepokolebljivu solidarnost s ukrajinskim narodom koji, suočen s neprekidnim prijetnjama i napadima od 24. veljače 2022. i tijekom posljednjih devet godina ruske agresije na Ukrajinu, i dalje pokazuje iznimnu hrabrost i otpornost na svim razinama, od političkog vodstva do naoružanih snaga i običnih građana;
3. ponovno poziva na daljnje povećanje i ubrzanje financijske i vojne pomoći Ukrajini te na trenutačno raspoređivanje moderne opreme, oružja te sustavâ zračne obrane i sustavâ zemlja-zemlja sljedeće generacije, uključujući vojni taktički raketni sustav (engl. Army Tactile Missile System (ATACMS)); izražava potporu odluci niza država članica i međunarodnih partnera da Ukrajini osiguraju moderne glavne borbene tenkove, vozila za borbu protiv pješaštva i oklopne transportere; naglašava potrebu da se ode korak dalje i da se Ukrajini isporuče zapadni borbeni zrakoplovi i helikopteri za napade, a ukrajinska posada što prije osposobi;
4. naglašava da bi krajnji cilj zapadnih saveznika trebao biti:
(a) vojni slom ruskih snaga i njihovih pomagača u Ukrajini, što bi Kijevu omogućilo da u potpunosti obnovi svoj teritorijalni integritet;
(b) jamstvo da će Rusija Ukrajini platiti naknadu za golemu patnju koju je prouzročila;
(c) privođenje pravdi osoba odgovornih za vojnu agresiju na Ukrajinu zbog zločina koje su počinili, uključujući Vladimira Putina i Aljaksandra Lukašenka, kao i ratnih zločinaca na nižim razinama ruske vlade, ruskih oružanih snaga i njihovih pomagača;
(d) osiguranje da se ruski imperijalizam iskorijeni i ne vrati;
5. pozdravlja dodjelu statusa zemlje kandidatkinje Ukrajini i prima na znanje značajne napore koje je Ukrajina, unatoč izrazito teškim okolnostima, uložila kako bi ispunila ciljeve na kojima se taj status temelji; prepoznaje napredak koji je Ukrajina ostvarila u svojem postupku provedbe reformi i potiče Komisiju da Ukrajini pruži dodatnu pomoć u njezinim naporima usmjerenima na ispunjavanje uvjeta utvrđenih u mišljenju Komisije o zahtjevu Ukrajine za članstvo u EU-u;
6. poziva na brzu pripremu i provedbu novog paketa sankcija kojim bi se ojačale već postojeće restriktivne mjere, a Rusiji i trećim zemljama otežalo zaobilaženje tih mjera, kao i na uvođenje dodatnih mjera usmjerenih, među ostalim, na ruska poduzeća koja su i dalje prisutna na tržištima EU-a, kao što je Lukoil, čime bi se smanjila suradnja EU-a s Moskvom u pogledu nuklearnog goriva i uključila Ruska državna korporacija za atomsku energiju Rosatom u režim sankcija, zabranio uvoz ruskih dijamanata, snizilo ograničenje cijena ruske nafte i postrožile restriktivne mjere protiv Bjelarusa, što unatoč brojnim pozivima da se to učini ne odražava sankcije nametnute Moskvi;
7. smatra da se svaka strategija za okončanje rata mora temeljiti na pet načela:
(a) Zapad bi trebao u potpunosti pružati vojnu i financijsku potporu Ukrajini onoliko dugo koliko je potrebno;
(b) Rusija mora platiti odštetu za strašan broj žrtava i štetu koju je nanijela Ukrajini;
(c) nema prihvaćanja ruskog veta na odluke EU-a ili NATO-a i nikakvih tajnih sporazuma s Moskvom;
(d) nema povratka na uobičajene prakse poslovanja;
(e) Rusija mora proći duboke promjene i odreći se svoje imperijalističke politike;
8. u tom pogledu ponavlja svoj poziv Komisiji i državama članicama da preuzmu vodeću ulogu u pripremi multilateralnog mehanizma za nadzor, provedbu i isplatu ruske odštete Ukrajini te da u tu svrhu omoguće upotrebu sredstava i imovine zamrznutih zbog ruske invazije;
9. potiče države članice da, zajedno s Ukrajinom te međunarodnim dužnosnicima i tužiteljima Međunarodnog kaznenog suda, ulože trajne i odlučne napore kako bi se poduprla priprema sudova za ratne zločine ruskih dužnosnika i članova oružanih snaga i njihovih pomagača te osiguralo da se svi ratni zločinci privedu pravdi;
10. pozdravlja ulogu NATO-a u pružanju potpore Ukrajini i jačanju obrambenih sposobnosti njegovih najizloženijih država; ističe ulogu tog saveza kao temelja buduće europske sigurnosti, posebno nakon pristupanja Švedske i Finske;
11. ističe da je ruska vojna agresija najveći vojni sukob na europskom kontinentu od kraja Drugog svjetskog rata i da pokazuje sve veći sukob autoritarizma i demokracije;
12. ponovno ističe predanost Europi kao cjelini, slobodnoj i mirnoj, u kojoj bi Ukrajina, Gruzija i Moldova bile punopravne članice transatlantskih institucija, što je i cilj njihovih društava;
13. čvrsto vjeruje da će ishod rata i stav međunarodne zajednice biti ključni za utjecanje na buduća djelovanja drugih autoritarnih država, kao što su Kina, Iran i ostale zemlje, koje pomno prate tijek rata jer ih, ovisno o njegovu ishodu, može odvratiti ili ih potaknuti da protiv svojih susjeda ili onih koje smatraju neprijateljima poduzmu slične radnje kojima se krši međunarodno pravo, čime se dodatno podriva međunarodna stabilnost, sigurnost i mir;
14. ponovno osuđuje nedavnu odluku Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC) da se ruskim i bjeloruskim sportašima omogući da se natječu u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Parizu 2024. pod neutralnom zastavom, što je u suprotnosti s višedimenzionalnom izolacijom tih zemalja i što će oba režima iskoristiti u svrhu propagande; poziva države članice i međunarodnu zajednicu da izvrše pritisak na Međunarodni olimpijski odbor kako bi poništio tu odluku, koja je sramotna za međunarodni svijet sporta, te da zauzme slično stajalište o svim drugim sportskim, kulturnim ili znanstvenim događanjima;
15. osuđuje nepopravljivu štetu koju su na kulturnim lokalitetima prouzročile ruske oružane snage i njihovi saveznici te je i dalje zabrinut da će zbog rata doći do povećanja međunarodnog krijumčarenja i krađe kulturne baštine;
16. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, Uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Međunarodnom odboru Crvenog križa, Međunarodnom kaznenom sudu, predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije te predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine.