PRIJEDLOG REZOLUCIJE o daljnjoj represiji nad bjeloruskim narodom, posebno o slučajevima Andreja Pačobuta i Alesa Bjaljackog
8.3.2023 - (2023/2573(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Anna Fotyga, Patryk Jaki, Hermann Tertsch, Anna Zalewska, Adam Bielan, Roberts Zīle, Beata Kempa
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0164/2023
B9‑0168/2023
Rezolucija Europskog parlamenta o daljnjoj represiji nad bjeloruskim narodom, posebno o slučajevima Andreja Pačobuta i Alesa Bjaljackog
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Bjelarusu,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i sve konvencije o ljudskim pravima čiji je potpisnik i Bjelarus,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. listopada 2020.,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 21. i 22. listopada 2021.,
– uzimajući u obzir izvješća koja su sastavile međunarodne i neovisne bjelaruske organizacije za ljudska prava,
– uzimajući u obzir izvješća od 4. svibnja 2021. i 20. srpnja 2022. koje je posebna izvjestiteljica UN-a za stanje ljudskih prava u Bjelarusu Anaïs Marin uputila Vijeću UN-a za ljudska prava te poziv stručnjaka UN-a na hitno puštanje na slobodu dobitnika Nobelove nagrade Alesa Bjaljackog i drugih boraca za prava u Bjelarusu od 10. listopada 2022.,
– uzimajući u obzir izvješće Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava od 4. ožujka 2022. o stanju ljudskih prava u Bjelarusu prije i nakon predsjedničkih izbora 2020.,
– uzimajući u obzir izjavu ministara vanjskih poslova skupine G7 od 4. studenoga 2022. o Bjelarusu,
– uzimajući u obzir izjavu predstavnika za slobodu medija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) od 13. srpnja 2022. o stalnom zatvaranju novinara i medijskih djelatnika u Bjelarusu,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika Europske službe za vanjsko djelovanje od 7. listopada 2022. o sudskoj presudi od 7. listopada protiv predstavnika neovisnih medija,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da nakon nepoštenih i falsificiranih predsjedničkih izbora u kolovozu 2020. Lukašenkov režim nastavlja represiju nad bjeloruskim narodom, pri čemu se predstavnici civilnog društva, borci za ljudska prava, novinari, oporbeni aktivisti i mnogi drugi progone iz političkih razloga; budući da je kazneni progon i dalje jedan od najtežih i najraširenijih oblika represije; budući da se uzurpator Lukašenka još uvijek u velikoj mjeri koristi drakonskim zakonima i sudskim presudama;
B. budući da se procjenjuje da je više od 40 000 bjeloruskih državljana u nekom trenutku bilo pritvoreno zbog prosvjeda protiv režima, dok su borci za ljudska prava zabilježili stotine slučajeva mučenja i zlostavljanja, pri čemu se neki još uvijek vode kao nestali, a neki su pronađeni mrtvi; budući da je prema podacima Centra za ljudska prava Viasna najmanje 1456 Bjelarusa nepravedno zatvoreno i suočeno s iznimno teškim kaznama zbog želje da žive u slobodnoj i demokratskoj zemlji; budući da su tisuće ljudi morale pobjeći iz zemlje iz straha od progona;
C. budući da se i dalje provode proizvoljna uhićenja pojedinaca zbog ostvarivanja njihovih građanskih prava, uz brojna uhićenja svakog dana; budući da je Viasna izvijestila o 258 takvih uhićenja u veljači 2023., kao i 195 slučajeva politički motiviranih administrativnih progona, dok su suci u istom razdoblju izrekli 31 upravnu kaznu i 11 novčanih kazni;
D. budući da je 8. veljače 2023. regionalni sud u Grodnu osudio Andreja Pačobuta, novinara i zamjenika predsjednika Saveza Poljaka u Bjelarusu, na osam godina teškog rada u kaznenoj koloniji; budući da je Pačobut optužen za „pozivanje na djelovanja kojima se ugrožava nacionalna sigurnost Bjelarusa” i „poticanje neprijateljstva i sukoba” nakon što je 25. ožujka 2021. uhićen zajedno s drugim članovima vodstva Unije Poljaka te je jedini kojemu je priređeno službeno suđenje; budući da su Maria Tiskovska, Irena Biernacka i Ana Paniseva, koje su pritvorene s njim, puštene iz zatvora 2021. i deportirane u Poljsku, dok je predsjednica Poljaka Angelika Boris od prošlog ožujka u kućnom pritvoru;
E. budući da su politički motivirano suđenje Andreju Pačobutu i njegova presuda jasni primjeri antipoljskog djelovanja Lukašenkova režima usmjerenog na poljsku manjinu; budući da sustavna diskriminacija poljske manjine u Bjelarusu traje već dugi niz godina i uključuje nedavne odluke bjelaruskog režima čiji je cilj ukidanje obrazovanja na poljskom jeziku, pretrage domova poljskih vođa i uništavanje poljskih groblja i groblja pjesnika, pisaca, pobunjenika i vojnika home vojske;
F. budući da je Lukašenko proširio svoju kampanju protiv aktivista za ljudska prava i novinara; budući da je 3. ožujka 2023. Okružni sud Lieninski u Minsku presudio da je u potpunosti dokazano da su borci za ljudska prava krivi za „krijumčarenje od strane organizirane skupine” i „financiranje skupnih djelovanja kojima se teško krši javni red”; budući da je sudac u fiktivnom suđenju osnivača i predsjednika Viasne. dobitnika Nobelove nagrade za mir Alesa Bjaljackog osudio na 10 godina u kaznenoj koloniji srednje sigurnosti; budući da je taj sudac također izrekao duge zatvorske kazne u zatvorskoj koloniji zamjeniku predsjednika Viasne i potpredsjedniku Međunarodne federacije za ljudska prava Valjancinu Stefanoviču, braniteljima ljudskih prava za slobodne izbore Uladzimiru Labkoviču i branitelju ljudskih prava Zmiceru Salaujuu (u odsutnosti); budući da su svi oni također kažnjeni znatnim novčanim kaznama; budući da je sutkinja Marina Zapasnik odbila održati suđenje na bjelaruskom jeziku umjesto na ruskom jeziku te je odbila zahtjev Bjaljackog za tumača, što pokazuje antibjelorusku politiku Lukašenkova režima;
G. budući da se optužbe protiv Andreja Pačobuta i Alesa Bjaljackog općenito smatraju politički motiviranima te su usmjerene na ušutkavanje neovisnih mišljenja i suzbijanje slobode izražavanja i udruživanja;
H. budući da je Lukašenkov režim u odsutnosti 6. ožujka 2023. osudio čelnicu bjeloruskih demokratskih snaga Svjatlanu Cihanouska i druge članove Koordinacijskog vijeća (Pavel Latuška, Volha Kavalkova, Marija Maroz i Sjarhei Dileuski), pri čemu ih je Lukašenkov režim u odsutnosti osudio na 15 godina zatvora, Latušku na 18 godina, a Kavalkovu, Maroz i Dileuskog na dvanaestogodišnje kazne za „urotu radi preuzimanja vlasti na neustavan način” i „stvaranje ekstremističke formacije i javno pozivanje na oduzimanje vlasti”;
I. budući da su kazne izrečene danima nakon što je bjelaruski sud produljio 18-godišnju zatvorsku kaznu suprugu Cihanouske Sjarheju Cihanouskom (koji vodi YouTube kanal „County for Life”) za 18 mjeseci pod optužbom za „očito kršenje unutarnjih propisa kaznionice”;
J. budući da su Mikalaj Statkevič (Bjeloruska socijaldemokratska stranka (Narodna skupština)) i Pavel Sevjarinec (Bjeloruski kršćanski demokrati) već proveli više od 1000 dana u zatvoru;
K. budući da je Lukašenkov režim progonio nevladine organizacije i organizacije za ljudska prava te je nastavio kazneni progon demokratskih aktivista kao što su Leanid Sudanlenka, Marfa Rabkova, Andrej Čapjuk i Nasta Lojka;
L. budući da je 17. listopada 2022. u politički motiviranom slučaju u Bjelarusu politički zatvorenik Mikalaj Autukhovič primio dosad nezabilježeno oštre kazne od 25 godina u kažnjeničkoj koloniji visoke sigurnosti, dok je još 11 osoba osuđeno na zatvorske kazne u trajanju do 20 godina;
M. budući da je od siječnja do listopada 2022. Udruženje bjeloruskih novinara zabilježilo 93 slučaja proizvoljnog pritvaranja, racija, novčanih kazni i administrativnih uhićenja novinara, od kojih je 28 bilo zatvoreno na temelju lažnih kaznenih optužbi u rasponu od „vrijeđanja predsjednika” do „izdaje” i „urote za preuzimanje državne vlasti”; budući da je prema podacima UBN-a do listopada 2022. najmanje 29 neovisnih medijskih kuća proglašeno „ekstremističkim” i da su ga vlasti zatvorile; budući da zbog potpune represije nad neovisnim medijima u Bjelarusu više ne postoji sloboda govora te da režim ima potpuni nadzor nad internetom;
N. budući da je režim nastavio s represijom protiv odvjetnika u odmazdi zbog izražavanja stajališta o pitanjima prava, predstavljanja klijenata u politički motiviranim slučajevima i izjašnjavanja protiv rata u Ukrajini; budući da je od kolovoza 2020. najmanje 70 odvjetnika izgubilo dozvole zbog proizvoljnih odluka Ministarstva pravosuđa ili politički motiviranih postupaka isključenja; budući da je 2022. sedam odvjetnika bilo meta politički motiviranih kaznenih optužnica i da su se nastavili suočavati s administrativnim optužbama, pritvaranjima, pretragama i uznemiravanjem;
O. budući da su politički zatvorenici izloženi dodatnoj represiji; budući da je to u obliku zadržavanja političkih zatvorenika u uvjetima koji su zabranjeni u skladu s međunarodnim obvezama Bjelarusa, nametanja stegovnih sankcija iz lažnih razloga, njihova stavljanja u zatvorske ćelije, povećanja razine sigurnosti nekih političkih zatvorenika i proizvoljnog produljenja trajanja njihove kazne zatvora, kršenja prava političkih zatvorenika na korespondenciju i uskraćivanja posjeta obitelji pod neuvjerljivim izgovorima;
P. budući da su politički zatvorenici, kao što je Palina Šarenda-Panasiuk, aktivistica europske bjelaruske građanske kampanje, izloženi nehumanom postupanju kao što su niske temperature, glad i lišavanje sna; budući da do kraja veljače nije bilo informacija o tome gdje se Palina Šarenda-Panasiuk nalazi;
Q. budući da su Lukašenkove vlasti pretresle urede nekoliko neovisnih sindikata, pritvorile najmanje 14 njihovih vođa i članova pod optužbama za „organizaciju aktivnosti kojima se ozbiljno krši javni red”; budući da je u srpnju 2022. Vrhovni sud Bjelarusa zatvorio četiri velika neovisna sindikata i bjelaruski Kongres demokratskih sindikata;
R. budući da Lukašenkov režim i dalje donosi mjere kojima se ograničavaju prava bjeloruskih državljana koji žive u inozemstvu; budući da je 2022. i 2023. uhićeno 58 osoba nakon povratka u Bjelarus zbog sudjelovanja u prosvjedima 2020. ili zbog dijeljenja sadržaja koji se smatra „ekstremističkim” na društvenim mrežama;
S. budući da, unatoč tisućama slučajeva policijske brutalnosti, uključujući ubojstva prosvjednika, koji su prijavljeni od kolovoza 2020., režim aktivno promiče i nagrađuje one koji su odgovorni za ta djela;
T. budući da Lukašenko nastavlja svoju politiku rusifikacije Bjelarusa sa strateškim ciljem marginalizacije i uništavanja izražavanja bjelaruskog nacionalnog identiteta, uključujući jezik i kulturu, proizvoljnim uhićenjima i pritvaranjima te posebno brutalnim postupanjem prema kulturnim ličnostima, kao što su pisci, umjetnici i glazbenici, te općenito prema ljudima koji u javnosti govore bjelaruski; budući da ta politika uključuje i zabranu nacionalnih i povijesnih simbola Bjelarusa, kao što su bijela-crveno-bijela zastava i Pahonia (stvarni povijesni grb neovisnog Bjelarusa) te zatvaranje izdavačkih kuća, privatnih škola i bjeloruskih jezičnih tečajeva;
U. budući da se i dalje progone oni koji izražavaju proturatne osjećaje ili sudjeluju u drugim prosvjednim aktivnostima; budući da od početka sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu bjelaruski građani prosvjeduju protiv rata, da ljudi održavaju skupove i organiziraju ometalačke aktivnosti, uzrokuju prekide željezničkog prometa kako bi usporili kretanje ruske vojne opreme, šire informacije o vojnim djelovanjima i udružuju ukrajinske snage u borbi protiv agresora;
V. budući da je Bjelarus jedina zemlja u Europi u kojoj se primjenjuje smrtna kazna i budući da je nedavno najavljeno da će se izvršavati pogubljenja političkih protivnika režima;
W. budući da Lukašenka od 2021. nastavlja svoje hibridne napade na EU iskorištavanjem migranata i trgovine ljudima kao oružja;
X. budući da Lukašenkov režim u Bjelarusu izravno omogućuje i podupire rusku vojnu agresiju na Ukrajinu, među ostalim dopuštajući Rusiji da napadne Ukrajinu s bjelaruskog teritorija, među ostalim lansiranjem balističkih projektila, olakšavanjem razmještanja i prijevoza ruskog vojnog osoblja, kao i skladištenjem, opskrbom i prijevozom vojne opreme i oružja, uključujući teško oružje, dopuštajući ruskim vojnim zrakoplovima da lete iz i preko bjelaruskog zračnog prostora u Ukrajinu i osiguravajući mjesta za opskrbu gorivom;
Y. budući da Putinova strategija prema Bjelarusu znači izolacija bjelaruskog društva od slobodnog svijeta kako bi se Bjelarus u potpunosti okupirao i uključio u Rusku Federaciju;
Z. budući da je 1. ožujka 2023. u Bruxellesu otvorena misija demokratskog Bjelarusa na svečanosti na kojoj je sudjelovala Svjatlana Cihanouska;
1. ponovno potvrđuje svoju solidarnost s bjeloruskim narodom koji se, riskirajući svoju slobodu, a sve češće i svoj život, i dalje zalaže za suvereni, slobodan i demokratski Bjelarus te zahtijeva da se trenutačno i bezuvjetno puste na slobodu svi politički zatvorenici i sve osobe koje su proizvoljno pritvorene, uhićene ili osuđene iz politički motiviranih razloga te da se sve optužbe protiv njih odbace, kao i da se u potpunosti rehabilitiraju te da im se pruži financijska naknada za štetu nanesenu nezakonitim pritvaranjem; zahtijeva okončanje državnog nasilja; prima na znanje odluku bjelaruskog naroda da izabere Svjatlanu Cihanousku za svoju demokratsku predvodnicu;
2. kategorički odbacuje uplitanje Ruske Federacije u unutarnje poslove Bjelarusa, posebno nakon namještenih predsjedničkih izbora 2020., kada je Ruska Federacija pružila svu potrebnu potporu Lukašenkovom režimu u borbi protiv mirnih prosvjeda i ušutkavanju nacije drakonskom represijom;
3. osuđuje nepravednu kaznu koju je sud totalitarne države izrekao Andrzeju Pačobutu; poziva na prestanak djelovanja usmjerenih na poljsku manjinu te na trenutačno i bezuvjetno oslobađanje Andreja Pačobuta, kao i drugih članova Saveza Poljaka;
4. zahtijeva trenutačno i bezuvjetno oslobađanje dobitnika Nobelove nagrade za mir Alesa Bjaljackog, kao i svih drugih boraca za ljudska prava i političkih zatvorenika u Bjelarusu;
5. osuđuje nedavne odluke Lukašenkinih vlasti čiji je cilj zatvaranje poljskih škola i ukidanje obrazovanja na poljskom jeziku, kao i uništavanje poljskih groblja i baštine;
6. odlučno i čvrsto zahtijeva da Bjelarus poštuje primjenjiva načela međunarodnog prava i sporazuma;
7. ističe da bi uzurpator Lukašenka i njegovi najbliži suradnici trebali biti uklonjeni s vlasti i da bi im se trebalo suditi za zločine protiv bjelaruskog naroda; poziva države članice i EU da poduzmu sve potrebne mjere u međunarodnim institucijama i da pokrenu postupak pred Međunarodnim kaznenim sudom ili drugim odgovarajućim međunarodnim tribunalima ili sudovima kako bi podržali istragu i kazneni progon mjera povezanih s ruskim ratom agresije protiv Ukrajine kao ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti koje su počinili politički odgovorni u Bjelarusu, posebno Aljaksandr Lukašenka; podržava rad Međunarodne platforme za odgovornost u pogledu Bjelarusa; poziva Međunarodni pokret Crvenog križa i druge organizacije da rade na poboljšanju uvjeta političkih zatvorenika;
8. odbacuje legitimnost i zakonitost međunarodnih sporazuma koje je Lukašenka potpisao otkad je izgubio predsjedničke izbore 2020., posebno onih potpisanih s Rusijom kojima se podriva suverenitet Bjelarusa, a njezino upravljanje podvrgava sve raširenijoj i strožoj kontroli Kremlja;
9. osuđuje rusku zloupotrebu bjeloruskog teritorija, zračnog prostora i infrastrukture za pokretanje sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. i njezinu daljnju upotrebu bjeloruskog teritorija za vođenje rata, protiv volje bjelaruskog naroda, ali uz pristanak i aktivno sudjelovanje Lukašenkova režima; zahtijeva trenutačno povlačenje ruskih postrojbi koje su stigle u Bjelarus prije invazije na Ukrajinu i čija se prisutnost na državnom području Bjelarusa otad proširila; ističe da su Lukašenka i njegovi najbliži suradnici odgovorni za zločin agresije na Ukrajinu; pozdravlja djelovanje bjeloruskog društva u opiranju upotrebi državnog područja Bjelarusa za rusku invaziju na Ukrajinu; izražava potporu postrojbi Kastuś Kalinoŭski koja se bori protiv ruskog imperijalizma u Ukrajini;
10. osuđuje Lukašenkine napore da iskorijeni bjelorusku kulturu i rusificira naciju; poziva EU da podrži neovisne bjelaruske kulturne organizacije, kao što su kazališta, zborovi, škole, folklorni sastavi, umjetnici, te da podupre oživljavanje bjelaruskog jezika;
11. ponavlja da narod Bjelarusa predstavljaju čelnica demokratskog Bjelarusa, Svjatlana Cihanouska, Ujedinjeni prijelazni kabinet Bjelarusa i Koordinacijsko vijeće; poziva EU i međunarodnu zajednicu da poduzmu korake kako bi se omogućilo da bjelaruski narod, koji je trenutačno lišen glasa na istaknutim događanjima na kojima se raspravlja i odlučuje o bjeloruskim interesima, bude zastupljen na tim događanjima; ističe da, s obzirom na to da je legitimna predstavnica koju je izabrao bjelaruski narod, Svjatlana Cihanouska mora biti pozvana na takva događanja kako bi bjelaruski interesi bili zastupljeni; podupire Ujedinjeni prijelazni kabinet i Koordinacijsko vijeće; podržava ciljeve tih demokratskih predstavničkih organizacija, a to su braniti neovisnost i suverenitet Republike Bjelarusa, okončati de facto okupaciju Bjelarusa, ponovno uspostaviti ustavnu zakonitost i vladavinu prava, razviti i provesti mjere za sprečavanje nezakonitog zadržavanja vlasti, osigurati prijelaz s diktature na demokraciju, stvoriti uvjete za poštene i slobodne izbore te razviti i provesti rješenja potrebna za osiguravanje demokratskih promjena u Bjelarusu i euroatlantske budućnosti zemlje;
12. pozdravlja uspostavu kontaktne skupine u Vijeću Europe u suradnji s bjeloruskim demokratskim snagama i civilnim društvom; poziva na to da institucije i države članice EU-a te međunarodne organizacije formaliziraju suradnju s demokratskim predstavnicima Bjelarusa;
13. pozdravlja nedavno otvaranje misije demokratskog Bjelarusa u Bruxellesu u prisutnosti bjeloruske čelnice Svjatlane Cihanouska;
14. naglašava važnost izrade Memoranduma o razumijevanju s demokratskim Bjelarusom koji predstavlja Svjatlana Cihanouska;
15. pozdravlja potporu EU-a i njegovih država članica, posebno Poljske i Litve, koje su pružile potporu i zaštitu bjeloruskom narodu koji je bio prisiljen pobjeći iz zemlje te poziva Komisiju da dodatno podupre te napore;
16. kategorički odbija priznavanje Lukašenkova zakona o oduzimanju državljanstva bjeloruskim državljanima i poziva Komisiju da nastavi pružati potporu naporima koje Ujedinjeni Prijelazni kabinet Bjelarusa ulaže u rješavanje problema bjeloruskih državljana koji su bili prisiljeni napustiti Bjelarus, uključujući izdavanje službeno priznate putne isprave koja vrijedi za međunarodna putovanja bjelaruskim građanima i izdavanje hitnih viza za izlazak iz Bjelarusa ako je to potrebno;
17. Poziva Komisiju da poveća potporu za izgradnju kapaciteta za nezavisne sindikate Bjelarusa, slobodne medije, civilno društvo i prodemokratske aktiviste u Bjelarusu i u egzilu; poziva Komisiju i države članice da nastave pružati potporu bjeloruskom civilnom društvu, neovisnim medijima te demokratskim političkim strankama i strukturama, uključujući Koordinacijsko vijeće i Ujedinjeni prijelazne vlade; poziva bjeloruske demokratske snage da održavaju i promiču jedinstvo na temelju cilja slobodnog, demokratskog i neovisnog Bjelarusa;
18. poziva Komisiju i države članice da podupru i zaštite borce za ljudska prava i civilno društvo u Bjelarusu, koji će se suočiti s ozbiljnom represijom, uključujući izdavanjem hitnih viza za izlazak iz Bjelarusa ako to bude potrebno;
19. oštro osuđuje represiju, mučenje i zlostavljanje miroljubivog stanovništva Bjelarusa, represiju nad sindikalnim vođama te gušenje medija i interneta; potiče Međunarodnu organizaciju rada da se pozove na članak 33. svojeg ustava kao odgovor na teško kršenje radničkih prava i represiju nad vođama sindikata;
20. poziva na to da se sve sankcije izrečene Rusiji identično primjenjuju na Bjelarus i provode u skladu s time, uključujući i buduće krugove sankcija; poziva na uvrštavanje na popis sankcija svih predstavnika Lukašenkova nedemokratskog režima, kao što su suci, tužitelji, paravojne postrojbe i dužnosnici KGB-a, kao i propagandisti i drugi koji služe kao alati diktatoru da ugnjetava bjelaruski narod i olakšava rusku ratnu agresiju; poziva na uvrštavanje potaše, glavnog izvora prihoda režima, na popis sankcija;
21. toplo pozdravlja otvaranje Misije za demokratski Bjelarus u Bruxellesu; poziva institucije EU-a da pruže znatnu financijsku i tehničku potporu misiji te da je uključe u projekte usmjerene na Bjelarus i civilno društvo;
22. poziva Komisiju da uspostavi radnu skupinu koja će otvoriti politički dijalog s predstavnicima demokratskog Bjelarusa kako bi se radilo na sveobuhvatnom višesektorskom sporazumu koji će biti temelj suradnje s demokratskim Bjelarusom nakon što trenutačni režim više ne bude na vlasti; ponavlja da bi to trebalo popratiti planom financijskih i administrativnih resursa koji će se provesti kako bi se provele i financirale potrebne reforme u zemlji kada to bude moguće (Marshallov plan za Bjelarus);
23. poziva na institucionalizaciju sudjelovanja demokratskog Bjelarusa u Istočnom partnerstvu i na potporu novoosnovanoj misiji demokratskog Bjelarusa u Bruxellesu; poziva na to da se predstavnike bjelaruskog naroda pozove na sljedeći sastanak na vrhu Europske političke zajednice; poziva na imenovanje izaslanika EU-a za demokratski Bjelarus;
24. podržava proslavu 25. ožujka kao Međunarodni dan solidarnosti s demokratskim Bjelarusom na godišnjicu proglašenja bjeloruske neovisnosti 1918.;
25. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, skupini G20, Ujedinjenim narodima, Međunarodnoj organizaciji rada Međunarodnom pokretu Crvenog križa, Republici Bjelarusu, Ruskoj Federaciji te predstavnicima bjeloruskih demokratskih snaga.