PRIJEDLOG REZOLUCIJE o statusu Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između EU-a i Kube u svjetlu nedavnog posjeta Visokog predstavnika toj zemlji
5.7.2023 - (2023/2744(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Gabriel Mato, Antonio López‑Istúriz White, Leopoldo López Gil, Francisco José Millán Mon
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0311/2023
B9‑0311/2023
Rezolucija Europskog parlamenta o statusu Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između EU-a i Kube u svjetlu nedavnog posjeta Visokog predstavnika toj zemlji
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kubi,
– uzimajući u obzir Sporazum o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kube, s druge strane[1], koji je potpisan u prosincu 2016. i privremeno se primjenjuje od 1. studenoga 2017.,
– uzimajući u obzir ishode sastanka Zajedničkog vijeća EU-a i Kube održanog 26. svibnja 2023. u Havani i zajedničku izjavu za medije Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i zamjenika ministra vanjskih poslova Kube nakon tog sastanka,
– uzimajući u obzir izjavu Visokog predstavnika u ime EU-a o prvoj obljetnici prosvjeda održanih 11. i 12. srpnja 2021.
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i druge međunarodne ugovore i instrumente o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, čija je država stranka i Kuba,
– uzimajući u obzir Ustav Republike Kube i njezin Kazneni zakonik,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe 2506 (2023) od 22. lipnja 2023. naslovljenu „Političke posljedice ratne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu”,
– uzimajući u obzir izvješće Međuameričke komisije za ljudska prava (IACHR) br. 83/23 od 9. lipnja 2023. o predmetu 14 196, naslovljeno „Admissibility and merits report (publication)” (Izvješće o dopuštenosti i osnovanosti (objava)) – Oswaldo José Payá Sardiñas et al. – Kuba”,
– uzimajući u obzir izvješće Radne skupine UN-a za samovoljno pritvaranje od 6. kolovoza 2021.;
– uzimajući u obzir definiciju pojma „organizacija civilnog društva“ iz Službenog lista Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je Parlament 5. srpnja 2017. dao suglasnost za Sporazum o političkom dijalogu i suradnji, uz jasne uvjete povezane s poboljšanjem ljudskih prava i demokracije na Kubi, koji uključuju klauzulu o obustavi u slučaju kršenja odredbi o ljudskim pravima; budući da je EU tijekom trećeg službenog dijaloga o ljudskim pravima s Kubom 26. veljače 2021. podsjetio na potrebu za poštovanjem obveza iz međunarodnog prava o ljudskim pravima;
B. budući da svaki politički dijalog mora obuhvaćati izravno i intenzivno sudjelovanje neovisnog civilnog društva i svih oporbenih političkih aktera bez ikakvih ograničenja, kako je istaknuto u članku 36. Sporazuma; budući da je Europski parlament više puta osudio kršenja ljudskih prava na Kubi, ističući kršenja odredbi članka 1. stavka 5., članka 2. točke (c), članka 5. i članka 22. te članka 43. stavka 2. Sporazuma između Europske unije i Kube, u kojem se kubanska vlada obvezala poštovati ljudska prava;
C. budući da je Europski parlament u tri navrata dodijelio Nagradu Saharov za slobodu mišljenja kubanskim aktivistima: Oswaldu Payáu 2002., Damama u bijelom 2005. i Guillermu Fariñasu 2010. godine; budući da su dobitnici Nagrade Saharov i njihova rodbina i dalje redovito žrtve uznemiravanja i zastrašivanja te ih se sprječava da napuste zemlju i sudjeluju u međunarodnim događanjima;
D. budući da se u izvješću IACHR-a br. 83/23 o predmetu 14 196 zaključuje da je država Kuba izravno odgovorna za smrt Oswalda Payáe i Harolda Cepera; budući da se u izvješću također podsjeća da je IACHR utvrdio da su kršenja prava na slobodu izražavanja i udruživanja institucionalizirana kao „politika kubanske države da spriječi bilo kakvo kritičko stajalište u suprotnosti s režimom ili političkom, radnom, obrazovnom ili drugom situacijom”;
E. budući da nije postignut konkretan napredak u pogledu općih načela i ciljeva Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji u pogledu poboljšanja stanja ljudskih prava na Kubi; budući da je, naprotiv, kubanski režim pojačao represiju i kršenja radničkih i ljudskih prava, što je vidljivo iz sve većeg broja političkih zatvorenika; budući da Sporazumom o političkom dijalogu i suradnji nije ostvaren ključni cilj poboljšanja temeljnih sloboda na Kubi;
F. budući da je kubanski režim produbio svoj odnos s Putinovim režimom od početka nezakonite, neopravdane i ničim izazvane ruske ratne agresije na Ukrajinu; budući da Kuba nije podržala nijednu rezoluciju UN-a o ruskoj agresiji na Ukrajinu te da je pohvalila pripojenje Dombasa; budući da je Kuba, u okviru saveza s Rusijom, već navodno poslala vojnike u Ukrajinu te da priznaje da je potpisala sporazum o slanju postrojbi u Bjelarus;
G. budući da u svojoj Rezoluciji od 22. lipnja 2023. Parlamentarna skupština Vijeća Europe priznaje Kubu kao saveznika Putinova režima i „poziva parlamente država članica Vijeća Europe da se povuku iz predstojeće ratifikacije sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Republike Kube (PDCA)”;
H. budući da organizacije za ljudska prava i dalje dokumentiraju kontinuiranu represiju kubanskih vlasti u pogledu prava na slobodu izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja u zemlji, ušutkavanja neistomišljenika i ciljanja boraca za ljudska prava; budući da je 31. svibnja 2023. na Kubi bilo ukupno 1 037 političkih zatvorenika i zatvorenika savjesti, uključujući 35 maloljetnika; budući da su organizacije za ljudska prava također zabilježile 1 111 slučajeva prisilnog rada, posebno u pogledu kubanskih radnika u inozemstvu, u kojima su izloženi oblicima modernog ropstva koji predstavljaju kršenje ljudskih prava;
I. budući da kubanski režim već dugo primjenjuje restriktivne zakone, stalni nadzor, cenzuru i zastrašivanje u svojoj kampanji uznemiravanja i represije, uz sve veće mehanizme za ograničavanje prava na slobodu izražavanja i mirnog okupljanja, dok se pojedinci koji brane ljudska prava suočavaju s nepoštenim suđenjima i proizvoljnim pritvaranjem na temelju lažnih kaznenih optužbi koje predstavljaju oblik zlostavljanja; budući da je prema izvješću Odbora UN-a za prisilne nestanke iz 2021. Kuba imala više hitnih zahtjeva za djelovanje koji se odnose na prisilne nestanke od bilo koje druge zemlje u svijetu te godine te da je od 2012. na trećem mjestu u svijetu po broju takvih zahtjeva;
J. budući da su se napadi na prosvjednike i njihove obitelji povećali nakon prosvjeda održanih 11. srpnja 2021., kada su tisuće ljudi izašle na ulice diljem otoka na dosad nezabilježen način; budući da su kubanske vlasti odbile dopustiti diplomatima EU-a i država članica, međunarodnim medijima ili organizacijama za ljudska prava da prate suđenja osobama pritvorenima tijekom prosvjeda 11. srpnja 2021.; budući da su vojni sudovi osudili više od 100 kubanskih civila koji su sudjelovali u prosvjedima, unatoč tome što nisu sudjelovali u vojnoj službi ili obnašali vojnu funkciju, što predstavlja kršenje međunarodnog prava, te su izrekli kazne zatvora u rasponu od dvije do 22 godine;
K. budući da su osobe koje su proizvoljno zatvorene izložene stalnoj izolaciji, uključujući boravku u zatvorskim ćelijama, okrutnom mučenju i nehumanom postupanju bez pristupa odvjetnicima i odgovarajućeg liječenja, čime im se ugrožava život; budući da su neki od njih pritvoreni u zatvorima daleko od svojih domova, čime se njihovim obiteljima onemogućuje da ih posjećuju; budući da je prema izvješćima više od 1 000 političkih zatvorenika na Kubi mučeno, uključujući maloljetnike, mlade i žene; budući da je organizacija Prisoners Defenders u izvješću od 30. svibnja 2023. dokumentirala 181 slučaj sustavnog mučenja političkih zatvorenika na Kubi;
L. budući da je José Daniel Ferrer i dalje u zatvoru samo zbog svojih uvjerenja i mirnog ostvarivanja svojih ljudskih prava; budući da nije poznato gdje se nalazi ni kakvo je njegovo zdravstveno stanje; budući da su Ferrer, Luis Manuel Otero Alcántara i Maykel „Osorbo” Castillo Pérez samo nekolicina među stotinama Kubanaca suočenih s nepravdom i represijom od strane vlastite vlade; budući da je na svojoj 87., 88. i 89. sjednici Radna skupina UN-a za proizvoljno pritvaranje donijela presudu u devet predmeta protiv Kube, među kojima su predmeti Ferrer (dio skupine od 75, uhićen zbog sudjelovanja u prosvjedima od 11. srpnja 2021.) i Aymara Nieto (članica Dama u bijelom koja je neopravdano zatvorena više od pet godina);
M. budući da je 26. lipnja 2023. dobitnik Nagrade Saharov Guillermo Fariñas započeo novi štrajk glađu kako bi zatražio bezuvjetno puštanje na slobodu svih političkih zatvorenika u zemlji;
N. budući da je potpredsjednik Komisije/Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell Fontelles 25. svibnja 2023. otputovao na Kubu kako bi predstavljao EU na trećem sastanku Zajedničkog vijeća; budući da je namjerno ignorirao sastanak s vjerodostojnim i neovisnim organizacijama civilnog društva, kao i s političkim zatvorenicima i/ili njihovim rođacima;
O. budući da je tijekom posjeta potpredsjednik Komisije/Visoki predstavnik Borrell javno izjavio da EU nema „ni mogućnost ni volju” da nametne političke promjene toj zemlji;
P. budući da Kuba predstavlja nedemokratsku anomaliju u regiji Latinske Amerike;
1. podsjeća da se u Sporazumu o političkom dijalogu i suradnji naglašava da „poštovanje i promicanje demokratskih načela, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda kako je to utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i ključnim međunarodnim instrumentima u području ljudskih prava te njihovim neobveznim protokolima koji se primjenjuju na stranke te poštovanje vladavine prava predstavljaju ključni element ovog Sporazuma”, što je kubanski režim ignorirao i trajno kršio tijekom desetljeća, što je u posljednje vrijeme dovelo do eskalacije;
2. naglašava obvezu svih strana da ispune obvezujuće odredbe Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji te da poštuju načelo univerzalnosti ljudskih prava; žali zbog činjenice da se unatoč donošenju Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji stanje demokracije i ljudskih prava na Kubi pogoršalo; podsjeća da Sporazum sadrži klauzulu o ljudskim pravima, standardni ključni element međunarodnih sporazuma EU-a, koji omogućuje suspenziju Sporazuma u slučaju kršenja odredbi o ljudskim pravima;
3. najoštrije osuđuje sustavna kršenja i povrede ljudskih prava prosvjednika, političkih disidenata, vjerskih vođa, aktivista za ljudska prava i neovisnih umjetnika, među ostalim od strane kubanskog režima; potiče kubanske vlasti da odmah prekinu politiku represije; osuđuje nedostatak vjerske slobode na Kubi;
4. poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih osoba pritvorenih isključivo zbog ostvarivanja svojih ljudskih prava, uključujući pravo na slobodu izražavanja i mirnog okupljanja; također poziva na odbacivanje kaznenih prijava koje predstavljaju zlostavljanje i na to da se osobama u egzilu dopusti povratak u zemlju;
5. osuđuje mučenje i zlostavljanje od strane kubanskih vlasti; poziva na brze i nepristrane istrage i neposredan pristup zdravstvenoj skrbi po njihovu izboru za pritvorenike, kao i na pristup njihovim obiteljima;
6. ponavlja svoj zahtjev da se osigura pravo na pošteno suđenje i neovisnosti pravosuđa te da se osobama lišenima slobode osigura pristup neovisnom odvjetniku;
7. traži od kubanskih vlasti da dopuste pristup izaslanstvu EU-a i država članica te neovisnim organizacijama za ljudska prava kako bi se pratila suđenja stotinama aktivista i običnih Kubanaca koji su i dalje pritvoreni zbog ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i okupljanja te kako bi se te osobe posjećivale u zatvoru;
8. ističe da krizu ljudskih prava u Kubi mora popratiti proporcionalan odgovor EU-a i država članica kako bi se uhvatilo u koštac s opsegom i ozbiljnosti situacije; ponavlja svoj poziv državama članicama, Europskoj službi za vanjsko djelovanje i njezinoj delegaciji na Kubi da oštro i javno osude represivnu politiku kubanskog režima i da povećaju svoju potporu istinskom i neovisnom civilnom društvu, uključujući dobitnike Nagrade Saharov;
9. žali zbog toga što potpredsjednik Komisije/Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku nije iskoristio svoju prisutnost u zemlji kako bi se susreo s neovisnim predstavnicima civilnog društva, političkim zatvorenicima ili njihovom rodbinom, što predstavlja propuštenu priliku; duboko žali zbog činjenice da je potpredsjednik Komisije/Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku propustio priliku poduprijeti demokraciju putem kubanskog civilnog društva i političkih zatvorenika te poslati jasnu poruku o zabrinutosti EU-a u pogledu kršenja ljudskih prava na Kubi; snažno odbacuje kontraproduktivan učinak skrivanju pravog lica kubanskog režima kojem je doprinio njegov posjet; podsjeća da svaki dijalog između EU-a i kubanskog civilnog društva i mogućnosti financiranja moraju uključivati samo neovisne organizacije civilnog društva, a ne nevladine organizacije koje financira i tolerira režim, jer je potpora njima u konačnici jednaka financiranju istog režima kojim se ograničavaju kolektivne temeljne slobode kubanskog naroda; duboko žali zbog napomene potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Borrella Fontellesa tijekom posjeta Kubi da EU nema „ni mogućnost ni volju da nametne promjene na Kubi”, iako je jedan od temeljnih ciljeva Sporazuma poboljšanje temeljnih sloboda i životnog standarda kubanskih građana;
10. poziva EU da aktivira članak 85. stavak 3. točku (b) Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji kako bi pozvala na hitnu sjednicu zajedničkog odbora zbog kršenja sporazuma od strane kubanske vlade, što predstavlja „osobito hitan slučaj” i može dovesti do suspenzije sporazuma zbog stalnih, teških i materijalnih kršenja demokratskih načela i manjka poštovanja svih temeljnih ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako je utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, koja su ključan element tog Sporazuma, kako je utvrđeno u članku 1. stavku 5., te nerješavanja tih slučajeva unatoč brojnim pozivima da se to učini;
11. ponavlja svoj poziv Vijeću da primijeni odredbe europskog Zakona Magnicki i donese sankcije protiv onih koji su odgovorni za stalna kršenja ljudskih prava na Kubi, počevši od sankcioniranja Miguela Díaz-Canala kao najviše pozicionirane osobe u zapovjednom lancu kubanskih sigurnosnih snaga te drugih visokih dužnosnika kubanske vlade;
12. duboko žali što kubanske vlasti odbijaju dopustiti Parlamentu, njegovim izaslanstvima i nekim klubovima zastupnika da posjete Kubu unatoč tome što je Parlament dao suglasnost za Sporazum o političkom dijalogu i suradnji; poziva kubanske vlasti da odmah odobre posjet izaslanstvu Parlamenta i neovisnim organizacijama za ljudska prava te stalnim izvjestiteljima UN-a;
13. naglašava da je predstojeći sastanak na vrhu između EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država prilika za podržavanje načela vladavine prava, demokracije i ljudskih prava te poziva sve sudionike da se pridržavaju tih načela; ističe da to neće biti moguće bez istinski transparentnog, sveobuhvatnog i smislenog uključivanja neovisnog civilnog društva; smatra da autokratski režimi ne bi trebali sudjelovati na takvim sastancima na vrhu među zemljama koje dijele demokratske vrijednosti i poštuju ljudska prava; poziva sudionike sastanka na vrhu da daju izjavu u kojoj se zahtijeva poštovanje ljudskih prava u objema regijama, s posebnim naglaskom na nedostatku poštovanja demokracije i temeljnih sloboda na Kubi;
14. osuđuje bezuvjetnu potporu kubanskog režima ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu i obranu Rusije, kao i sporazum potpisan kako bi Kuba poslala postrojbe na obuku u Bjelarus; podsjeća na izjave potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u kojima se daje na znanje da bi nepodupiranje Ukrajine protiv ruske agresije imalo posljedice te žali zbog činjenice da su te izjave puka retorika i da nisu popraćene praktičnim posljedicama;
15. nalaže svojoj predsjednici da ovu rezoluciju proslijedi vladi i Nacionalnoj skupštini narodne vlasti Kube, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava te vladama država članica Zajednice latinoameričkih i karipskih država.
- [1] SL L 337 I, 13.12.2016., str. 3.