Prijedlog rezolucije - B9-0322/2023Prijedlog rezolucije
B9-0322/2023
Europski parlament

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o statusu Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između EU-a i Kube u svjetlu nedavnog posjeta Visokog predstavnika toj zemlji

5.7.2023 - (2023/2744(RSP))

podnesen slijedom izjava Vijeća i Komisije
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Anna Fotyga, Angel Dzhambazki, Hermann Tertsch, Jadwiga Wiśniewska, Witold Jan Waszczykowski, Assita Kanko, Charlie Weimers
u ime Kluba zastupnika ECR-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0311/2023

Postupak : 2023/2744(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B9-0322/2023
Podneseni tekstovi :
B9-0322/2023
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B9‑0322/2023

Rezolucija Europskog parlamenta o statusu Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između EU-a i Kube u svjetlu nedavnog posjeta Visokog predstavnika toj zemlji

(2023/2744(RSP))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kubi,

– uzimajući u obzir Sporazum o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i Kube, koji je potpisan u prosincu 2016. i privremeno se primjenjuje od 1. studenoga 2017.[1],

– uzimajući u obzir treći službeni dijalog o ljudskim pravima održan 26. veljače 2021. u okviru Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji,

– uzimajući u obzir izvješća organizacija za ljudska prava kao što su Human Rights Watch, Zaklada za ljudska prava i Prisoners Defenders,

– uzimajući u obzir poglavlje IV.B godišnjeg izvješća Međuameričke komisije za ljudska prava za 2020., koje se odnosi na Kubu,

– uzimajući u obzir komunikaciju posebnog izvjestitelja za suvremene oblike ropstva, uključujući njegove uzroke i posljedice, i posebne izvjestiteljice za trgovanje ljudima, posebno ženama i djecom, od 6. studenoga 2019., upućenu visokom povjereniku UN-a za ljudska prava o kubanskim medicinskim brigadama,

– uzimajući u obzir zaključke najnovijeg univerzalnog periodičnog pregleda Kube iz 2018. o kubanskim medicinskim brigadama,

– uzimajući u obzir mjesečna izvješća Kubanskog opservatorija za ljudska prava za 2021. o represivnim djelovanjima i proizvoljnim pritvaranjima,

– uzimajući u obzir izjavu Međuameričke komisije za ljudska prava i njezinih posebnih izvjestitelja za gospodarska, socijalna, kulturna i okolišna prava te slobodu izražavanja od 15. srpnja 2021.,

– uzimajući u obzir pritužbu koju je Kubanski opservatorij za ljudska prava 8. rujna 2021. podnio posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava Eamonu Gilmoreu o represiji nad prosvjednicima na Kubi,

– uzimajući u obzir izjavu Međuameričke komisije za ljudska prava i njezina posebnog izvjestitelja za slobodu izražavanja od 29. studenoga 2021. o represivnim djelovanjima kubanske države kojima je spriječena građanska povorka koja je bila zakazana za 15. studenoga 2021. na Kubi,

– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, koju je Opća skupština UN-a usvojila 10. prosinca 1984. i čija je Kuba država stranka,

– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, čija je potpisnica i Kuba,

– uzimajući u obzir Ustav Republike Kube i njezin Kazneni zakonik,

– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te druge međunarodne ugovore i instrumente o ljudskim pravima,

– uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da komunistički sustav koji je postupno uveden na Kubi isključuje bilo kakve izglede za demokratske promjene, s obzirom na to da se u članku 5. kubanskog Ustava navodi da je „jedinstvena marksističko-lenjinistička Komunistička partija Martíja i Fidela na Kubi” vrhovna politička moć i vođa društva i države te da se člancima 4. i 229. postojeći politički sustav utvrđuje kao neopoziv;

B. budući da se u članku 3. kubanskog Ustava navodi da se jedinstveni sustav političkih stranaka proglašava „neopozivim”; budući da se člankom 224. sadašnjim generacijama zabranjuje mijenjanje buduće neopozivosti socijalizma, kao i postojećeg političkog i socijalnog sustava;

C. budući da postojeći politički sustav na Kubi nije u skladu sa zahtjevima EU-a potrebnima za sklapanje sporazumâ o suradnji; budući da je poštovanje ljudskih, građanskih, političkih, gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava ključno za EU te da je ono jedan od njegovih glavnih ciljeva u odnosima s drugim zemljama;

D. budući da članci od 72. do 84. kubanskog Kaznenog zakonika sadržavaju definicije „opasnog stanja” i „predkriminalnih sigurnosnih mjera”, na temelju kojih tisuće ljudi svake godine bivaju osuđene na zatvorsku kaznu u trajanju od jedne do četiri godine, a da pritom nisu utvrđena nikakva pripisiva kaznena djela, i zbog kojih se više od 8000 osoba nalazi u zatvoru, a njih više od 2500 osuđeno je na prisilni rad bez oduzimanja slobode;

E. budući da je u razdoblju između 2012. i 2023. Kuba rangirana kao treća zemlja u svijetu kad je riječ o broju zahtjeva za poduzimanje hitnih mjera u skladu s člankom 30. Međunarodne konvencije za zaštitu svih osoba od prisilnog nestanka;

F. budući da u postupku održavanja ustavnog referenduma od 24. veljače 2019. u cilju uspostave novog ustava nije bilo primjerenog nacionalnog savjetovanja; budući da je taj proces poslužio samo kako bi se zajamčilo da će Komunistička partija zadržati svoje ovlasti u zemlji bez višestranačkog političkog sustava, temeljnih sloboda ili građanskih ili političkih prava, čime se jača centralizirano državno vlasništvo komunističke partije i kontrola nad gospodarstvom;

G. budući da je u listopadu 2019. Organizacija američkih država u izjavi od povijesne važnosti osudila činjenicu da trenutačni pokušaji destabilizacije latinskoameričkih političkih sustava potječu iz strategije bolivarijanske i kubanske diktature, koje su financirale, podupirale i promicale političke i društvene sukobe u regiji Latinske Amerike;

H. budući da je u listopadu 2020. Radna skupina za proizvoljna pritvaranja Vijeća UN-a za ljudska prava zaključila da proizvoljna pritvaranja na Kubi koja su se dogodila posljednjih desetljeća nisu izolirani slučajevi, već su dio „sustavne prakse [...] u kojoj kubanske vlasti sudjeluju već desetljećima”; budući da je očito da su ta proizvoljna pritvaranja dio stalnih i strukturnih ograničenja mirnog ostvarivanja prava na slobodu govora, izražavanja, okupljanja, udruživanja i sudjelovanja građana; budući da se proizvoljno pritvaranje koristi za ograničavanje aktivnosti kojima se štite ljudska prava;

I. budući da su u ožujku 2020., usred pandemije bolesti COVID-19, vlasti kubanskog režima dodatno pogoršale patnju kubanskog naroda time što su na carini u luci Mariel proizvoljno zaustavile isporuku humanitarne pomoći za 15 000 kubanskih obitelji, koja se sastojala od hrane i higijenskih proizvoda poslanih iz Sjedinjenih Američkih Država u okviru inicijative „Solidaridad Entre Hermanos”;

J. budući da je u svibnju 2021. skupina stručnjaka iz Kongresa SAD-a potvrdila da Venezuelom i Kubom upravljaju autoritarni režimi koji provode represiju nad političkom oporbom i borcima za ljudska prava;

K. budući da je vlada Sjedinjenih Američkih Država zbog lošeg postupanja prema mirnim prosvjednicima kubansku državu proglasila pokroviteljicom terorizma i proširila svoj popis sankcija protiv kubanske diktature, uključujući visoke dužnosnike u Ministarstvu unutarnjih poslova i čelnike postrojbi za prevenciju u okviru Revolucionarnih oružanih snaga; budući da je EU u međuvremenu zadržao postojeće sporazume o suradnji s trećim zemljama unatoč činjenici da neke od njih sustavno krše klauzule o poštovanju ljudskih prava koje se smatraju ključnima u Sporazumu o političkom dijalogu i suradnji između EU-a i Kube;

L. budući da je u veljači 2021. voditelj Delegacije EU-a na Kubi Alberto Navarro, koji je podređen potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu, poslao otvoreno pismo predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu u kojem je zatražio „ukidanje sustava sankcija” nametnutih Kubi; budući da su tom mjerom prekršena najosnovnija pravila dobrog ponašanja i profesionalne etike u diplomaciji i javnoj službi, koja su nužna za njegov položaj, te da je pokazao potpuni nedostatak nepristranosti; budući da je tijekom svih tih godina potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Josep Borrell također opetovano pozivao na ukidanje embarga nametnutog toj diktaturi zbog njezina zlonamjernog djelovanja;

M. budući da je 11. srpnja 2021. u nekoliko kubanskih gradova održan niz masovnih prosvjeda koji su bili spontani, slobodni, građanski i miroljubivi; budući da je glavni cilj bio strogo ostvarivanje prava na okupljanje i slobodu izražavanja; budući da su prosvjednici zahtijevali poštovanje prava na slobodu, demokraciju i pristojnu hranu; budući da su također zatražili ostavku predsjednika Miguela Díaz-Canela;

N. budući da je kao odgovor na te mirne prosvjede predsjednik Díaz-Canel pokrenuo represiju s nebrojenim proizvoljnim pritvaranjima, prisilnim nestancima i slučajevima mučenja; budući da su stotine osoba stavljene u kućni pritvor, dok su tisuće drugih zatvorene, lišene prava na samoobranu i osuđene bez pravičnog postupka, u okviru suđenja po skraćenom postupku; budući da su drugi građani koji su se nalazili u zatvoru privremeno pušteni na slobodu uz vrtoglavo visoke jamčevine; budući da je nekoliko pritvorenih članova upravnog odbora Vijeća za demokratsku tranziciju na Kubi nestalo, konkretno njegov predsjednik José Daniel Ferrer García i potpredsjednik Félix Navarro Rodríguez;

O. budući da je vladajući režim isključio internet na nekoliko dana kako građani ne bi mogli javno upozoriti na djela represije i kršenja ljudskih prava kojima su bili podvrgnuti; budući da je kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez pokušaj SAD-a da ponovno uvede internetski signal na taj otok opisao kao „čin agresije”;

P. budući da su brojni različiti neovisni nevladini subjekti na Kubi, kao što su Vijeće za demokratsku tranziciju na Kubi, u čijem je sastavu Patriotski savez Kube, organizacija Cuba Decide, Kubanska promatračka skupina za ljudska prava, ženska mreža Kube i kubanska organizacija Prisoners Defenders, osudili činjenicu da se i Uredbom sa zakonskom snagom br. 35/2021[2] i Rezolucijom br. 105[3] kriminaliziraju proturevolucionarna djelovanja koja dovode u pitanje, kritiziraju i/ili pokušavaju izmijeniti model diktatorskog režima koji prevladava u toj zemlji, ili mu se protive; budući da ti zakoni predstavljaju očito kršenje svih prava na slobodu izražavanja, mišljenja i prosvjeda koje bi Kubanci mogli nastojati ostvariti;

Q. budući da je 11. prosinca 2020. Izaslanstvo Europskog parlamenta za odnose sa zemljama Srednje Amerike održalo internetsko saslušanje o Kubi tijekom kojeg je sudionicima civilnog društva Berti Soler (Dame u bijelom), Joséu Danielu Ferreru (Patriotski savez Kube), Luisu Manuelu Oteru Alcántari (pokret San Isidro), Dagobertu Valdésu (Convivencia) i Reinaldu Escobaru (novine 14yMedio) isključen pristup internetu; budući da je dan prije tog sastanka Berta Soler bila pritvorena na nekoliko sati, dok je Reinaldo Escobar nakon završetka sjednice pritvoren i ispitivan pet sati; budući da je u ranim satima 11. prosinca velik broj državnih sigurnosnih snaga okružio kuću Joséa Daniela Ferrera te da mu je isključen pristup internetu; budući da su kao odgovor na te neprihvatljive radnje predsjednik Izaslanstva za odnose sa zemljama Srednje Amerike, predsjednik Odbora za vanjske poslove Parlamenta i potpredsjednik Parlamenta potpisali zajedničku izjavu u kojoj su osudili djelovanje vladajućeg režima;

R. budući da je Međuamerička komisija za ljudska prava u lipnju 2023. utvrdila da je kubanska vlada odgovorna za smrt demokratskih aktivista Oswalda Payáe i Harolda Cepera, koji su stradali u automobilskoj nesreći 2012.; budući da je Međuamerička komisija za ljudska prava zaključila da su državni agenti izravno umiješani u njihove smrti i da je kubanski režim prekršio prava Oswalda Payáe i Harolda Cepera na život, čast i slobodu izražavanja;

S. budući da je Međuamerička komisija za ljudska prava pri ocjenjivanju stanja ljudskih prava na Kubi u svoje godišnje izvješće za 2022. odlučila uvrstiti posebno poglavlje o Kubi (poglavlje IV.B), s obzirom na to da, prema njezinu mišljenju, stanje na tom otoku predstavlja teško kršenje temeljnih elemenata i institucija predstavničke demokracije predviđenih Međuameričkom demokratskom poveljom; budući da Međuamerička komisija za ljudska prava smatra da su ti elementi i institucije ključni za zaštitu ljudskih prava; budući da Međuamerička komisija za ljudska prava priznaje da je kubanski režim počinio masovna, ozbiljna i sustavna kršenja ljudskih prava zajamčenih Američkom deklaracijom o pravima i dužnostima čovjeka, Američkom konvencijom o ljudskim pravima i drugim primjenjivim instrumentima u području ljudskih prava;

T. budući da je u svibnju 2022. Odbor protiv mučenja[4] pozvao Kubu da donese mjere za sprečavanje ili okončavanje proizvoljnih pritvaranja, uznemiravanja, zastrašivanja, prijetnji i djelovanja kako bi se diskreditirali borci za ljudska prava, da istraži sve smrtne slučajeve do kojih dođe tijekom bilo kojeg oblika oduzimanja slobode te da osigura neovisnost i nepristranost Ureda tužitelja i pravosuđa;

U. budući da organizacija Human Rights Watch u svojem godišnjem izvješću o Kubi za 2023. osuđuje činjenicu da kubanski režim i dalje provodi represiju u slučaju neslaganja i sprečava kritiku javnosti; budući da također kritizira sustavna kratkoročna i dugoročna proizvoljna pritvaranja koja provodi vladajući režim u cilju uznemiravanja i zastrašivanja kritičara, neovisnih aktivista, umjetnika, prosvjednika i drugih; budući da se stotine kritičara vladajućeg režima i dalje nalaze u zatvoru, uključujući brojne sudionike povijesnih prosvjeda iz srpnja 2021.; budući da kubanski režim za sve gospodarske probleme na otoku optužuje SAD, dok razina siromaštva na Kubi nije ništa više nego rezultat potpunog neuspjeha njegova gospodarskog i proizvodnog sustava; budući da kubanski režim gospodarsku situaciju koristi kao izgovor za svoje zlouporabe i kao način dobivanja potpore stranih vlada koje bi inače snažnije osudile represivne prakse u toj zemlji;

V. budući da je u svojoj Rezoluciji od 10. lipnja 2021. Parlament podsjetio Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da je sudjelovanje civilnog društva u političkim dijalozima i projektima suradnje u okviru Sporazuma jedan od temeljnih elemenata Sporazuma; budući da je civilno društvo isključeno iz pristupa sredstvima za suradnju i sudjelovanja u Sporazumu o političkom dijalogu i suradnji; budući da su u međuvremenu sudjelovanje u Sporazumu o političkom dijalogu i suradnji i pristup tim sredstvima dopušteni isključivo poduzećima koja kubanska država kontrolira ili u kojima sudjeluje i da to stanje traje od potpisivanja Sporazuma; budući da bi ESVD trebao raditi na promjeni te neprihvatljive situacije;

W. budući da je Parlament u tri navrata Nagradu Saharov za slobodu mišljenja dodijelio kubanskim aktivistima: Oswaldu Payáu 2002., Damama u bijelom 2005. i Guillermu Fariñasu 2010. godine; budući da su dobitnici Nagrade Saharov i njihove obitelji i dalje žrtve sustavnog progona i zastrašivanja te da se stanovnike tog otoka sustavno sprečava da napuste zemlju i sudjeluju u međunarodnim događajima i događanjima koja organizira Europski parlament;

X. budući da, unatoč činjenici da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 28. studenoga 2019. o slučaju Joséa Daniela Ferrera pozvao „ESVD i Komisiju da aktivno podrže skupine civilnog društva i pojedince koji se bore za ljudska prava na Kubi, među ostalim organiziranjem posjeta zatvorima, nadziranjem suđenja i javnim izjavama”, nije zabilježen nijedan slučaj posjeta bilo kojem političkom zatvoreniku u zatvoru ili promatranja suđenja protivnicima, disidentima, aktivistima za ljudska prava ili neovisnim aktivistima civilnog društva od strane sadašnje voditeljice Delegacije EU-a na Kubi Isabel Brilhante Pedrose i njezina tima;

Y. budući da, unatoč tome što oni godinama inzistiraju na posjetu tom otoku, kubanske vlasti sustavno odbijaju dopustiti ulazak na Kubu povjerenstvima, izaslanstvima i klubovima zastupnika Parlamenta, međunarodnim organizacijama za ljudska prava i drugim neovisnim promatračima stanja ljudskih prava, uključujući posebne izvjestitelje UN-a;

Z. budući da drugi autoritarni saveznici kubanskog režima, uključujući Rusiju, Venezuelu, Kinu i Bjelarus, održavaju blisku suradnju u vojnim i sigurnosnim pitanjima; budući da ta suradnja uključuje skupinu Wagner, koja je rasporedila kontingent vojnika u Venezueli kako bi se ojačala sigurnost predsjednika Nicolása Madura u kontekstu oporbenih prosvjeda;

AA. budući da je državni tajnik SAD-a 2021. izjavio da potpora Kube Nicolásu Maduru stvara okruženje koje pogoduje životu međunarodnih terorista u Venezueli;

AB. budući da je državni tajnik SAD-a u siječnju 2021. osudio potporu kubanskog režima međunarodnom terorizmu i subverziji pravosuđa SAD-a; budući da je istaknuo da je Kuba nakon bombaškog napada na policijskoj akademiji u Bogoti 2019., u kojem su poginule 22 osobe, odbila izručiti pripadnike kolumbijske Nacionalne oslobodilačke vojske;

AC. budući da su velike regije Latinske Amerike taoci nedemokratskih režima inspiriranih komunizmom koji djeluju pod okriljem Kube i inicijativa kao što su Forum São Paulo i skupina Grupo de Puebla; budući da su sva ta područja središta proizvodnje droge i trgovine drogom; budući da se ti režimi infiltriraju u centre moći kako bi nametnuli svoj ideološki i politički program putem vladina nasilja i progona, što dovodi do sustavnog ugnjetavanja, siromaštva, bijede i kronične nestašice hrane i lijekova u regiji;

AD. budući da Kuba i Rusija održavaju vrlo bliske, ne samo diplomatske, nego i političke, gospodarske, strateške i vojne odnose, što je vidljivo iz sastanka kubanskog predsjednika Miguela Díaz-Canela i ruskog predsjednika Vladimira Putina održanog u Moskvi u studenome 2022., na kojem su izjavili da su njihove bilateralne veze „značajne”;

AE. budući da Kuba smatra da je Kubansko-ruska međuvladina komisija za gospodarsku, trgovinsku i znanstveno-tehničku suradnju od ključne važnosti; budući da kubanski režim uvijek javno cijeni glasovanje Moskve u UN-u u korist kubanske rezolucije protiv embarga koji su Sjedinjene Američke Države nametnule tom otoku;

AF. budući da je posljednji službeni posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Kubi u travnju 2023., na kojem je Lavrov održao sastanak sa svojim kubanskim pandanom Brunom Rodríguezom, bio usmjeren na promicanje političke, gospodarske, obrazovne i kulturne suradnje; budući da su na tom sastanku oba ministra opisala svoje bilateralne odnose kao izvrsne te su izjavila da su obje vlade pridale veliku važnost tom odnosu na temelju tradicionalnih prijateljskih veza između ta dva naroda;

AG. budući da je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tijekom obilaska Latinske Amerike također posjetio Brazil, Venezuelu i Nikaragvu, te da je tako otkrio bliske veze između Rusije i vlada i režima Luiza Inácija Lule da Silve, Nicolása Madura i Daniela Ortege;

AH. budući da je kubanski režim u svibnju 2023. potpisao sporazum s Bjelarusom o slanju postrojbi specijalnih snaga u tu zemlju, što pokazuje solidarnost s jednim od glavnih ruskih saveznika u ratu protiv Ukrajine; budući da će se u okviru tog sporazuma kubanska vojska osposobljavati, što znači da će Kuba i Bjelarus jačati svoje veze u pogledu vojne suradnje;

AI. budući da prema američkim obavještajnim službama Kina barem od 2019. upravlja vojnim i obavještajnim objektima na Kubi; budući da je Kuba omogućila Kini da izgradi novi špijunski objekt na otoku, čime su se proširili kineski špijunski kapaciteti putem elektroničkih komunikacija;

AJ. budući da je Parlament 5. srpnja 2017. odobrio Sporazum o političkom dijalogu i suradnji između EU-a i Kube; budući da se odobrenje Sporazuma temeljilo na jasnoj namjeri da se poboljša teško stanje ljudskih prava na Kubi; budući da praćenje i kontrola usklađenosti sa Sporazumom o političkom dijalogu i suradnji nisu u skladu s trenutačnim djelovanjem potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Josepa Borrella;

AK. budući da Sporazum obuhvaća tzv. klauzulu o ljudskim pravima, standardni ključni element međunarodnih sporazuma EU-a kojim se omogućuje suspenzija Sporazuma u slučaju kršenja odredbi o ljudskim pravima;

AL. budući da je odobrenje Sporazuma od strane Parlamenta bilo povezano s obvezom Komisije i ESVD-a da zajamče uspostavu redovite razmjene mišljenja s Parlamentom o primjeni Sporazuma i ispunjavanju uzajamnih obveza sadržanih u Sporazumu, posebno onih koje se odnose na provedbu svih odredbi o ljudskim pravima; budući da je Parlament također zatražio da ESVD pri primjeni Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji učini sve što je moguće kako bi pomno pratio stanje ljudskih prava i temeljnih sloboda na Kubi;

AM. budući da je u listopadu 2019. Delegacija EU-a na Kubi objavila dokument u kojem se opisuje suradnja EU-a s Kubom; budući da se u njemu navodi da je 8 % trenutačnih sredstava za suradnju između EU-a i Kube namijenjeno „civilnom društvu”, što je potvrdilo činjenicu da 19 milijuna EUR preostalih sredstava nije namijenjeno civilnom društvu, nego projektima koje financiraju razne institucije izravno povezane s kubanskim režimom; budući da je u dokumentu zaključeno da nijedna kubanska organizacija civilnog društva nije primila sredstva europskih fondova za suradnju;

AN. budući da je Parlament 16. rujna 2021. velikom većinom glasova odobrio rezoluciju o vladinoj represiji nad prosvjedima i građanima na Kubi, u kojoj poziva EU da aktivira članak 85. stavak 3. točku (b) Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji kako bi se sporazum suspendirao zbog toga što kubanski režim krši odredbe koje se odnose na ljudska prava, što predstavlja „posebno hitan slučaj”; budući da je Parlament podsjetio da je klauzula o ljudskim pravima iz Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji jedan od elemenata sporazuma; budući da je pozvao Vijeće da iskoristi odredbe o ljudskim pravima u općem režimu sankcija EU-a i da što prije donese sankcije protiv osoba odgovornih za kršenja ljudskih prava na Kubi,

1. najoštrije osuđuje sustavno kršenje temeljnih prava kubanskog naroda koje provodi Komunistička partija Kube tijekom više od šest desetljeća svoje vladavine;

2. žali zbog toga što od 2015., kada je ponovno pokrenut dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Kube pod vodstvom potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Josepa Borrella, kubanski režim sustavno odbija priznati praćenje ljudskih prava kao legitimnu aktivnost te lokalnim skupinama za ljudska prava uskraćuje pravni status;

3. ne slaže se s pasivnim i neodgovornim stavom ESVD-a pod vodstvom potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Josepa Borrella jer je ignorirao nezadovoljstvo kubanskog naroda i sustavno kršenje ljudskih prava od strane vladajućeg režima na Kubi; smatra da je taj stav neizravno doprinio dramatičnom pogoršanju stanja, čime se očito krše odredbe Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između EU-a i Kube potpisanog 2016.;

4. ne odobrava činjenicu da je ESVD nakon potpisivanja Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji isključio sudjelovanje civilnog društva u svim seminarima civilnog društva EU-a i Kube kao dionika u razvoju dijaloga u okviru Sporazuma[5], čime ga je lišio ključnog dijela njegove svrhe i prekršio volju Europskog parlamenta i država članica EU-a koje su ga potpisale;

5. protivi se činjenici da ESVD sustavno krši uvjete Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji koji se odnose na projekte suradnje[6] i kojima se civilno društvo uspostavlja kao ključan dio te suradnje; ne odobrava činjenicu da ESVD svjesno i nakon potpisivanja Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji omogućuje da sredstva za suradnju završavaju isključivo u rukama poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom kubanske države, što dovodi do nezakonite konverzije tih sredstava u sredstvo financiranja kubanske diktature;

6. ne odobrava činjenicu da je u svibnju 2022., unatoč stalnom kršenju ljudskih prava od strane kubanskog režima, potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Josep Borrell zloupotrijebio svoje sudjelovanje na trećem bilateralnom sastanku koji se održao na Kubi u okviru Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji, pri čemu je svojem cilju diplomatskog približavanja režimu dao prednost u odnosu na sudbinu kubanskog naroda, posebno političkih zatvorenika, od kojih je nekoliko štrajkalo glađu, te je ignorirao sve žrtve ugnjetavanja komunističke diktature; žali zbog toga što je posjet možda pridonio legitimizaciji predsjednika Díaz-Canela i kubanske diktature; žali zbog toga što se u izjavama potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku izbjegava spominjanje ozbiljnih i sustavnih kršenja ljudskih prava, što nije osudio potporu Kube Rusiji u nezakonitoj ratnoj agresiji na Ukrajinu te što njegove izjave nisu odrazile zaključke Vijeća i stajališta i politike EU-a koje je dužan zastupati i provoditi; traži od potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Josepa Borrella da svoje radno mjesto stavi na raspolaganje Vijeću te da zaduži predsjednika Komisije i Vijeće da provedu temeljitu procjenu mjere u kojoj su njegova djelovanja naštetila kubanskom narodu; smatra da bi provedba takvih štetnih politika, koja su u suprotnosti s vrijednostima i osnivačkim dokumentima EU-a, trebala biti popraćena odgovarajućim reakcijama Vijeća, Komisije i Parlamenta te da bi potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Josep Borrell trebao snositi odgovornost za svoje postupke;

7. potvrđuje da se, unatoč vremenu koje je proteklo od stupanja na snagu Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji, nedostatak demokracije i sloboda na Kubi uopće nije poboljšao; napominje da se, naprotiv, stanje ljudskih prava na tom otoku dodatno pogoršalo, što predstavlja jasno i sustavno kršenje osnovnih odredbi Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji;

8. duboko žali zbog toga što patnja kubanskog naroda uzrokovana nedostatkom predanosti i spremnosti kubanskog režima da ostvari napredak i nedjelovanjem EU-a i ESVD-a, posebno potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Josepa Borrella i voditeljice Delegacije EU-a na Kubi Isabel Brilhante Pedrosa, nije ublažena te poziva EU da izvuče odgovarajuće pouke iz takvih neučinkovitih politika i namjernog uzajamnog kršenja uvjeta Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji;

9. ponavlja svoju čvrstu i bezuvjetnu potporu kubanskom narodu, svim borcima za ljudska prava na Kubi i njihovoj hvalevrijednoj predanosti slobodama koje komunistička diktatura već desetljećima odbija priznati;

10. potiče EU da djeluje u skladu sa svojim vrijednostima primjenom članka 85. stavka 3. točke (b) i hitnom suspenzijom Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između EU-a i Kube;

11. potiče Vijeće da iskoristi odredbe o ljudskim pravima u općem režimu sankcija EU-a i da što prije donese sankcije protiv odgovornih za kršenja ljudskih prava na Kubi, s obzirom na sustavno kršenje ljudskih prava od strane kubanskog režima, što predstavlja „posebno hitan slučaj”;

12. poziva države članice EU-a da zatraže trenutačno povlačenje Kube iz članstva u Vijeću UN-a za ljudska prava;

13. apelira na Vijeće da oštro osudi trajno uplitanje Kube u unutarnje poslove drugih latinskoameričkih zemalja i njezinu jasnu suradnju s drugim totalitarnim režimima, kao i s narkokartelima i terorističkim snagama tijekom posljednjih šest desetljeća;

14. zahtijeva hitan prekid svih oblika financijske pomoći EU-a Kubi, koja se dosljedno pruža bez obzira na stalna teška kršenja ljudskih prava i koja pogoduje vladajućem režimu umjesto da pomaže i služi kubanskom narodu;

15. nalaže svojoj predsjednici da ovu rezoluciju proslijedi vladi i Nacionalnoj skupštini narodne vlasti Kube, potpredsjedniku Komisije / visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjednici Komisiji, Kolegiju povjerenika, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava te vladama država članica Zajednice latinoameričkih i karipskih država.

Posljednje ažuriranje: 10. srpnja 2023.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti