PRIJEDLOG REZOLUCIJE o 30 godina kriterija iz Kopenhagena – poticanje politike proširenja EU-a

8.12.2023 - (2023/2987(RSP))

podnesen slijedom izjava Vijeća i Komisije
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Andrius Kubilius, Michael Gahler, Vladimír Bilčík, Siegfried Mureşan, David Lega, Tom Vandenkendelaere, Traian Băsescu, Eugen Tomac, Gheorghe Falcă, Dan‑Ştefan Motreanu, Alexander Alexandrov Yordanov, Michaela Šojdrová, Aušra Maldeikienė, Liudas Mažylis
u ime Kluba zastupnika PPE-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0500/2023

B9‑0504/2023

Rezolucija Europskog parlamenta o 30 godina kriterija iz Kopenhagena – poticanje politike proširenja EU-a

(2023/2987(RSP))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir kriterije iz Kopenhagena utvrđene u lipnju 1993.,

– uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegov članak 49.,

– uzimajući u obzir Deklaraciju iz Soluna sa sastanka na vrhu EU-a i zapadnog Balkana od 21. lipnja 2003. o perspektivi pristupanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji,

– uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o novoj strategiji EU-a za proširenje usvojenu 23. studenoga 2022.,

– uzimajući u obzir svoju preporuku od 19. lipnja 2020. upućenu Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o zapadnom Balkanu, nakon sastanka na vrhu 2020.,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. i 24. lipnja 2022. te 29. i 30. lipnja 2023.,

– uzimajući u obzir Komisijin paket mjera za proširenje za 2023. od 8. studenoga 2023.,

– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je proširenje jedan od najučinkovitijih instrumenata vanjske politike EU-a i jedna od najuspješnijih politika EU-a dosad te da je ono i dalje strateško, budućnosti okrenuto geopolitičko ulaganje u stabilnost i blagostanje na europskom kontinentu;

B. budući da je u svjetlu sve veće ruske prijetnje europskom miru i stabilnosti poboljšana politika proširenja i dalje vrlo snažan politički alat koji EU ima na raspolaganju;

C. budući da je proširenje proces od kojeg svi imaju koristi i da je vrlo učinkovit i uspješan instrument za poticanje potrebnih reformi i unutar EU-a i u zemljama koje podnose zahtjeve za članstvo, čime se doprinosi poticanju demokratske preobrazbe;

D. budući da bi pristupanje EU-u uvijek trebalo biti proces koji se temelji na zaslugama, u kojemu se svaka zemlja podnositeljica zahtjeva ocjenjuje prema svojoj uspješnosti u pogledu ispunjavanja kriterija iz Kopenhagena, posebno onih kojima se osigurava potpuno poštovanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava; budući da je proces pristupanja utvrđen u članku 49. UEU-a; budući da je potrebno uzeti u obzir i integracijske kapacitete EU-a; budući da bi se pozitivni rezultati trebali tražiti što je prije moguće;

E. budući da je Komisija u svojem paketu za proširenje za 2023. preporučila da se započnu pristupni pregovori s Ukrajinom i Republikom Moldovom, kao i s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne relevantna usklađenost s kriterijima za članstvo, te da se Gruziji dodijeli status zemlje kandidatkinje;

1. obilježava 30. godišnjicu kriterija iz Kopenhagena, cijeneći njihovu povijesnu važnost u pružanju jasnog i učinkovitog okvira za proširenje EU-a te slaveći postignuća i napredak brojnih nacija na putu prema članstvu u EU-u;

2. ponovno potvrđuje važnost kriterija iz Kopenhagena kako bi se osiguralo da zemlje kandidatkinje pokažu dosljednu i trajnu predanost demokraciji, ljudskim pravima i gospodarskim reformama, uz istodobnu prilagodbu potrebama i izazovima EU-a koji se mijenjaju;

3. smatra da je proširenje od strateške važnosti za EU, još i više u kontekstu ruske ratne agresije na Ukrajinu; naglašava da je poboljšana politika proširenja postala jedan od najmoćnijih geopolitičkih alata kojim EU raspolaže i da u njegovu susjedstvu više nema sivih zona; ističe da je proširenje strateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i blagostanje, kao i pokretač demokracije i europskih vrijednosti diljem kontinenta;

4. ističe geopolitičku potrebu uključivanja zemalja zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldove i Gruzije u EU, naglašavajući njihove stalne napore i važnost njihove integracije za regionalnu stabilnost i sigurnost te potičući kontinuirani dijalog i suradnju radi rješavanja postojećih sukoba i razlika;

5. ističe da se pristupanje Europskoj uniji mora odvijati u skladu s člankom 49. UEU-a, na temelju poštovanja relevantnih postupaka i pod uvjetom da su ispunjeni utvrđeni kriteriji, posebno kriteriji iz Kopenhagena za članstvo u Europskoj uniji, te uzimajući u obzir integracijske kapacitete EU-a; ističe da bi pristupanje uvijek trebalo ostati proces utemeljen na zaslugama koji zahtijeva da zemlje zapadnog Balkana, Ukrajina, Moldova i Gruzija usvoje i provedu relevantne reforme, posebno u području demokracije, vladavine prava, ljudskih prava, temeljnih sloboda, tržišnoga gospodarstva i provedbe pravne stečevine EU-a;

6. ističe da je usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom također način da se pokaže potpuno poštovanje temeljnih načela EU-a, kao i važan pokazatelj za održivo buduće članstvo;

7. potiče dosljednu primjenu standarda i pravila na sve zemlje kandidatkinje, zalažući se za transparentnost i integritet u procesu proširenja te osiguravajući da se sve odluke donose na pravedan i nepristran način kojim se odražavaju temeljna načela Unije;

8. naglašava da postoji potreba za čvršćim parlamentarnim nadzorom nad politikom proširenja EU-a; ustraje u povećanju uloge Parlamenta tijekom cijelog procesa pristupanja, među ostalim kako bi mu se omogućilo da u potpunosti nadzire napredak koji zemlje kandidatkinje ostvaruju u svim područjima javnih politika;

9. ističe potrebu za unutarnjim reformama EU-a usporedno s procesom proširenja kako bi se povećala sposobnost EU-a za učinkovitu integraciju novih članica i kako bi se osiguralo da proces proširenja pozitivno doprinosi cjelokupnoj koheziji i stabilnosti EU-a;

10. s obzirom na navedeno potiče Europsko vijeće da na sastanku 14. i 15. prosinca 2023. potvrdi preporuke Komisije predstavljene u njezinu paketu za proširenje za 2023. od 8. studenoga 2023. i da odluči o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldovom te o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo i da Gruziji dodijeli status zemlje kandidatkinje pod uvjetom da se poduzmu određeni koraci; poziva Vijeće da bez odgode donese pregovarački okvir nakon što se ispune relevantni uvjeti za svaku od zemalja kandidatkinja kako bi brzo započeli pristupni pregovori;

11. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, vladama i parlamentima država članica te vladama i parlamentima zemalja zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldove i Gruzije.