PRIJEDLOG REZOLUCIJE o 30 godina kriterija iz Kopenhagena – poticanje politike proširenja EU-a
8.12.2023 - (2023/2987(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Stelios Kouloglou
u ime Kluba zastupnika The Left
B9‑0506/2023
Rezolucija Europskog parlamenta o 30 godina kriterija iz Kopenhagena – poticanje politike proširenja EU-a
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 48. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir kriterije iz Kopenhagena, koji su ponajprije obuhvaćeni člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir Komisijin paket mjera za proširenje za 2022. od 12. listopada 2022.,
– uzimajući u obzir Komisijin paket mjera za proširenje za 2023. od 8. studenoga 2023.,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 5. i 6. srpnja 2022. o Komisijinom paketu mjera za proširenje,
– uzimajući u obzir izjavu predsjednika Europskog odbora regija od 8. studenoga 2023. o Komisijinom paketu mjera za proširenje za 2023.,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da se člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji omogućuje podnošenje zahtjeva za članstvo svakoj europskoj državi koja poštuje vrijednosti EU-a i koja se obvezuje promicati ih; budući da taj postupak obuhvaća dostavu obavijesti Parlamentu i nacionalnim parlamentima, podnošenje zahtjeva Vijeću te dobivanje jednoglasnog odobrenja svih država članica EU-a nakon savjetovanja s Komisijom i dobivanja suglasnosti Parlamenta;
B. budući da su kriteriji iz Kopenhagena skup uvjeta koje zemlje kandidatkinje moraju ispuniti kako bi ispunile uvjete za članstvo u EU-u; budući da su kriteriji iz Kopenhagena ključni kako bi se osiguralo da zemlje koje se žele pridružiti EU-u dijele zajedničke vrijednosti, imaju stabilne institucije i mogu učinkovito provoditi zakone EU-a;
C. budući da kriterije iz Kopenhagena čine tri glavne sastavnice: politički kriteriji, gospodarski kriteriji te administrativni i institucionalni kapaciteti za učinkovitu provedbu pravne stečevine EU-a;
D. budući da se kriteriji iz Kopenhagena temelje na tome da zemlja kandidatkinja mora imati stabilne institucije koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina;
E. budući da pristupanje EU-u uvijek mora ostati proces koji se temelji na zaslugama, pri kojemu se svaka zemlja podnositeljica zahtjeva ocjenjuje prema svojoj uspješnosti u pogledu ispunjavanja kriterija iz Kopenhagena, posebno onih kojima se osigurava potpuno poštovanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;
F. budući da postupak procjene usklađenosti zemlje kandidatkinje s tim kriterijima uključuje detaljnu procjenu Komisije, koja zatim daje preporuke Vijeću i Parlamentu;
G. budući da je važno napomenuti da je ispunjavanje kriterija iz Kopenhagena nužan, ali ne i dovoljan uvjet za članstvo u EU-u; budući da čak i kada zemlja ispunjava kriterije iz Kopenhagena, odluka o prihvaćanju nove članice u konačnici je politička odluka koju trebaju jednoglasno odobriti države članice EU-a;
H. budući da je potreban progresivan pristup kako bi se riješili nedostaci prethodnih proširenja i aktivno odgovorilo na izazove s kojima se suočavaju zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje;
I. budući da je osam od deset zemalja koje trenutačno traže članstvo u EU-u dobilo status zemlje kandidatkinje, a neke imaju taj status već dulje vrijeme, što upućuje na trajnu predanost pristupnom procesu; budući da se te zemlje kandidatkinje nalaze u različitim fazama pristupnog procesa i pregovora;
J. budući da se posljednjih godina raspravlja o konceptu tzv. vjerodostojne perspektive proširenja i ideji da se određenim zemljama zapadnog Balkana omogući jasniji put prema članstvu u EU-u; budući da zemlje zapadnog Balkana već desetljećima izražavaju odlučnost u svojem pristupanju EU-u;
K. budući da ne postoji službeni ili standardizirani „ubrzani” proces pristupanja EU-u i da brzina kojom se odvija pristupni proces nije ista za sve zemlje kandidatkinje; budući da na brzinu pristupanja utječe nekoliko čimbenika, među ostalim razina pripravnosti zemlje, ispunjavanje kriterija za pristupanje, geopolitička pitanja i politička volja zemlje kandidatkinje i postojećih država članica EU-a;
L. budući da proces proširenja ne bi trebao biti usmjeren protiv bilo koje određene zemlje ili skupine zemalja i ne bi ga trebalo smatrati sastavnicom geopolitičke borbe;
M. budući da su proširenje i reforma EU-a dva međusobno usko povezana procesa; budući da će, kako je dokazano prethodnim proširenjima, pristupanje zemalja zapadnog Balkana i istočne Europe biti popraćeno temeljnim promjenama u samom EU-u; budući da EU treba stvoriti kapacitet za proširenje kako bi se odlučilo o temeljnim reformama koje znatno nadmašuju institucijske reforme i reformu postupaka glasovanja te provelo ih; budući da je potrebna temeljita reforma mnogih područja politika, kao što je reforma kohezijske i poljoprivredne politike; budući da su na Konferenciji o budućnosti Europe ponovljeni opći zahtjevi građana za jačanjem „socijalne Europe”;
1. podsjeća da je ispunjavanje kriterija iz Kopenhagena nužan, ali ne i dovoljan uvjet za članstvo u EU-u; podsjeća da čak i nakon što zemlja ispuni kriterije iz Kopenhagena, odluka o prihvaćanju nove članice u konačnici je politička odluka koju trebaju jednoglasno donijeti postojeće države članice EU-a;
2. ističe da je temelj kriterija iz Kopenhagena taj da zemlja kandidatkinja mora imati stabilne institucije koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina;
3. naglašava da bi okolišne i klimatske politike te pravna stečevina svih zemalja kandidatkinja trebale biti jednako usklađene sa zakonodavstvom EU-a i međunarodnim zakonodavstvom, ciljevima i ugovorima, s posebnim naglaskom na Pariškom sporazumu i globalnom okviru za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala;
4. ističe da treba iz temelja provesti reformu zajedničke poljoprivredne politike i osigurati da je cjelokupno zakonodavstvo koje se odnosi na proizvodnju hrane i hrane za životinje, a posebno na dobrobit životinja, pesticide i gnojiva, u zemljama kandidatkinjama usklađeno s pravilima i normama EU-a;
5. ustraje u tome da bi u pristupnom procesu prednost trebalo dati dovršetku usklađivanja radnog zakonodavstva svih država kandidatkinja s pravnom stečevinom o socijalnim pitanjima, konvencijama Međunarodne organizacije rada i Europskom socijalnom poveljom za borbu protiv socijalnog dampinga, kao i obvezi promicanja uloge socijalnih partnera i socijalnog dijaloga u sporazumima o pridruživanju;
6. prima na znanje interes i političku volju za pristupanje EU-u koju su pokazale zemlje kandidatkinje te uviđa ozbiljne napore koje su zemlje kandidatkinje uložile kako bi ispunile uvjete za članstvo; ističe da bi vladavina prava, demokratska reforma i poštovanje ljudskih prava trebali biti u prvom planu pristupnog procesa te da se istodobno moraju poboljšati praćenje, izvješćivanje i procjena;
7. napominje da se odluka Europskog vijeća da zemlji podnositeljici zahtjeva dodijeli status zemlje kandidatkinje temelji na političkim kriterijima koji se odnose na geopolitička i gospodarska pitanja;
8. odbacuje svaki pokušaj ubrzavanja postupaka pristupanja EU-u koji proizlaze iz geopolitičkih razmatranja i naglašava da zemlje kandidatkinje moraju poštovati kriterije iz Kopenhagena koji su neizostavan prvi korak u tim postupcima i strogo ih se pridržavati;
9. ističe da bi u pristupnom procesu i postupku proširenja prednost trebalo dati demokraciji, vladavini prava, poštovanju ljudskih prava i neovisnosti pravosudnog sustava; ističe da je ključno iskorijeniti oligarhijski utjecaj na vlade, parlamente i medije, boriti se protiv korupcije, pranja novca i organiziranog kriminala te osigurati slobodu medija;
10. ustraje u tome da i u državama članicama EU-a i u zemljama podnositeljicama zahtjeva građani moraju aktivno sudjelovati u procesima reformi povezanima s pristupanjem EU-u;
11. ponavlja svoju kritiku procesa proširenja u kojem su dosad zanemarivani socijalni problemi povezani s procesima reformi u zemljama kandidatkinjama i koji je pogoršao probleme povezane sa socijalnim dampingom u državama članicama; ustraje u jačanju pravne stečevine EU-a u području socijalnih prava;
12. izražava zabrinutost zbog nedostatka temeljitog i kritičkog pregleda socijalnih, gospodarskih i ekoloških učinaka prethodnih proširenja EU-a, što bi moglo dovesti do mogućeg previda sustavnih problema;
13. ponavlja da bi EU trebao provesti kritičnu i temeljitu procjenu svoje politike proširenja i svoje sposobnosti za produbljivanje integracije kao usporednog procesa;
14. naglašava da bi politika EU-a za proširenje trebala biti potaknuta željom da se doprinese projektu zajedničkih vrijednosti, demokracije, vladavine prava, jednakosti i slobode; napominje da bi politika proširenja trebala biti usmjerena na uzajamni razvoj građana te ne bi trebala biti geopolitičko oružje koje dovodi do nejednakosti;
15. izražava zabrinutost zbog stalnog demokratskog deficita u procesu proširenja i naglašava potrebu za jačim mehanizmima kako bi se osiguralo smisleno sudjelovanje i zastupljenost na lokalnoj razini;
16. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.