Prijedlog rezolucije - B9-0096/2024Prijedlog rezolucije
B9-0096/2024
Europski parlament

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o sporazumima o pridruživanju za sudjelovanje trećih zemalja u programima Unije

1.2.2024 - (2023/3018(RSP))

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B9‑0000/2024
podnesen u skladu s člankom 136. stavkom 5. Poslovnika

Jean‑Lin Lacapelle
u ime Odbora za vanjske poslove
Christian Ehler
u ime Odbora za industriju, istraživanje i energetiku

Postupak : 2023/3018(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B9-0096/2024
Podneseni tekstovi :
B9-0096/2024
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B9‑0096/2024

Rezolucija Europskog parlamenta o sporazumima o pridruživanju za sudjelovanje trećih zemalja u programima Unije

(2023/3018(RSP))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 218.,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013[1] (Uredba o programu Obzor Europa) i izjavu o sporazumima o pridruživanju iz stajališta Parlamenta u prvom čitanju od 17. travnja 2019. o toj uredbi[2],

– uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu o odnosima i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Novog Zelanda, s druge strane[3],

– uzimajući u obzir Sporazum između Europske unije, s jedne strane, i Novog Zelanda, s druge strane, o sudjelovanju Novog Zelanda u programima Unije[4],

– uzimajući u obzir Sporazum između Europske unije, s jedne strane, i Vlade Farskih Otoka, s druge strane, o sudjelovanju Farskih Otoka u programima Unije[5],

– uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2022/1526 od 9. rujna 2022. o odobrenju otvaranja pregovora u ime Europske unije radi sklapanja sporazuma između Europske unije, s jedne strane, i Kanade, s druge strane, o sudjelovanju Kanade u programima Unije i pridruživanju Kanade Obzoru Europa – Okvirnom programu za istraživanja i inovacije (2021. – 2027.)[6],

– uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2023/1081 od 15. svibnja 2023. o odobravanju otvaranja pregovora s Japanom o sporazumu o općim načelima sudjelovanja Japana u programima Unije i o pridruživanju Japana Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor Europa za razdoblje 2021. – 2027.[7],

– uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2023/1093 od 15. svibnja 2023. o odobravanju otvaranja pregovora s Republikom Korejom o sporazumu o općim načelima sudjelovanja Republike Koreje u programima Unije i pridruživanju Republike Koreje Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor Europa (2021. – 2027.)[8],

– uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije od 20. studenog 2010.[9],

– uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o sporazumima o pridruživanju za sudjelovanje trećih zemalja u programima Unije (O-000004/2024 – B9 – 0000/2024),

– uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

– uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za vanjske poslove i Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,

Opće napomene

1. uviđa potencijal za obogaćivanje postignuća programa Unije aktivnom i uzajamno korisnom suradnjom s trećim zemljama koje dijele zajedničke demokratske vrijednosti s EU-om;

2. prepoznaje program Obzor Europa kao najveći program suradnje u području istraživanja i inovacija na svijetu za razdoblje 2021. – 2027.;

3. podržava pridruživanje trećih zemalja koje imaju dobre kapacitete u području znanosti, tehnologije i inovacija programu Obzor Europa te uviđa da takva suradnja doprinosi ukupnoj snazi i učinkovitosti vanjskog djelovanja EU-a; potiče Komisiju da zatraži i sklopi druge sporazume o pridruživanju s trećim zemljama jer se time povećava konkurentnost EU-a na globalnoj razini; naglašava da je potrebno osigurati da se svim relevantnim sporazumima o pridruživanju poštuju klimatski ciljevi programa Obzor Europa;

4. ističe da pridruživanje trećih zemalja programima EU-a nije samo tehnički akt, nego politička odluka o odnosima pridruženih zemalja s EU-om, a posebno, u pogledu programa Obzor Europa, o pitanju znanstvene i akademske slobode;

5. prima na znanje pravila utvrđena u Ugovorima, koja se moraju poštovati u skladu s vladavinom prava kako bi se očuvala institucionalna ravnoteža i uloga Parlamenta; smatra da se mora poštovati načelo lojalne suradnje kojim se jamči da si sve institucije EU-a pomažu u obavljanju zadaća koje proizlaze iz Ugovora, među ostalim kako bi se zajamčilo da se stajalište Parlamenta, kao izravnog predstavnika građana EU-a, više uzima u obzir;

6. dovodi u pitanje pristup Komisije u pogledu sklapanja međunarodnih sporazuma posvećenih sudjelovanju trećih zemalja u programima Unije, čime se Parlamentu otežava izvršavanje njegovih ovlasti u okviru postupaka za sklapanje međunarodnih sporazuma Unije;

7. snažno potiče Komisiju i Vijeće da, u skladu s Ugovorima, u potpunosti uzmu u obzir ulogu Parlamenta pri sklapanju svih sporazuma o pridruživanju koji slijede tu novu strukturu;

8. naglašava da je njegova sposobnost davanja smislenog pristanka na međunarodne sporazume koji se posebno odnose na sudjelovanje određenih zemalja u programima Unije otežana činjenicom da se takvim sporazumima ne predviđa struktura kojom se jamči parlamentarni nadzor u okviru postupka suglasnosti za pridruživanje određenom programu Unije;

Sporazumi o suradnji i pridruživanju između Novog Zelanda i Europske unije

9. prepoznaje snažne povijesne i kulturne veze između EU-a i Novog Zelanda, kao i izvrsno stanje bilateralnih odnosa među njima, koji se temelje na zajedničkim demokratskim vrijednostima i mnogim zajedničkim interesima; cijeni izvrsnu suradnju u području trgovine, vanjske politike, istraživanja i inovacija te u multilateralnim forumima;

10. ističe važnu ulogu Novog Zelanda kao jednog od ključnih partnera EU-a sličnih stavova u dinamičnoj te strateški i gospodarski važnoj indopacifičkoj regiji; poziva na dublju suradnju u područjima od zajedničkog interesa, posebno u području vanjskih poslova; u tom pogledu ističe trenutačnu sigurnosnu suradnju između EU-a i Novog Zelanda, posebno u pogledu operacija i misija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a; podsjeća da je Novi Zeland zauzeo stajalište istovjetno stajalištu EU-a o osudi nezakonite ruske invazije na Ukrajinu i pružanju potpore Ukrajini pružanjem pomoći i uvođenjem sankcija protiv Rusije;

11. nadalje, ističe nedavno sklopljen sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Novog Zelanda, čija je namjena dodatno ojačati bilateralne odnose te liberalizirati i olakšati trgovinu i ulaganja, stvarajući znatne uzajamne koristi i gospodarske mogućnosti za poduzeća i potrošače, uključujući snažne i obvezujuće socijalne i ekološke obveze povezane s Pariškim klimatskim sporazumom; ističe pozitivnu ulogu koju europska dijaspora na Novom Zelandu može imati u daljnjem produbljivanju odnosa između Novog Zelanda i EU-a;

12. uviđa da EU i Novi Zeland imaju dugu povijest suradnje u području istraživanja; naglašava da Novi Zeland ima izvrsne rezultate u sudjelovanju u programu Obzor 2020. sa 77 financiranih projekata te da su novozelandski istraživači mogli sudjelovati u dvama prethodnim okvirnim programima za istraživanje i inovacije, Sedmom okvirnom programu i Obzoru 2020., što pokazuje potencijalne koristi pridruživanja Novog Zelanda programu Obzor Europa;

13. pozdravlja prijedlog da se ojača partnerstvo EU-a s Novim Zelandom pridruživanjem Novog Zelanda programu Obzor Europa, čime će se dodatno ojačati suradnja u području istraživanja i inovacija te Novi Zeland učiniti najvažnijim regionalnim partnerom EU-a u području znanosti i inovacija; međutim, napominje da ne postoje odredbe kojima bi se omogućio odgovarajući parlamentarni nadzor nad budućim pridruživanjem Novog Zelanda programima Unije;

14. ističe da u sporazumu o sudjelovanju Novog Zelanda u programima Unije Komisija i Vijeće Zajedničkom odboru osnovanom na temelju tog sporazuma daju ovlast za donošenje protokola kojima se Novi Zeland pridružuje bilo kojem programu Unije, unatoč tome što se Parlament protivi tom pravu, kojim se Zajedničkom odboru de facto dodjeljuju provedbene ovlasti u pogledu ključnih aspekata; napominje da ključne odluke koje se delegiraju Zajedničkom odboru uključuju područje pridruživanja pojedinačnim programima, kao i ključne odredbe o mehanizmu automatske korekcije;

15. žali zbog toga što je Zajednički odbor ovlašten izmijeniti sve važeće protokole o pridruživanju, koji mogu uključivati i odredbe povezane s pregledima, revizijama i financijskim nepravilnostima, putem protokola; uviđa da bi do takvih izmjena došlo bez dodatnog sudjelovanja parlamenta; uviđa da bi Parlament davanjem suglasnosti uistinu dao Zajedničkom odboru neograničen mandat; ističe da je Vijeće zaduženo za praćenje djelovanja Komisije u Zajedničkom odboru, ali zapravo često zanemaruje tu dužnost i ne izvješćuje Parlament na odgovarajući način, što dovodi do potpunog nedostatka nadzora i kontrole u takvim međunarodnim sporazumima;

16. naglašava svoje stajalište o sporazumima o pridruživanju povezanima s programom Obzor Europa, kako je usvojeno u izjavi priloženoj donošenju Uredbe o Obzoru Europa, ističući da nijedno tijelo uspostavljeno takvim sporazumima ne bi trebalo zaobići potrebu za traženjem smislene suglasnosti Parlamenta; smatra da se ključni aspekti sudjelovanja trećih zemalja u programu Obzor Europa ne bi trebali delegirati takvom tijelu;

17. ne slaže se s tom novom strukturom međunarodnih sporazuma koja ne dopušta Parlamentu da izvršava svoje ovlasti u skladu s člankom 218. stavkom 6. točkom (a) UFEU-a; smatra da je to prepreka ispunjavanju ovlasti Parlamenta i da zanemaruje potrebnu institucionalnu ravnotežu te ju je stoga potrebno izmijeniti;

18. u tom pogledu podsjeća da se člankom 218. stavkom 10. UFEU-a predviđa da bi Parlament trebao biti odmah i u potpunosti obaviješten o svim fazama postupka pregovaranja i sklapanja međunarodnih sporazuma iz tog članka te da je, kao što je to utvrdio Sud Europske unije, to pravilo izraz demokratskih načela na kojima se temelji EU; posebno naglašava činjenicu da je Sud Europske unije prethodno izjavio da je sudjelovanje Parlamenta u postupku donošenja odluka odraz, na razini EU-a, temeljnog demokratskog načela prema kojem bi građani trebali sudjelovati u izvršavanju vlasti posredstvom predstavničke skupštine[10];

19. u tom kontekstu podsjeća da su predmetni sporazumi presedani jer omogućuju sudjelovanje nove vrste treće zemlje i prvi put to čine općim sporazumom koji obuhvaća sve programe Unije; naglašava da je u prošlosti takvo sudjelovanje bilo uređeno pojedinačnim sporazumom za svaki program Unije i ograničeno na određeni višegodišnji financijski okvir; naglašava da s obzirom na novu prirodu tih sporazuma Parlament nema relevantne podatke ili informacije koji bi se mogli upotrijebiti za smislenu procjenu njihova mogućeg učinka na trenutačnu generaciju programa Unije ili na buduće generacije programa Unije;

20. u tom kontekstu smatra da bi Parlament trebao moći smisleno osigurati sudjelovanje ljudi u postupku donošenja odluka, s obzirom na strukturu tih međunarodnih sporazuma, u kojima se odluka o pridruživanju određenom programu treće zemlje, uključujući područje primjene tog pridruživanja, donosi tek u budućnosti, često dugo nakon što Parlament pristane na sklapanje početnog sporazuma s tom trećom zemljom;

21. podsjeća da se njegovo stajalište o pristupu Komisije ne bi trebalo tumačiti kao prigovor na Novi Zeland ili na ustaljenu i snažnu suradnju koja je oduvijek postojala između te zemlje i EU-a;

Sudjelovanje drugih zemalja istomišljenica u programima Unije

22. žali zbog toga što nacrt sporazuma o sudjelovanju Farskih Otoka i predloženi sporazumi s Kanadom, Republikom Korejom i Japanom imaju istu strukturu kao i nacrt sporazuma s Novim Zelandom; traži od Komisije da se suzdrži od sprečavanja ostvarivanja prava Parlamenta na suglasnost za bilo koje pridruživanje programu Unije i da se sporazumi o pridruživanju s novim partnerima sklapaju samo ako je Parlament mogao ostvariti svoje pravo na smislenu suglasnost;

23. izražava zabrinutost zbog činjenice da je nedavno dogovoreni automatski rabat na doprinos Ujedinjene Kraljevine programu Obzor Europa u slučaju „nižeg od očekivanog” sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u programu doveo do nedosljednosti s odredbama Sporazuma o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine za koji je Parlament dao svoju suglasnost;

Daljnji koraci

24. podsjeća da bi ga trebalo odmah i u potpunosti obavijestiti o svim fazama pregovora i sklapanja međunarodnih sporazuma, u skladu s Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije;

25. poziva Komisiju da redovito dostavlja detaljna izvješća o provedbi sporazuma, kao što su ažuriranja o postignutim ključnim etapama, izazovima, stopama uspješnosti prijedloga subjekata iz trećih zemalja, godišnjim doprinosima trećih zemalja, izvršenju proračuna i rezultatima revizije;

26. potiče Komisiju da započne pregovore o međuinstitucijskom sporazumu kojim bi se utvrdila opća načela demokratskog nadzora Parlamenta nad provedbom sporazuma o sudjelovanju trećih zemalja u programima Unije;

27. izražava nadu da će Komisija pojasniti situaciju i dati relevantan i zadovoljavajući odgovor na pitanje Parlamenta za usmeni odgovor kako bi dala suglasnost; spreman je u potpunosti surađivati s Komisijom i Vijećem kako bi se postigao taj ishod;

°

° °

28. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

 

Posljednje ažuriranje: 5. veljače 2024.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti