Dobesedni zapisi razprav

Torek, 6. maj 2025 - Strasbourg

16. Poročili o Srbiji za leti 2023 in 2024 (razprava)

  Le Président. – L'ordre du jour appelle à présent le débat sur le rapport de Tonino Picula, au nom de la commission des affaires étrangères, sur les rapports 2023 et 2024 sur la Serbie (A10-0072/2025)

  Tonino Picula, izvjestitelj. – Poštovani predsjedavajući, poštovana povjerenice, kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je pozdraviti vas na kraju višemjesečnog procesa izrade godišnjeg izvješća Europskog parlamenta o Srbiji koje prvi put predstavljam kao stalni izvjestitelj.

S osobne strane moram reći da se radilo o vrlo izazovnoj dužnosti koja je, nažalost, uključivala i nediplomatske prakse, neutemeljene optužbe, manipulacije i osobne napade. Unatoč tome, ovom sam poslu pristupio profesionalno, s najboljim namjerama, čvrsto vjerujući u otvorenost zajedničkog europskog projekta, transformirajući potencijal pridruživanja Europskoj uniji te koristi koje donosi građanima zemalja članica, ali i država kandidatkinja.

Izvješće o kojemu večeras raspravljamo rezultat je rada s kolegama u Parlamentu, kontakta s raznim dionicima koji su željeli razgovarati, evaluacije izvještaja Komisije o napretku Srbije, interpretacije različitih stručnih dokumenata, ali i posjeta Srbiji. Sve je to doprinijelo analizi aktualne političke realnosti u zemlji, a ta politička realnost izuzetno je složena već dulje vrijeme, pogotovo u zadnjih šest mjeseci. Pad nadstrešnice na kolodvorskoj zgradi u Novom Sadu, kada je živote izgubilo 16 građana, postao je tragičnim simbolom sustavne korupcije, nepotizma i neadekvatnih kontrolnih mehanizama koji bi morali štititi građane.

Danas raspravljamo o situaciji u državi u kojoj izborno zakonodavstvo ima ozbiljne nedostatke, mediji uglavnom nisu slobodni ni dostupni svima, u kojoj regulatorno tijelo za medije ne funkcionira, pravosuđe selektivno dijeli pravdu, a one koji ukazuju na probleme izlaže se javnim napadima. Jednako tako, osobni podaci prosvjednika objavljuju se javno, protiv njih se koriste neidentificirana ilegalna sredstva, što onda istražuju ruske službe, građane Europske unije privodi se i protjeruje iz zemlje zbog statusa na društvenim mrežama, a zemlje članice Europske unije i njihove dužnosnike optužuje se da stoje iza takozvane obojene revolucije.

Osim toga, Srbija konzistentno odbija usklađivanje s geopolitičkim opredjeljenjem Europske unije i uvođenje sankcija Rusiji, dok se glasovanja u Ujedinjenim narodima opravdavaju kao greška. Unatoč određenom napretku, prije svega u području klastera konkurentnosti i inkluzivnog rasta, Srbija se još uvijek suočava s velikim preprekama koje mora prevladati: poboljšanje unutarnjeg političkog dijaloga, vladavinu prava i borbu protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji s Kosovom te potpuno usklađivanje s vanjskom politikom Europske unije.

Nedostaju osiguranje neovisnosti ključnih institucija, uključujući regulatorno tijelo za elektroničke medije, te potpuna provedba svih preporuka OESS-a/ODIHR-a i Vijeća Europe o izbornoj reformi u transparentnom i uključivom procesu. Svakako prije novih izbora, što bi bilo od ključne važnosti. Sve to naglašava i Komisija u svom reformskom planu.

Ekonomski podaci, iako poboljšani, ne mogu biti jedino mjerilo uspjeha jer ni Europska unija nije samo zajedničko tržište. U zadnjem desetljeću EU je u Srbiju uložio milijarde eura, ali javna percepcija, pa i komunikacija lidera Srbije, uglavnom to ne reflektira. Često se ekonomski rast temelji i na netransparentnim ugovorima koji se izuzimaju iz primjene zakona o javnoj nabavi. Takvi ugovori, osim ekonomskog, imaju i direktan politički utjecaj.

Za ovakvu situaciju i Europska unija mora preuzeti svoj, svakako manji, dio odgovornosti. Od političkih poruka s vrha o napretku u vladavini prava, bilateralnih trgovinskih sporazuma najvećih članica do iznimno niske stope ulaganja europskog novca tamo gdje donosi najveću transformacijsku korist – u jačanje pravosuđa i borbu protiv korupcije.

Povjerenice Kos, sa zanimanjem sam pratio Vaš posjet Srbiji prošli tjedan. Mislim da su poslane neke vrlo važne poruke s Vaše strane i nadam se da ćete za njih imati podršku vodstva Komisije.

U isto vrijeme, zaista neuvjerljivo zvuče izjave lidera Srbije o formalnoj posvećenosti europskim integracijama, dok ovaj tjedan planira put u Moskvu i nove energetske sporazume s Rusijom, a na vidiku nema potrebnih reformi ključnih za uspješan europski put. Na kraju krajeva, pristupanje Uniji je prije svega odgovornost zemlje članice, a ne alibi kojim se izbjegava vlastitu odgovornost za probleme u državi.

Za kraj želim spomenuti studente koji planiraju dotrčati do Strasbourga kako bi prenijeli svoje poruke. Cijenim njihovu požrtvovnost i borbu. Njihove poruke jasno čujem od samog početka i u izvješću naglašavam iste ciljeve za koje se i oni zalažu. Budući da oni kao mladi ljudi predstavljaju budućnost svoje zemlje, odnos vlasti prema njima govori puno više nego bilo koji stranački programi o budućnosti.

Europski parlament, kao institucija koja na kraju procesa glasuje o sporazumu o pristupanju, ostat će najglasniji zagovornik proširenja, ali želimo da taj proces bude temeljen na zaslugama, stvarnim reformama i jasnoj usklađenosti s europskim vrijednostima i geopolitičkim pozicijama Europske unije.

  Marta Kos, Member of the Commission. – Mr President, honourable Members, dear rapporteur, Mr Tonino Picula, I would like to thank you for your dedication and the Members of this Parliament for your ongoing engagement with Serbia. Your work reflects our shared commitment to Serbia's European future.

The European Commission remains firmly committed to supporting Serbia on its path to EU membership. Accession is more than a technical process. It is a decision to embrace a future rooted in democracy, dignity and shared responsibility, and this can be only done through a whole of society process.

During my recent visit to Serbia last week, I engaged with political leaders, civil society organisations, students – welcome, dear students, tonight – academics and women shaping public life. Across all those meetings, I delivered the same message: the momentum for enlargement is real and Serbia has a historical opportunity to join the European Union. Accession negotiations will require resolve and leadership. Reforms are essential, not for the sake of Brussels, but for the benefit of Serbia's citizens, and for the last five months this is what citizens are demanding on the streets.

Serbia should therefore step up its efforts and deliver concrete results in fighting corruption and strengthening the rule of law. The independence of the judiciary must be protected. Media must be able to operate freely. Electoral reforms should ensure that every citizen can vote with trust and confidence in the system. These reforms are not only key to Serbia's progress on its European path, but they are also imperative to exit the current political impasse and divisions in Serbian society.

Civil society must have space to act. Independent voices must be heard and protected, and we must work together to build resilience against disinformation and manipulation, which weaken the social fabric and erode democratic trust. Intimidation and pressure on civil society is not the way we operate in the Union and must not be tolerated.

I welcome the move to relaunch the selection of a new council for the Regulatory Authority for Electronic Media (REM). If this process is genuinely open, transparent and inclusive, involving all relevant stakeholders, this would be a key step towards restoring trust necessary to exit from political impasse. I'm ready to engage in bringing all the political stakeholders and civil society together to accomplish commitments Serbia has given to the EU last December: to constitute an independent counsel for the Regulatory Authority for Electronic Media, adopt remaining media laws and adopt the recommendations of ODIHR on electoral legislation.

I also emphasised during my visit that joining the European Union means sharing not only benefits but also responsibilities. Our Union is built on common values, including a common foreign policy. In a time of war of aggression on our continent, engagement with Russia cannot continue as if nothing has changed. There cannot be business as usual. Silence or hesitation undermine the very principles that underpin our peace and security – core principles that the European Union is built on. We face global challenges that can only be managed together. Together with Serbia, we want to focus on a common future in a united, stronger and safer Europe.

Progress also means moving ahead with the normalisation of relations with Kosovo. This is essential for regional stability and for Serbia's journey towards EU membership. Constructive leadership in the region strengthens trust and opens doors for cooperation.

Dear Members, we want a truly democratic and economically prosperous Serbia inside the EU. This was also the vision of Zoran Đinđić, who dreamt of Serbia embedded in a family of democratic, modern and developed countries. I count on your continued support for this to become a reality.

  Davor Ivo Stier, u ime kluba PPE. – Poštovani predsjedavajući, klub EPP‑a podržat će ovo izvješće koje precizno i objektivno prikazuje postignuća i nedostatke Srbije na putu prema EU‑u. U izvješću se tako konstatira makroekonomska stabilnost i fiskalna disciplina u zemlji, rast BDP‑a i stranih ulaganja koje najviše dolaze iz EU‑a te dobivanje prvog investicijskog kreditnog rejtinga. I također se pozdravlja ugovor Srbije s Frontexom o upravljanju granicama. No, ključni i krupni problemi ostaju na području vladavine prava, normalizacije odnosa s Kosovom, dobrosusjedskih odnosa te geopolitičke orijentacije Srbije. Srbija je na 105. mjestu na indeksu percepcije korupcije, znatno ispod prosjeka EU‑a. Korupcija podriva povjerenje građana u institucije, što sprječava prijeko potreban društveni dijalog. Studentski masovni prosvjedi ukazuju na potrošenost jednog modela vladanja.

Borba za pravnu državu je potrebna, ali se od vlasti, i od kritičara vlasti također, očekuje jasno i nedvosmisleno odbacivanje opasnog geopolitičkog koncepta takozvanog „srpskog svijeta”, zaključaka „Svesrpskog sabora”, koji podrivaju suverenost susjednih zemalja. Očekuje se i konačna normalizacija odnosa s Kosovom. Isto tako je potrebno usklađivanje s vanjskom politikom EU‑a. Vrata EU‑a su otvorena, ali se neće nikoga čekati ni moljakati. Želim ovdje biti vrlo jasan, nijedan dužnosnik iz države članice ili kandidatkinje EU‑a ne bi smio ići ili na bilo koji način podržati Putinovu paradu u Moskvi. Posebice to ne bi smjeli političari iz redova Europske pučke stranke. Da svima bude jasno, prijeći ću na kraju na engleski.

Serbia's future is in the EU, so our message to the Serbian authorities is very clear: on 9 May, let's celebrate Europe Day, not Putin's parade.

  Kathleen Van Brempt, on behalf of the S&D Group. – Mr President, dear Commissioner, from your speech just now, I interpret that you still believe that Serbia will join the European Union one day. You nod, but then it is time to step up, because we are losing Serbia today. The rule of law, democracy and fundamental rights – they are all under threat.

And imagine this, today's Serbian students are braver than the European Commission, maybe the whole of the European Union. They're the ones highlighting the systemic flaws in Serbian democracies, they're the ones fighting for civil liberties, and they're the ones exposing and condemning widespread corruption. Commissioner, they are fighting for European values and they deserve our full support.

It is not compatible with what the European Commission today is doing in their approach of appeasement, which damages European credibility today. I know you know we support you and I know you think alike, but the European Commission needs to be much more forceful in the way they communicate. As we speak, there is a delegation up there, but there is also a delegation running to Brussels, and they will be in Brussels on Monday. And, dear colleagues, when they arrive, will we then, all of us, welcome them with open arms?

  Kinga Gál, a PfE képviselőcsoport nevében. – Elnök úr! A Nyugat-Balkán stabilitása az Európai Unió alapvető érdeke, Szerbia pedig ennek kulcsországa. Biztonsági és stratégiai érdekünk tehát, hogy támogassuk az ország európai útját. A húsz éve húzódó csatlakozási folyamat során az Unió lassan hitelét vesztette a térségben. A most tárgyalt jelentés Patrióta felelőseként a szöveget kiegyensúlyozatlannak, túlságosan egyoldalúnak látom. Kétségtelen, hogy számos területen van még mit teljesíteni az országnak, de értékelni kellene a szerb kormány európai elköteleződését és eddig tett erőfeszítéseit az energiapolitika, a családpolitika, a vízumpolitika területén vagy a kisebbségpolitika, így a vajdasági magyar közösség helyzetét illetően. A szöveg ehelyett csak a hiányosságokra koncentrál, és súlyosan igazságtalan, ideológiai alapú torzításokat tartalmaz. Az európai bővítési politikában nincs helye kettős mércének. Sajnos az ideológiai megközelítés, az aktuálpolitikai érdek egyre hangsúlyosabbá válik a semleges, teljesítményen alapuló elbírálás helyett. Míg Ukrajna csatlakozását gyorsító pályára akarják helyezni, addig a sok éve küzdő nyugat-balkáni tagjelölt országok a partszélen maradnak. Szerbia európai integrációja hozzájárulhat az illegális migráció megfékezéséhez, az energiaellátás hosszútávú biztosításához, így Európa és Magyarország érdeke egy stabil, az Unió felé elkötelezett Szerbia. Ezért támogatjuk Szerbia uniós csatlakozását.

  Stephen Nikola Bartulica, u ime kluba ECR. – Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege, ovo izvješće prilično objektivno prikazuje stanje u Srbiji. Svi znamo da to nije zemlja liberalne demokracije europskog tipa. I dalje je zarobljena svojim nacionalnim mitovima i ništa se ne mijenja. Što se tiče Hrvatske, nema normalizacije. Ponavljam, nema normalizacije dok Srbija ne prizna svoju odgovornost za agresiju devedesetih godina i pristane isplatiti ratnu odštetu žrtvama. To je minimum koji može napraviti kao znak pomirenja. A poruka na kraju studentima: dobro je da se zalažete za europske vrijednosti, a to i za vas znači pomirenje s Hrvatskom i priznanje krivnje za sve što je učinjeno našem narodu devedesetih godina. To su isto europske vrijednosti. Dakle, nema povjerenja bez priznavanja istine, a istina ponekad može biti gorka, ali bez toga nema napretka.

  Helmut Brandstätter, on behalf of the Renew Group. – Mr President, dear colleagues, first of all, thank you very much for the cooperation for the report. I went to Serbia last week to talk to parties of government and opposition and to civil society, and of course, to mourn the victims of Novi Sad – 16 people died there.

When I was in Serbia, I realised how terrible the oppression of the free media is, how the secret service is spying on and wiretapping opposition groups and civil society, how meanly Vučić is speaking about the opposition, calling them 'political paedophiles' and how deeply corruption is rooted in his system.

The catastrophe of Novi Sad was not bad luck; it was the result of corruption. Thank you very much, Commissioner Kos, we have been there together and we talked to young people. We talked to civil society. They explain to us: it's corruption. And this corruption brings more and more people – not only students, also professionals, workers – on the street, and the majority want to live in Europe, they want to live in the European Union, just like us.

And I really have to tell you: you, the young people, but also the other older people, everybody in Serbia, you are part of Europe, you are part of the European Union. You are welcome here. But the regime of Vučić in this form cannot enter the European Community.

Mr Vučić , don't stand in the way of the future of your people.

  Vladimir Prebilič, v imenu skupine Verts/ALE. – Gospod predsednik. Od prvega novembra lani Srbija ni več ista država. Srbski študenti nosijo plamen, ki ni razsvetlil le ulic Beograda, ampak je tudi prebudil duh demokracije po vsej Evropi in nas spomnil, kaj pomeni zavzemanje za pravico in prihodnost. Upanje obstaja na ulicah, v učilnicah, v pogumu študentov, ki vztrajajo in zahtevajo pravičnost, preglednost in prihodnost, utemeljeno na demokratičnih vrednotah. Ko predsednica von der Leyen javno objame gospoda Vučića, EPP pa si zatiska oči, pošiljamo napačno sporočilo, da so naši interesi pomembnejši od demokratične volje njenih prebivalcev.

Ne glede na to, kdo je na oblasti, želimo Srbijo v Evropski uniji kot demokratično in uspešno državo. Zaradi njenih mladih, ki si zaslužijo svojo priložnost in svoboščine. Prihodnost Srbije je evropska in ta prihodnost mora temeljiti na demokraciji in ne na strahu.

Dragi študentje in državljani Srbije, slišimo vas, stojimo z vami in moram vam jasno povedati: niste sami!

  Danilo Della Valle, a nome del gruppo The Left. – Signor Presidente, signor Commissario, onorevoli colleghi, abbiamo deciso di astenerci dal voto su questa relazione perché non ci vede d'accordo l'impostazione di questa maggioranza.

Ancora una volta a prevalere per noi è la tattica e l'utilizzo dei doppi standard, come troppo spesso abbiamo fatto e si fa in questo Parlamento. Noi non neghiamo assolutamente – non si possono negare – i problemi che ci sono in Serbia, che permangono da anni, così come non possiamo non denunciare le storture che ci sono anche negli altri Paesi sottoscrittori di adesioni all'UE, penso ad esempio alla Turchia, all'Albania, all'Ucraina. Qualcuno può negare invece, ad esempio, che ci siano problemi legati ai diritti umani in Egitto, Paese a cui l'Europa sta per mandare miliardi di euro di finanziamento senza che la maggioranza si faccia troppi problemi?

Abbiamo provato anche a migliorare questo testo durante la discussione in Commissione, a porre l'accento sulle condizioni dei lavoratori serbi, a valorizzare il ruolo delle proteste degli studenti universitari di questi ultimi mesi, segno che in Serbia ci sono elementi di vivacità democratica nella società civile e nelle nuove generazioni, tanto da portare alle dimissioni del Primo ministro.

Vorrei ricordare che però in molti Paesi fondatori dell'Unione europea le proteste di piazza vengono ignorate e anche criminalizzate e restano in carica istituzioni che non hanno più alcuna legittimità popolare. Avremmo voluto una discussione più reale che partisse dai problemi che si hanno in Serbia ma anche dai passi avanti che la Serbia ha compiuto in questi anni puntando sulla cooperazione e il dialogo, piuttosto che sulla presunzione di poter dare lezioni di civiltà o democrazia da parte dell'Unione europea. Invece, si è portato avanti un testo con toni aggressivi che ha l'unico obiettivo di colpire le scelte di politica estera del governo serbo.

Io lo ribadisco: questo atteggiamento politico porterà all'inesistenza dell'Unione europea e voglio ricordare una cosa al collega dei popolari: il 9 maggio non è e non deve essere la parata di Putin, assolutamente, ma il giorno in cui si festeggia la vittoria sul nazifascismo e forse la storia andrebbe un po' ripresa e ripassata.

  Michał Szczerba (PPE). – Panie Przewodniczący! Pani Komisarz! Pół roku temu polski premier Donald Tusk był w Belgradzie. Jasno mówił o europejskiej perspektywie jako ofercie dla serbskiego społeczeństwa. Skutkiem wizyty była absencja prezydenta Vučića na szczycie BRICS w Kazaniu.

Przed nami parada Putina i kolejna decyzja, która musi być podjęta – decyzja, gdzie i z kim świętować zakończenie II wojny światowej. Czy być w Moskwie, czy być w Kijowie? Czy być z agresorem, czy być z ofiarą napaści? Ale to nie jedyny wybór, jakiego muszą dokonać rządzący Serbią, a szerzej serbskie społeczeństwo.

Chodzi o strategiczny wybór i wartości, za którymi najwyższy czas się opowiedzieć. Demokracja czy autorytaryzm? Wolne media czy propaganda? Rządy prawa czy nepotyzm? Zależność od zbrodniarza wojennego czy partnerska współpraca z Europą? Bezpieczna przyszłość czy życie w nieustannym strachu?

Trzeba spróbować wyrwać Serbię ze szponów Putina i istniejących zależności. Trzeba powtarzać słowa Donalda Tuska, one są nadal aktualne, ale dzisiaj chcemy mówić do młodego serbskiego społeczeństwa: (poseł mówi w języku nieurzędowym).

  Thijs Reuten (S&D). – Mr President, dear colleagues, dear Commissioner, we demand impartiality, not neutrality, in enlargement processes. The Commission could no longer turn a blind eye to what is happening in Serbia – civil society intimidation, media suppression, state capture, autocratic drift. Yes, cosying up with Putin made it worse, but that is not the core of the problem, nor is Kosovo. The real issue here is the government's unwillingness to truly choose the European path. The students didn't ask for dialogue, they want rule of law implementation. The Commission's reluctance to attach political consequences or honest communication eroded the EU's credibility. We want Serbia in the EU, but not like this.

Dear Commissioner, be aware of the broad majority in this House that sees this clearly and supports you. So feel supported in being impartial, not neutral, in supporting those pushing for real reform, and in telling the truth to the government and the people.

(The speaker agreed to take a blue-card question)

  Tomislav Sokol (PPE), blue-card question. – Mr Reuten, you are very active in the delegation of the European Parliament in Montenegro. So my question is: you know, that there are Vučić's proxies in the government and in the ruling coalition of Montenegro. So what do you think about this situation? Can Montenegro advance towards the European Union while you have people like Andrija Mandić and Milan Knežević in the ruling coalition?

  Thijs Reuten (S&D), blue-card answer. – Very creative to involve another country here, but I think I have been very clear in the delegation of Montenegro on my position there. I have been clear also today on Vučić. So I think we will have a further discussion on that very soon on Montenegro.

  António Tânger Corrêa (PfE). – Mr President, Madam Commissioner, well, it's very simple. Serbia is the most important country in the Western Balkans, and it's a black hole in the heart of Europe. Serbia must join the European Union, period. And I must say that the fault is ours, because the Commission, mainly the Commission, all these years did very little. And then came the Russians, and then came the Chinese – and we were away.

The other thing is relations with Kosovo. Well, it's very easy to say. But what about the five European Union countries that do not have relations with Kosovo? Kosovo's independence was declared illegally by Resolution 1244 of the Security Council. So don't push Serbia where Serbia cannot be pushed. Push on other things – civil society, rule of law, closeness to the European Union, and so on – but not on what they cannot do. Serbia was proposed a European future 24 years ago. I know because I was there. Till today, there is no European future for Serbia.

  Cristian Terheş (ECR). – Domnule președinte, dragi colegi, voi vota împotriva raportului privind Serbia, deoarece nu reflectă echilibrat realitatea din teren și provocările specifice cu care această țară se confruntă. Serbia trebuie, evident, să continue reformele și să se alinieze la standardele UE, însă raportul omite progresele reale și riscă să afecteze încrederea dintre UE și Serbia. Belgradul a făcut pași concreți în dialogul cu Priștina și în cooperarea cu UE și Frontex privind combaterea imigrației ilegale. Aceste eforturi merită să fie recunoscute.

De asemenea, Serbia a îndeplinit toate criteriile pentru deschiderea clusterului 3, însă Comisia nu a avansat procesul. UE are și ea o responsabilitate în modelarea contextului regional. Recunoașterea independenței Kosovo a creat un precedent extrem de periculos, care a fost folosit de Rusia în justificarea anexărilor ilegale din Georgia și Ucraina. Serbia a demonstrat consecvență și determinare în apropierea sa de valorile europene. Este esențial, de aceea, ca acest angajament să fie sprijinit și nu descurajat. Îi încurajez pe liderii sârbi să continue ferm pe drumul integrării, cu convingerea că locul Serbiei este alături de noi în Uniunea Europeană.

  Irena Joveva (Renew). – Gospod predsednik. Sistemska korupcija, vedno hujša represija, zvočni top, izgoni, policijsko nasilje, arbitrarne aretacije. Režimski napadi torej, usmerjeni v tiste, ki se zgolj borijo za vrednote, ki naj bi jih poosebljali mi v Evropski uniji. Jaz vladavine prava, pravičnosti in demokracije pač ne podpiram samo na papirju. Vi pa ne podcenjujte resnosti razmer v Srbiji. Ne dopuščajte avtoritarcem sedenja na dveh stolih in manipuliranja.

Spoštovana komisarka, nadaljevanje bo za vašo nadrejeno. Morda me bo bolje razumela, če tokrat poskusim takole: 

„Sie haben sich verpflichtet, Reformen durchzuführen, insbesondere in Bezug auf die Grundlagen von Rechtsstaatlichkeit und Demokratie, wie Sie gerade gesagt haben. Und Sie haben gezeigt, dass Ihren Worten Taten folgen.“ Das, Frau von der Leyen, sagten Sie Aleksandar Vučić. Wissen Sie, was acht Tage später passiert ist in Novi Sad? Ignoranz tötet, Frau Präsidentin! Und zwar wortwörtlich. Sie sollen ein Vorbild europäischer Werte sein. Dann beweisen Sie es auch. Auf Worte folgen Taten, oder?

  Gordan Bosanac (Verts/ALE). – Poštovani predsjedavajući, poštovana povjerenice, izvjestitelju, čitajući ovaj izvještaj o Srbiji, nema sumnje da je od zemlje šampionke i konstruktivnog dijaloga, kako joj se donedavno tepalo, Srbija zapela u slijepoj ulici što se tiče EU integracije. Arbitrarno protjerivanje državljana EU‑a i Srbije, ozbiljni problemi s korupcijom, pogoršanje medijskih sloboda, pritisci na studente, profesore, učitelje, racije nevladinih organizacija – to je postala svakodnevnica.

Ali istovremeno probudila se i drugačija Srbija koja se protivi takvom režimu. Iako su studenti, seljaci, radnici, umjetnici u ogromnim brojevima već mjesecima na ulicama, njihov glas nije se donedavno ozbiljno shvaćao. Prije tri tjedna studenti su biciklima stigli od Novog Sada do ove kuće da ih se čuje. Grupa studenata, kao što smo čuli, trči, jedni su i ovdje s nama. Danas je njihov glas puno jači, a i ovo izvješće prepoznaje da Srbija i dalje ima alternativu kojoj je stalo do pravde i europskih vrijednosti. Politika trgovine litijem, borbenim avionima, skupim ulaznicama za MAGA evente polako se urušava. Vrijeme je sazrelo za novo poglavlje u procesu pridruživanja Europskoj uniji.

  Liudas Mažylis (PPE). – Dėkoju pirmininke, komisare, kolegos. Stabilumas Vakarų Balkanuose nėra įmanomas, kol Belgradas žaidžia dvigubą žaidimą. Rusija per Serbiją tikslingai skleidžia dezinformaciją plačioje regiono erdvėje, kursto ten etninius konfliktus. Belgrado atsisakymas prisijungti prie ES sankcijų Rusijai – ne neutralumas, o aiški parama agresoriui. Atvira rusiška propaganda per „Rasha Today“ ir „Sputnik“, stiprėjantys prorusiški naratyvai valstybinėje žiniasklaidoje rodo, kad Serbija tampa Kremliaus įrankiu, per kurį destabilizuojamas visas regionas. Vėl prasiskverbia megalomaniška Serbijos retorika. Toks elgesys nesuderinamas su Europos Sąjungos narystės siekiu. Pritariu, kad Komisija privalo aiškiai įvardinti, jog Serbija tolsta nuo demokratijos ir nuo teisės viršenybės principų. Įsipareigojimas europinėms vertybėms turi būti tikras, o ne deklaratyvus. Laikas baigti šią pragmatinės dviveidystę.

  Andreas Schieder (S&D). – Herr Präsident, sehr geehrte Kolleginnen und Kollegen! Serbien ist seit Jahren in einem kritischen Zustand: die Unregelmäßigkeiten bei den Wahlen 2023, die regelmäßige Einschränkung der Medienfreiheit, der Druck auf Journalisten, das Einschränken des öffentlichen Rundfunks, Korruption und Nepotismus, auch rund um die Familie des Präsidenten, und der Gipfel des Ganzen, nämlich der Einbruch des Daches in Novi Sad mit den zig Toten.

Die Probleme des Landes haben einen Namen, und der Name ist Aleksandar Vučić. Aleksandar Vučić hat Serbien in seinem brutalen Würgegriff – und was er dort erwürgt, ist Serbiens Demokratie. Wir können aber auch stolz sein, nämlich stolz auf die Zivilgesellschaft und die tausenden Studierenden aus Serbien, die Widerstand leisten, die auftreten, die sich eines wünschen: Reformen und ein Land mit Recht, mit Rechtsstaatlichkeit und Demokratie und Sauberkeit. Dafür steht Europa. Deswegen unterstützen wir die serbischen Studierenden bei ihrem Kampf für eine serbische Demokratie.

  Annamária Vicsek (PfE). – Elnök úr! Köszönöm szépen a szót. Szomorúan látjuk, hogy a korábbiakhoz hasonlóan ez a Szerbia-országjelentés is kiegyensúlyozatlan, politikailag elfogult, nem mutatja be arányosan a valós előrelépéseket, és figyelmen kívül hagyja a térség geopolitikai érzékenységét. Kos biztos asszony a minapi belgrádi látogatása során azt mondta, ő és az Európai Bizottság támogatják az egyetemistákat. A Bizottság követelései az intézményi reformokra kell, hogy vonatkozzanak, nem pedig olyan csoportosulást kell, hogy támogasson, amely polarizálja a társadalmat, a kormány megdöntését célozza, vagy amely anarchista módon az intézmények működését gátolja, kiskorú gyermekek oktatáshoz való jogát sérti, vagy erőszakkal akadályoz egyetemi tanárokat abban, hogy belépjenek a munkahelyükre. A Bizottság feladata a stabilizáció és az intézményi működés erősítése kell, hogy legyen, nem pedig Szerbia belügyeibe való beavatkozás. A magyar Patrióta parlamenti képviselők továbbra is teljes vállszélességgel kiállnak Szerbia mielőbbi uniós tagsága mellett, hiszen ez a vajdasági magyarság, Magyarország és végső soron pedig az egész Európa érdeke. Köszönöm.

  Matej Tonin (PPE). – Gospod predsednik. Prihajam iz Slovenije, države, ki je bila nekoč skupaj s Srbijo del Jugoslavije. Ironično je na nek način, da se praktično na predvečer konca druge svetovne vojne, ko smo mislili, da smo enkrat za vselej opravili s totalitarizmi, ukvarjamo še vedno z vzpostavljanjem osnovnih demokratičnih standardov.

Ko je v Jugoslaviji v devetdesetih letih padel še komunizem, smo bili prepričani, da sta svoboda in demokracija samoumevni. Nista. V Srbiji znova teče boj za svobodo in demokracijo. Protesti študentov v Srbiji so simbol vsega tega. Branijo se temeljne evropske vrednote. Na njihovi strani stoji vse več ljudi. Gre za ljudsko gibanje, ki si zasluži našo podporo. Evropska unija mora biti jasna. Ne gre več le za poročilo o napredku, gre za verodostojnost naše unije. Pot v Unijo ne vodi čez avtoritarnost in klientelizem, ampak skozi pravno državo, svobodne medije in odgovorno oblast. Evropska unija dolguje jasno podporo tistim, ki se v Srbiji borijo za evropske vrednote.

  Thierry Mariani (PfE). – Monsieur le Président, contre la Serbie, cette assemblée ne sait plus quoi inventer. Désormais, vous faites un rapport sur les rapports. Mais ce dernier rapport sur la Serbie tient plus du réquisitoire idéologique que de l'évaluation objective. Pourtant, Belgrade n'a commis aucun crime, sauf celui de ne pas penser comme Bruxelles, ou plutôt de refuser de sanctionner la Russie et surtout, sacrilège suprême, de ne pas se plier aux caprices de Pristina.

Ce texte accumule les leçons de morale, les injonctions politiques et les critiques biaisées, alors que les rapports de l'Union européenne de 2023 et 2024 sur la Serbie saluaient au contraire sa réussite économique avec une forte croissance et un chômage en baisse. Par ailleurs, ces rapports notaient des progrès techniques dans 31 des 34 chapitres de négociation et un engagement clair dans le dialogue entre Belgrade et Pristina.

Du reste, je remarque que cette résolution ferme complètement les yeux sur les violences anti-serbes au Kosovo. Deux poids, deux mesures insupportables. Quand la Serbie défend les siens, c'est une condamnation immédiate. Quand, au Kosovo, Albin Kurti bafoue les droits des minorités, Bruxelles regarde à côté.

Il faut dire la vérité: vous voulez faire de la Serbie un élève soumis, aligné, obéissant, mais la Serbie est une nation libre. Elle défend ses intérêts, elle refuse les injonctions et elle revendique sa souveraineté. Ce qui vous choque, moi, je trouve cela normal. L'adhésion à l'Union européenne ne doit pas être un instrument de chantage géopolitique, ou alors, qu'on dise franchement que l'Union européenne ne veut pas d'un pays qui pense autrement. Pour ma part, je défendrai toujours la liberté des peuples qui doivent choisir librement leur destin.

  Tomislav Sokol (PPE). – Poštovani predsjedavajući, davno ti je vrag zasjeo na prag, zemljo Srbijo. Već odavno znamo da se radi o autoritarnoj državi s potpunom državnom kontrolom nad svim segmentima društva, a posebno medijima kojima se vlast koristi kako god joj padne na pamet. Zadnji pokušaj opravdavanja tragikomičnog neuspjeha da se organizira sastanak s predsjednikom Trumpom predstavlja najnoviji vrhunac besramnog manipuliranja javnosti, kako u Europi dugo nije viđeno. A hoće li se Vučić uspjeti oporaviti do parade u Moskvi još uvijek je neizvjesno.

Ipak, ovo o čemu govorimo je vrlo ozbiljno. Ideja „srpskog sveta” u temelju je agresivne hegemonističke politike kakva je dovela, između ostalog, do Domovinskog rata u Hrvatskoj i BiH devedesetih. Uzmimo samo primjer Crne Gore u kojoj velikosrpski elementi praktički kontroliraju vlast i na putu su da potpuno marginaliziraju nominalno najjaču stranku Pokret Evropa sad. U tome je jedan od ključnih faktora Srpska pravoslavna crkva, čiji je patrijarh u Moskvi jasno pokazao da ključnog saveznika vidi u Rusiji, a ne na zapadu. Srpski hegemonizam puno je dublji problem od samog Vučića. I dok Srbija ne prođe pravu katarzu i ne suoči se s vlastitim promašajima i iluzijama u jugoistočnoj Europi, nažalost, neće biti mira. Ovakvoj Srbiji nema mjesta u Europskoj uniji.

Interventions à la demande

  Λουκάς Φουρλάς (PPE). – Κύριε Πρόεδρε, θεωρώ πολύ παράξενο το ότι, αν και πρόεδρος της Αντιπροσωπείας στην Κοινοβουλευτική Επιτροπή Σταθεροποίησης και Σύνδεσης ΕΕ-Σερβίας, δεν είχα καν το δικαίωμα για ένα λεπτό ομιλίας και αναγκάζομαι να πάρω catch-the-eye για να πω δυο λόγια. Αυτό θα το κρίνουμε με την πολιτική μου ομάδα.

Το έχω πει πάρα πολλές φορές και το επαναλαμβάνω: η θέση της Σερβίας είναι στην Ευρωπαϊκή Ένωση για πολλούς και διάφορους λόγους. Μας χρειάζεται και τη χρειαζόμαστε. Προβλήματα υπάρχουν σε πάρα πολλές υπό ένταξη χώρες και συζητάμε μαζί τους και τους δίνουμε και προοπτική. Εδώ μιλάμε με την Τουρκία, που κατέχει ευρωπαϊκό έδαφος. Και κλείνουμε την πόρτα σε μία υπό ένταξη χώρα όπως η Σερβία; Θέλουμε, δηλαδή, να τη ρίξουμε στην αγκαλιά του κυρίου Putin;

Ας το πούμε καθαρά. Αν θέλουμε τους Σέρβους στην Ευρωπαϊκή Ένωση, οφείλουμε να είμαστε ειλικρινείς μαζί τους. Αν δεν τους θέλουμε, να τους το πούμε καθαρά. Δεν μπορούμε να τους μπλοκάρουμε κάθε φορά που πλησιάζουν στην πόρτα της Ευρωπαϊκής Ένωσης. Όταν τους το κάνουμε αυτό, τους οδηγούμε εκτός Ευρωπαϊκής Ένωσης και τους οδηγούμε ακριβώς εκεί που είπαν κάποιοι συνάδελφοι: στην αγκαλιά της Ρωσίας.

Δεν νομίζω να είναι αυτό που θέλουμε. Πρέπει να δώσουμε προοπτική στον σερβικό λαό αν θέλουμε να τον βοηθήσουμε. Προβλήματα υπάρχουν; Ναι, υπάρχουν και θα πρέπει να τα δούμε κατάματα. Όχι, όμως, να κλείνουμε την πόρτα.

  Matjaž Nemec (S&D). – Gospod predsednik. Kritično stanje v Srbiji radi opravičujemo s stabilokracijo, a stabilnosti v državi že dolgo ni. Priča smo sistematičnemu spodkopavanju vladavine prava, zatiranju protestov in seveda medijev. Od lanskega novembra ulice Beograda in drugih mest vsak teden polnijo množice ljudi – študentje, učitelji, kmetje ter seveda delavci in starši. Vsi skupno zahtevajo pa demokracijo, resnico in seveda tiste spremembe, ki jih vsi pričakujemo. Protestniki opozarjajo na kršitve svoboščin, korupcijo in degradacijo okolja ter institucionalno in finančno netransparentnost.

Srbski študentje danes dobesedno tečejo v Bruselj, da bi Evropi – predvsem pa odločevalcem – prenesli sporočilo, da se srbska oblast sistematično in načrtno odmika od evropskih, naših vrednot. Tečejo, ker jim je mar za prihodnost svoje lastne države. A teka proti vladavini prava svobodnim volitvam in reformam ne morejo preteči sami. To je naloga predvsem srbske politike.

Čas je, da Evropska komisija jasno pokaže, da članstvo ni bankomat, iz katerega je moč dvigovati brez pogojev. Srbski politiki pa želim, da se vrne na ustaljene, predvsem evropske tire, in pokaže, tokrat, da misli resno v dobro njenih državljank in državljanov.

  Kristian Vigenin (S&D). – Mr President, dear colleagues, Serbia remains a key partner and an essential part of our shared European future in the European Union. Its path to membership must remain open but strictly conditional on real progress in democracy, the rule of law, the fight against corruption, media freedom and the protection of minorities.

As the 2023 and 2024 Commission reports underline, progress has been made, yet serious shortcomings persist. Most telling, I believe, are the massive protests led by Serbian students recently, sparked by the canopy collapse of the Novi Sad train station that tragically claimed 16 lives. They were not just about the victims; they expose the deeper public frustration with unaccountable governance, misuse of public funds and the erosion of democratic norms. These protests are not a threat to stability, they are a call for it – a call for normalisation and democratic accountability.

There is no need for a fundamental change in the EU's approach towards the country, although we must remain clear about the values we defend. Our assessment should take into account the complex geopolitical position of Serbia. Respectful but firm communication is a better option than disengagement, and this is what those hundreds of thousands of peaceful protesters expect from us.

  Sebastian Tynkkynen (ECR). – Mr President, there should not be a place in the European structures for a country that continues fence-sitting while Russia keeps bombing Ukraine. Serbia must make a choice: align fully with the core values of Europe, or choose to be on the wrong side of history.

I will make this very clear. Russia is not a partner. They cannot be trusted. It is a destabilising, authoritarian aggressor waging war on European soil, using disinformation and energy blackmailing as a means to gain influence.

Serbia cannot walk both roads. If Serbia wants to seek EU membership, they must act like a future member. That means sanctions on Russia, respect for the rule of law and a decisive break from the Kremlin's influence.

It is that simple – there is no EU path without it.

(Fin des interventions à la demande)

  Marta Kos, Member of the Commission. – Mr President, honourable Members, today's debate reaffirms our shared goal to support Serbia in advancing towards the European Union. The time for progress is really now. And during my visit, I encouraged the authorities to work across society to find a path forward, one that reflects the hopes of the Serbian people, especially the younger generation. I listened to the students, academics, civil society organisations and invited them to consider the EU offer which will bring to the country political and social transformation, introducing more pluralism, democracy and inclusiveness.

Democratic change takes root when people shape it themselves. It cannot come from outside. Lasting transformation comes from those who live the reality and carry the responsibility of shaping their future. And I trust that people in Serbia will make the right choice and seize the historic momentum.

The enlargement momentum offers Serbia more than negotiation chapters. It brings opportunities for investment, integration into the single market and economic development through the EU Growth Plan. It is only the EU membership perspective and cooperation with the EU that lifts societies, strengthens institutions and creates lasting prosperity. It offers something no alternative can: a future grounded in freedom, accountability and opportunity for all.

We will continue to engage with all those in Serbia who are committed to building an open and inclusive country. Our common goal is a democratic Serbia, thriving inside our Union. And we will stand by those who are working day by day to bring Serbia closer to this goal.

I thank this House for your unwavering support. And, dear Kathleen, I really believe that there is a place for Serbia in the EU and I will work on this, but I cannot do this alone. So together we can really help make Serbia's European future a reality, and I count on all of you in the European Parliament.

  Tonino Picula, izvjestitelj. – Poštovani predsjedavajući, prije svega hvala svima na govorima, idejama, podršci, ali i onima koji imaju sasvim drugačije mišljenje. Želio bih, naravno, posebno zahvaliti kolegama izvjestiteljima u sjeni i asistentima na odličnoj suradnji i radu kojim su obogatili sadržaj ovog izvješća.

Želio bih samo istaknuti da je put Srbije prema Europskoj uniji izuzetno složen jer je to proces koji se ne može ostvariti preko noći i bez ozbiljnih promjena u zemlji. Ali ništa se neće promijeniti bez političke volje onih koji su najodgovorniji za trenutno stanje u zemlji jer duga politička kriza i polarizacije koji su pojačani nedostatkom napretka u temeljnim kriterijima poput borbe protiv korupcije, vladavini prava, slobodi medija i izbornoj reformi izravno utječu na napredak Srbije prema članstvu u Europskoj uniji i stagnaciju koja traje već više od tri godine.

Predugo je vlast u Srbiji pokušavala iskoristiti najbolje od fondova Europske unije, dok je istovremeno zanemarivala temeljne vrijednosti i geopolitičku orijentaciju te iste Europske unije. I na kraju, važno je kazati da je Srbija zemlja kandidatkinja za članstvo koja ima posebnu težinu i utjecaj na širem prostoru zapadnog Balkana pa je razumljivo da ćemo političku situaciju u Srbiji i u budućnosti pratiti s maksimalnom pažnjom.

  Le Président. – Le débat est clos.

Le vote aura lieu demain.