Go back to the Europarl portal

Choisissez la langue de votre document :

  • bg - български
  • es - español
  • cs - čeština
  • da - dansk
  • de - Deutsch
  • et - eesti keel
  • el - ελληνικά
  • en - English (Selected)
  • fr - français
  • ga - Gaeilge
  • hr - hrvatski
  • it - italiano
  • lv - latviešu valoda
  • lt - lietuvių kalba
  • hu - magyar
  • mt - Malti
  • nl - Nederlands
  • pl - polski
  • pt - português
  • ro - română
  • sk - slovenčina
  • sl - slovenščina
  • fi - suomi
  • sv - svenska
 Index 
 Full text 
Debates
XML 6k
Thursday, 21 January 2021 - Brussels Provisional edition

Mitigating the consequences of earthquakes in Croatia (debate)
MPphoto
 

  Dubravka Šuica, Vice-President of the Commission. – Madam President, I’m taking this point on behalf of my colleague, Elisa Ferreira, the Commissioner responsible for cohesion and reforms.

Few events have the capacity to shake us to our very core like an earthquake, and for anyone who has experienced it, you know how it feels when your whole world literally starts to crumble around you. Your thoughts go instantly to your loved ones, especially the most vulnerable, who need your help to get safely out of the very building that, up to just a few short seconds ago, provided their sense of security. After the main shock come the aftershocks, which can be equally fatal as the remaining fragments fall. When these terrible moments have passed, attention must turn to rebuilding, because rebuild we must.

I’m proud to say that Croatia does not rebuild alone. I was in Croatia when the earthquake hit. In the immediate aftermath, along with my fellow compatriots, I realised that Croatia was not alone. The solidarity shown in response to Croatia’s time of need was again outstanding. I take this opportunity to thank this House for its support and each and every Member State that offered immediate assistance in the form of much-needed housing containers, winterised tents, sleeping bags, beds and electrical heaters.

With my colleague Commissioner Janez Lenarčič, I visited Petrinja and Glina with the Croatian Deputy Prime Minister to assess first-hand the most immediate assistance needed by the people and local authorities. Of course, lives are the most precious of all, and it saddens me to report that eight people lost their lives and many were injured. On behalf of the European Commission and of our European Union, I take this opportunity to send their families and loved ones our deepest condolences. To those injured and recovering from the effects of the earthquake, we stand beside you.

Poštovana predsjedavajuća, u rezoluciji ovog Parlamenta evidentna je zabrinutost oko moguće daljnje depopulacije pogođenih područja a sve kao rezultat ekonomskih i socijalnih posljedica potresa.

Kao potpredsjednica za demokraciju i demografiju, dijelim vašu zabrinutost. Rezolucija s pravom skreće pozornost ne samo na ekonomsku i strukturnu stranu oporavka nego i na psihološke učinke koje ovakav događaj može imati. Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti u tome trebaju našu pomoć i podršku. I ovo je prilika za podsjetiti na članak 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji govori da će Unija uvijek raditi na jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije a kako bi promovirala harmoničan razvoj te uvijek težila smanjenju razlika u razvoju pojedinih regija. Taj članak podsjeća da posebnu pažnju treba posvetiti ruralnim područjima koja su izložena negativnim demografskim trendovima. Potrebno je ovim se rukovoditi kada se pristupa obnovi ove regije, što znači da treba paralelno s obnovom stvarati uvjete za ostanak stanovništva, što je i glavna tema dugoročne vizije za ruralna područja koju će Komisija uskoro usvojiti.

Nakon ove serije potresa dopustite mi da u tri točke izložim naš odgovor i podršku. Prvo, europska podrška u neposrednoj opasnosti. Drugo, europska podrška u naporima za oporavak a treće su sljedeći koraci u partnerstvu s hrvatskim vlastima.

Neposredno nakon potresa u Zagrebu 22. ožujka aktiviran je Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu. Komisije je također aktivirala službe za upravljanje izvanrednim situacijama Copernicus kako bi pružile vitalne informacije i logističku potporu spašavanju i operacijama procjene šteta na terenu. Podrška u okviru Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu i satelitskog sustava Copernicus Emergency Mapping ponovno su aktivirane kada je 29. i 30. prosinca 2020. i 6. siječnja 2021. nekoliko potresa pogodilo područje središnje Hrvatske. Solidarnost Europske unije odmah se pokazala te je većina zahtjeva ostvarena u roku od 24 sata od aktiviranja Mehanizma.

Međutim, krizna podrška nije dovoljna pa me to dovodi do moje druge točke a to su europske potpore naporima za oporavak i obnovu. Fond solidarnosti Europske unije mobiliziran je prošle godine nakon potresa u Zagrebu u ožujku. Upravo je ovaj Parlament odobrio 683 milijuna EUR potpore. Ovo je drugi najveći apsolutni iznos ikada uplaćen iz Fonda solidarnosti. Također je daleko najveći ikad u relativnom smislu, što predstavlja 1,26 % hrvatskog bruto društvenog proizvoda. To još jednom dokazuje važnost Fonda solidarnosti Europske unije kao jedinstvenog instrumenta Unije, posebno dizajniranog za prirodne katastrofe. Pružio je bitnu i pravodobnu pomoć Hrvatskoj. Fond solidarnosti podržava hrvatske vlasti i lokalno stanovništvo u oporavku osnovne infrastrukture, u operacijama čišćenja, u pružanju privremenog smještaja te u zaštiti kulturne baštine, ali još uvijek možemo učiniti više. I ovo me dovodi do treće točke a to su sljedeći koraci u partnerstvu s hrvatskim vlastima.

Nakon izvanrednih situacija uzrokovanih prirodnim nepogodama, neposredni prioritet je procjena štete koju je prouzročio potres a Komisija je spremna u tome pomoći hrvatskim vlastima. Na temelju procjene štete, Fond solidarnosti Europske unije može se ponovno pokrenuti kako bi odgovorio na zahtjev Hrvatske za daljnju potporu naporima za oporavak i obnovu.

Šire gledano, moramo usvojiti sveobuhvatan pristup obnovi i oporavku od potresa, uključujući sve aktivnosti i imovinu na koju je potres utjecao. Prirodne katastrofe nasm uvijek podsjete da se moramo usredotočiti na prevenciju, prilagodbu klimatskim promjenama i upravljanje rizicima. Službe Komisije već razgovaraju s nacionalnim vlastima. Dostupni resursi u okviru Kohezijske politike, Instrumenta za oporavak i otpornost, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj tu su kako bi pomogli građanima Hrvatske. To uključuje ulaganje u mjere ublažavanja rizika od katastofa i mjere prilagodbe klimatskim promjenama, primjerice kao dio nacionalnog plana oporavka i otpornosti razvijana je flagship inicijativa za obnovu zgradu nakon potresa u Zagrebu 22. ožujka prošle godine. Komisija podržava one koji su najviše pogođeni kako bi se oporavili od ove štete, kako bi bili otporniji u budućnosti i kako bismo vratili Hrvatsku na put održivog rasta i bolje budućnosti. Hrvatska nije sama jer Europa je svaki put bila tu u trenutku krize.

 
Last updated: 22 February 2021Legal notice - Privacy policy