Ευρετήριο 
 Προηγούμενο 
 Επόμενο 
 Πλήρες κείμενο 
Διαδικασία : 2021/2504(RSP)
Διαδρομή στην ολομέλεια
Διαδρομή των εγγράφων :

Κείμενα που κατατέθηκαν :

RC-B9-0057/2021

Συζήτηση :

PV 21/01/2021 - 3
CRE 21/01/2021 - 3

Ψηφοφορία :

PV 21/01/2021 - 13

Κείμενα που εγκρίθηκαν :

P9_TA(2021)0023

Πληρη πρακτικα των συζητησεων
XML 43k
Πέμπτη 21 Ιανουαρίου 2021 - Βρυξέλλες Αναθεωρημένη έκδοση

3. Μετριασμός των επιπτώσεων των σεισμών στην Κροατία (συζήτηση)
Βίντεο των παρεμβάσεων
PV
MPphoto
 

  Puhemies. – Esityslistalla on seuraavana komission julkilausuma maanjäristysten seurausten lieventämisestä Kroatiassa (2021/2504(RSP)).

Jäsenille ilmoitetaan, että tälläkään istuntojaksolla keskusteluissa ei anneta pyynnöstä myönnettäviä puheenvuoroja eikä sinisen kortin kysymyksiä hyväksytä. Huomautan vielä, että puheenvuoroja voi käyttää etäyhteydellä jäsenvaltioiden yhteystoimistoista.

 
  
MPphoto
 

  Dubravka Šuica, Vice-President of the Commission. – Madam President, I’m taking this point on behalf of my colleague, Elisa Ferreira, the Commissioner responsible for cohesion and reforms.

Few events have the capacity to shake us to our very core like an earthquake, and for anyone who has experienced it, you know how it feels when your whole world literally starts to crumble around you. Your thoughts go instantly to your loved ones, especially the most vulnerable, who need your help to get safely out of the very building that, up to just a few short seconds ago, provided their sense of security. After the main shock come the aftershocks, which can be equally fatal as the remaining fragments fall. When these terrible moments have passed, attention must turn to rebuilding, because rebuild we must.

I’m proud to say that Croatia does not rebuild alone. I was in Croatia when the earthquake hit. In the immediate aftermath, along with my fellow compatriots, I realised that Croatia was not alone. The solidarity shown in response to Croatia’s time of need was again outstanding. I take this opportunity to thank this House for its support and each and every Member State that offered immediate assistance in the form of much-needed housing containers, winterised tents, sleeping bags, beds and electrical heaters.

With my colleague Commissioner Janez Lenarčič, I visited Petrinja and Glina with the Croatian Deputy Prime Minister to assess first-hand the most immediate assistance needed by the people and local authorities. Of course, lives are the most precious of all, and it saddens me to report that eight people lost their lives and many were injured. On behalf of the European Commission and of our European Union, I take this opportunity to send their families and loved ones our deepest condolences. To those injured and recovering from the effects of the earthquake, we stand beside you.

Poštovana predsjedavajuća, u rezoluciji ovog Parlamenta evidentna je zabrinutost oko moguće daljnje depopulacije pogođenih područja a sve kao rezultat ekonomskih i socijalnih posljedica potresa.

Kao potpredsjednica za demokraciju i demografiju, dijelim vašu zabrinutost. Rezolucija s pravom skreće pozornost ne samo na ekonomsku i strukturnu stranu oporavka nego i na psihološke učinke koje ovakav događaj može imati. Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti u tome trebaju našu pomoć i podršku. I ovo je prilika za podsjetiti na članak 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji govori da će Unija uvijek raditi na jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije a kako bi promovirala harmoničan razvoj te uvijek težila smanjenju razlika u razvoju pojedinih regija. Taj članak podsjeća da posebnu pažnju treba posvetiti ruralnim područjima koja su izložena negativnim demografskim trendovima. Potrebno je ovim se rukovoditi kada se pristupa obnovi ove regije, što znači da treba paralelno s obnovom stvarati uvjete za ostanak stanovništva, što je i glavna tema dugoročne vizije za ruralna područja koju će Komisija uskoro usvojiti.

Nakon ove serije potresa dopustite mi da u tri točke izložim naš odgovor i podršku. Prvo, europska podrška u neposrednoj opasnosti. Drugo, europska podrška u naporima za oporavak a treće su sljedeći koraci u partnerstvu s hrvatskim vlastima.

Neposredno nakon potresa u Zagrebu 22. ožujka aktiviran je Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu. Komisije je također aktivirala službe za upravljanje izvanrednim situacijama Copernicus kako bi pružile vitalne informacije i logističku potporu spašavanju i operacijama procjene šteta na terenu. Podrška u okviru Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu i satelitskog sustava Copernicus Emergency Mapping ponovno su aktivirane kada je 29. i 30. prosinca 2020. i 6. siječnja 2021. nekoliko potresa pogodilo područje središnje Hrvatske. Solidarnost Europske unije odmah se pokazala te je većina zahtjeva ostvarena u roku od 24 sata od aktiviranja Mehanizma.

Međutim, krizna podrška nije dovoljna pa me to dovodi do moje druge točke a to su europske potpore naporima za oporavak i obnovu. Fond solidarnosti Europske unije mobiliziran je prošle godine nakon potresa u Zagrebu u ožujku. Upravo je ovaj Parlament odobrio 683 milijuna EUR potpore. Ovo je drugi najveći apsolutni iznos ikada uplaćen iz Fonda solidarnosti. Također je daleko najveći ikad u relativnom smislu, što predstavlja 1,26 % hrvatskog bruto društvenog proizvoda. To još jednom dokazuje važnost Fonda solidarnosti Europske unije kao jedinstvenog instrumenta Unije, posebno dizajniranog za prirodne katastrofe. Pružio je bitnu i pravodobnu pomoć Hrvatskoj. Fond solidarnosti podržava hrvatske vlasti i lokalno stanovništvo u oporavku osnovne infrastrukture, u operacijama čišćenja, u pružanju privremenog smještaja te u zaštiti kulturne baštine, ali još uvijek možemo učiniti više. I ovo me dovodi do treće točke a to su sljedeći koraci u partnerstvu s hrvatskim vlastima.

Nakon izvanrednih situacija uzrokovanih prirodnim nepogodama, neposredni prioritet je procjena štete koju je prouzročio potres a Komisija je spremna u tome pomoći hrvatskim vlastima. Na temelju procjene štete, Fond solidarnosti Europske unije može se ponovno pokrenuti kako bi odgovorio na zahtjev Hrvatske za daljnju potporu naporima za oporavak i obnovu.

Šire gledano, moramo usvojiti sveobuhvatan pristup obnovi i oporavku od potresa, uključujući sve aktivnosti i imovinu na koju je potres utjecao. Prirodne katastrofe nasm uvijek podsjete da se moramo usredotočiti na prevenciju, prilagodbu klimatskim promjenama i upravljanje rizicima. Službe Komisije već razgovaraju s nacionalnim vlastima. Dostupni resursi u okviru Kohezijske politike, Instrumenta za oporavak i otpornost, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj tu su kako bi pomogli građanima Hrvatske. To uključuje ulaganje u mjere ublažavanja rizika od katastofa i mjere prilagodbe klimatskim promjenama, primjerice kao dio nacionalnog plana oporavka i otpornosti razvijana je flagship inicijativa za obnovu zgradu nakon potresa u Zagrebu 22. ožujka prošle godine. Komisija podržava one koji su najviše pogođeni kako bi se oporavili od ove štete, kako bi bili otporniji u budućnosti i kako bismo vratili Hrvatsku na put održivog rasta i bolje budućnosti. Hrvatska nije sama jer Europa je svaki put bila tu u trenutku krize.

 
  
MPphoto
 

  Karlo Ressler, u ime kluba PPE. – Poštovana predsjedavajuća, kolegice i kolege, hladno nedjeljno jutro na samom početku prvog lockdowna u ožujku ostat će duboko urezano u sjećanje svih Zagrepčana.

Probudio nas je jedan od najsnažnijih potresa u cijeloj hrvatskoj povijesti, koji je u desetak sekundi potpune nemoći pred prirodom, razorio domove tisuća obitelji i teško oštetio društveno-kulturnu jezgru hrvatskog glavnog grada.

Potresne slike medicinskih sestara i liječnika koji evakuiraju trudnice, majke i novorođenu djecu iz bolnice, među njima i moju suprugu i novorođenu kćer, ostat će duboko urezane u našoj kolektivnoj memoriji.

Tek kako su se naknadni manji potresi počeli smirivati, a strah polako povlačiti, Hrvatsku su nažalost pogodili novi potresi, ovog puta još jedan razorniji potres u Sisačko-moslavačkoj županiji, odnijevši nove ljudske žrtve i ostavljajući na tisuće obitelji bez svoj domova i sigurnosti.

Unatoč pandemiji i šoku, hrvatske vlasti, volonteri, zdravstveni radnici, Hrvatska vojska te tisuće i tisuće građana pokazali su pravo lice Hrvatske - zajedništvo u najtežim situacijama i solidarnost prema najpogođenijima.

Pružanjem najpotrebnije opreme kroz Mehanizam civilne zaštite, i druge su europske države pokazale da Hrvatska nije sama.

Zahvalni smo svima koju su nam pružili pomoć. Pred nama je ogroman posao i obnova će biti dugotrajna.

Ali jedino zajedno pomoći ćemo onima koji su nastradali, izgraditi naše domove i obnoviti život u pogođenim krajevima.

 
  
MPphoto
 

  Tonino Picula, u ime kluba S&D. – Poštovana predsjedavajuća, zahvaljujem i na ovoj raspravi i dogovorenom tekstu rezolucije.

To je jasna podrška Europskog parlamenta građanima Hrvatske. Izražavam duboku sućut obiteljima žrtava nastradalima u ovom katastrofalnom potresu kao i podršku građanima bez domova. Navijači suparničkih momčadi zajedno su pomagali nastradalima, vrhunski kuhari koji zbog pandemije ne rade za njih su kuhali od prvog dana, pristižu donacije građana iz zemalja članica, pomoć je na terenu, hvala svima. U katastrofi je teško pronaći išta pozitivno ali taj val solidarnosti, humanizma je izuzetna dimenzija ove tragedije.

Stradalima dugujemo hitno osiguranje adekvatnog smještaja, transparentno trošenje pomoći, izgradnju boljeg sustava jer je ovaj nažalost u praksi dokazao kako treba biti reformiran. Od iznimne je važnosti da uništeni i oštećeni objekti budu obnovljeni u skladu sa svim sigurnosnim standardima, da budu seizmički otporni a ne kao u nekim slučajevima tijekom poslijeratne obnove, što se mora istražiti. Važno je da u obnovi izgradimo osnovnu infrastrukturu koje nije bilo ni prije potresa te da dobrom razvojnom politikom, zaustavljanjem iseljavanja omogućimo razvoj ovog predugo zanemarivanog kraja.

 
  
MPphoto
 

  Valter Flego, u ime kluba Renew. – Poštovana predsjedavajuća, poštovane kolegice i kolege, 2020. godina bila je jako teška za cijelu Europu, za cijeli svijet, naravno zbog borbe s COVID-19.

Ali za Hrvatsku bila je strašna, bila je užasna jer osim borbe s Covidom Hrvatsku su pogodila dva strašna potresa. Prvi 22.3. magnitude 5,5 po Richteru pogodio je naš glavni grad Zagreb a drugi na sam kraj godine, 29.12. područje centralne Hrvatske odnosno Sisačko-moslavačke županije magnitude 6,4 stupnja. Nažalost, u prvom potresu stradala je jedna osoba, u drugom 7. Ja izražavam najdublju sućut.

Zato je važna ova naša rezolucija. Zato je važna snažna rezolucija koja traži svu moguću dugoročnu pomoć, da, dugoročnu, jer će obnova trajati neko vrijeme, od Europske unije i Komisija treba naći načina iz Fonda solidarnosti, iz Mehanizma civilne zaštite ali i iz proračuna 2021. - 2027. maksimalno pomoći Hrvatskoj. Hrvatska pomoć treba sada i odmah i zato treba smanjiti birokraciju i administraciju a maksimizirati solidarnost.

Poštovane kolegice i kolege, potres u Hrvatskoj je potres u Europi a vaša pomoć i solidarnost, pomoć i solidarnost svakog volontera, svakog vatrogasca, svakog građanina je svjetlo u ovoj katastrofi, u ovoj tragediji a mi to nikada, nikada nećemo zaboraviti. I vjerujte da je puno, puno lakše kada znaš da u nevolji nisi sam. I zato vas ja pozivam da podržimo ovu rezoluciju i da napravimo jedan novi, veliki iskorak pomoći pogođenim područjima i da vratimo život, gospodarstvo u ovo područje.

 
  
MPphoto
 

  Roman Haider, im Namen der ID-Fraktion. – Frau Präsidentin, Hohes Haus! Naturkatastrophen treffen Menschen immer wieder hart und unvermittelt. So ist es leider um die Jahreswende auch unseren kroatischen Freunden ergangen. Mitten im Winter haben mehrere Erdbeben große Verwüstungen angerichtet und viele Menschen obdachlos gemacht.

Um diesen Menschen bei der Bewältigung der Schäden zu helfen, ist auch schnelle Hilfe dringend notwendig. Dazu ist natürlich die Solidarität der europäischen Partner Kroatiens gefragt. Für mich steht außer Frage, dass die EU als Institution rasche Sofortkatastrophenhilfe für Kroatien leisten muss. Angesichts dieser Katastrophe dürfen wir unsere kroatischen Freunde und Partner nicht im Stich lassen, und das tun wir auch nicht. Stellvertretend für alle, die schon geholfen haben, nenne ich und danke den Initiatoren eines Hilfskonvois aus Wels, der größten Stadt in meinem Wahlkreis in Oberösterreich. Angeführt von Bürgermeister Andreas Rabl, wurden schon in der Nacht vom 12. Jänner Hilfsgüter nach Petrinja in Kroatien gebracht. Herzlichen Dank für alle derartigen Initiativen.

 
  
MPphoto
 

  Caroline Roose, au nom du groupe Verts/ALE. – Madame la Présidente, l’année 2020 a marqué profondément la Croatie. Un premier séisme en mars d’une violence extrême, la crise de la COVID, un deuxième tremblement de terre en décembre. Les Croates font preuve de beaucoup de courage, d’entraide et de solidarité. Beaucoup de personnes se sont mobilisées pour sauver des vies alors que les températures avoisinaient les zéro degrés.

Cette solidarité doit continuer au niveau européen. Nous devons les aider à reconstruire leurs maisons et leurs communautés afin qu’ils puissent vivre dignement et en sécurité. L’Union européenne a débloqué 683 millions d’euros grâce au Fonds de solidarité pour contribuer aux efforts de reconstruction et pour aider la Croatie à faire face aux effets dévastateurs du séisme.

Dans la résolution qui sera votée aujourd’hui, nous demandons une reconstruction durable, résiliente et antisismique et que l’aide financière puisse être rapidement distribuée afin de permettre à la Croatie un rétablissement rapide. Il n’est pas normal que des maisons reconstruites dans les années 1990, après la guerre, n’aient pas mieux résisté au séisme. Les autorités croates se doivent d’enquêter sur d’éventuelles irrégularités lors de la reconstruction.

Nous avons aujourd’hui encore une nouvelle preuve importante de ce que signifie véritablement la solidarité de l’Union européenne en tant que projet commun européen.

 
  
MPphoto
 

  Joachim Stanisław Brudziński, w imieniu grupy ECR. – Pani Przewodnicząca! Oczywiście chciałbym rozpocząć od przekazania wyrazów głębokiego współczucia wszystkim dotkniętym tą tragedią trzęsienia ziemi w Chorwacji, wszystkim tym, którzy stracili bliskich, i tym, którzy zostali dotknięci również w wymiarze materialnym.

Sytuacja po trzęsieniu ziemi w Chorwacji po raz kolejny pokazała solidarność międzynarodową w sytuacjach kryzysowych. Uruchomiono pomoc w ramach Unijnego Mechanizmu Ochrony Ludności, a Polska i Turcja zapewniły pomoc bilateralną. W odpowiedzi na prośbę strony chorwackiej mój kraj, Polska, dostarczył wojskowe namioty mieszkaniowe dla kilkuset osób oraz dodatkowy niezbędny ekwipunek, jak na przykład łóżka, materace, śpiwory i komplety pościeli. Dzięki błyskawicznym działaniom ta pomoc trafiła do potrzebujących już w Nowy Rok.

Nie była to pierwsza ani ostatnia pomoc, która w ramach solidarności europejskiej popłynęła z Polski do dotkniętego tragedią, w tym wypadku trzęsienia ziemi, kraju. W 2018 roku jako minister spraw wewnętrznych i administracji w rządzie premiera Mateusza Morawieckiego podjąłem na prośbę Szwecji decyzję o skierowaniu polskich strażaków do walki z niespotykaną w historii tego kraju plagą pożarów lasów. Do dziś mam w oczach obraz wspólnej walki polskich i szwedzkich strażaków z pożarami. Wspomniana sytuacja, jak również szybka reakcja państw na obecną sytuację w Chorwacji pokazują, na czym polega prawdziwa solidarność międzynarodowa w obliczu tragedii.

 
  
MPphoto
 

  Younous Omarjee, au nom du groupe The Left. – Madame la Présidente, madame la Commissaire, mes chers collègues, l'inscription de ce débat par notre Parlement à l'ordre du jour sur les tremblements de terre qui ont frappé la Croatie rappelle ce qu'est l'Union européenne: un espace de solidarité et l'expression de fraternité qui nous anime tous quand l'un des peuples de l'Union européenne se trouve face à l'épreuve.

Et je veux de nouveau ce matin adresser mes condoléances aux familles et exprimer ma profonde solidarité avec la Croatie, qui a dû faire face à ces tremblements de terre dans une année 2020 déjà terriblement difficile, touchée par la pandémie de la COVID-19 et la crise qu'elle a engendrée. Vous l'avez dit, madame la Commissaire, le Fonds de solidarité de l'Union européenne a été mobilisé, mais l'effort de reconstruction des infrastructures, de relance économique et de réparation sociale est extrêmement important et j'appelle la Commission au déploiement le plus rapide possible des fonds et des aides nécessaires.

Tous les instruments européens doivent être combinés pour appuyer la reconstruction. Bien sûr, ceux de la politique de cohésion, mais aussi ceux de la relance. Pour conclure, je voudrais dire que les tremblements de terre en Croatie nous rappellent aussi que l'Europe est, en bien des endroits, menacées par des séismes. Ce fut le cas en Italie il n'y a pas si longtemps et nous savons que demain, ici ou là, un séisme majeur pourrait intervenir. Et c'est pourquoi nous devrons mettre en place de véritables stratégies régionales d'adaptation aux risques volcaniques et au risque sismique.

 
  
MPphoto
 

  Ivan Vilibor Sinčić (NI). – Poštovana predsjedavajuća, kolegice i kolege, 2020. godina nije bila laka za Hrvatsku.

Htio bih iskoristiti ovu priliku da zahvalim svim narodima Europe i organizacijama na pomoći koju su pružili pri potresu. Potres je pokazao ono najbolje, ali nažalost i ono najgore od Hrvatske. Gledajući sve te volontere u prvim satima potresa, mogli ste lako steći dojam da cijela Hrvatska se spustila tamo na Banovinu ili Baniju da pomogne, ali i mnogo više od Hrvatske.

Nažalost, birokracija i korupcija ostaju naši neprijatelji te i ovoga časa mnogi još uvijek nemaju kamp kućicu ili kontejner za smještaj. Kratkoročno, ljudima se mora pružiti sve da imaju koliko toliko normalne uvjete, međutim dugoročno te prostore Banije ali ne samo Banije nego od Srijema preko Banije do Dalmacije, koji su devastirani i opustošeni treba ne samo obnoviti nego i naseliti. Svi ti prostori predstavljaju idealne uvjete za razvoj obnovljivih izvora energije, predstavljaju idealne uvjete za razvoj ekološke poljoprivrede. Zašto ne bi i ti prostori postali europska jezgra razvoja ekološke poljoprivrede. Neka se tamo otvore brojni istraživački instituti koji će razvijati te djelatnosti.

Neka to bude jedan predivan zeleni hrvatski ekološki pojas i neka bude bogat kao što je lijep.

 
  
MPphoto
 

  Tomislav Sokol (PPE). – Poštovana predsjedavajuća, uvažene kolegice i kolege, dana 29. prosinca prošle godine Hrvatsku je pogodio potres magnitude 6,2 po Richteru koji se osjetio diljem zemlje kao i u susjednim zemljama.

Gradovi Petrinja, Sisak i Glina gotovo su razrušeni kao i okolna mjesta a tisuće ljudi ostalo je bez svojih domova. Nažalost, u potresu je izgubljeno sedam života te ovim putem obiteljima tih nesretnih ljudi izražavam sućut. Situaciju dodatno pogoršava činjenica da je potres pogodio upravo one dijelove Hrvatske koji su teško stradali u Domovinskom ratu i koji zbog toga spadaju u najslabije razvijene dijelove zemlje.

Međutim, važno je istaknuti da je Vlada Republike Hrvatske, u ovo teško doba pandemije, brzo i na odgovarajući način reagirala nakon samog potresa ponudivši svim ljudima koji su ostali bez krova nad glavom alternativni smještaj. Želim danas zahvaliti Hrvatskoj vojsci, policiji, gorskoj službi spašavanja, vatrogascima, svim medicinskim djelatnicima i volonterima na onoj svoj nesebičnosti koji su pokazali u najtežim trenucima za Hrvatsku od Domovinskog rata.

Kolegice i kolege, u ključnim trenucima Hrvatska je ostala ujedinjena u solidarnosti. Zahvaljujem i vama, našim europskim prijateljima na potpori koju ste nam iskazali i svim državama koje su uputile pomoć za potresom pogođena područja. Smatram nužnim da europske institucije nastave s pružanjem daljnje pomoći Hrvatskoj, prvenstveno kroz Fond solidarnosti za potresom pogođena područja kao što je već ranije učinjeno za Zagreb te kroz kohezijsku politiku.

Time će se pomoći u obnovi infrastrukture na razorenom području ali i razvoju gospodarstva kako bi se vratio život na ovo područje, što svi mi skupa želimo.

 
  
MPphoto
 

  Biljana Borzan (S&D). – Poštovana predsjedavajuća, cijenjene kolegice i kolege, najprije bih htjela izraziti duboku sućut obiteljima stradalih a zatim zahvaliti Europskoj komisiji i državama članicama na iskazanoj solidarnosti i pomoći Hrvatskoj u ovim teškim vremenima.

Pravi prijatelji su oni na koje možeš računati u nevolji. Obnova je sada prioritet, mora se pomoći ljudima koji su ostali bez krova nad glavom. Za tu svrhu postoje brojne mogućnosti koje pružaju europski programi i mehanizmi poput renovacijskog vala obnove te strukturnih fondova. Komisija je u njih uvrstila i protupotresne mjere te modernizaciju stambenog fonda. Pozivam hrvatsku Vladu da maksimalno iskoristi te mogućnosti u najkraćem mogućem roku a Komisiju da iskaže fleksibilnost pri odobrenju projekata i programa koji će služiti obnovi razorenog područja.

No, da bi se život i ljudi na Baniji vratili moraju imati od čega živjeti. Zato je između ostalog potrebno da se aktivnostima oko obnove prednost da lokalnim ljudima i tvrtkama a nikako se ne smije dogoditi da od toga profitiraju politički podobni i povezani.

 
  
MPphoto
 

  Thomas Waitz (Verts/ALE). – Frau Präsidentin, Frau Kommissarin! Zwei Erdbeben in einem Jahr, das letzte mit 6,5 auf der Richterskala. Die Schäden sind gewaltig. Die Herausforderungen für die Gesellschaft sind gerade nach einem Krisenjahr wie dem letzten gewaltig. Es ist gut, dass wir in der Union gemeinsam unserem Mitglied Kroatien beistehen, mit Finanzmitteln und mit allem und der Solidarität, die wir aufbringen können.

Wie kann es aber sein, dass sich das gerade einmal 80 Kilometer vom Epizentrum entfernte slowenisch-kroatische Atomkraftwerk Krško nicht in diesem Dokument wiederfinden darf? Ist es nicht das Gebot der Stunde einzusehen, dass sich hier ein lebensgefährdendes, ein unvernünftiges Projekt im zweiten Atomreaktor, der gebaut werden soll, wiederfindet? Ist es nicht unvernünftig, gerade dort, wo diese Erdbeben stattgefunden haben, in einer Erdbebenregion weiter Atomkraftwerke zu bauen? Sogar die französische Agentur für Nuklearsicherheit – und Frankreich ist ja wohl kein Atomkraftverweigerer – äußert hier ihre strikten Bedenken.

Ich fordere die kroatische Regierung auf, hier ihre Position zu überdenken und zum Wohle der Bevölkerungen von einem zweiten Block in Krško abzusehen. So sieht erdbebensicherer Wiederaufbau nicht aus.

 
  
MPphoto
 

  Traian Băsescu (PPE). – Doamnă președintă, în primul rând aș vrea să exprim solidaritatea mea cu familiile care au avut de suferit de pe urma cutremurului din Croația, cu poporul croat, cu guvernul croat. Și România s-a aflat printre țările care au răspuns imediat solicitării de ajutor a guvernului de la Zagreb.

Aș face însă o extindere a dezbaterii. Uniunea Europeană are o zonă largă afectată de cutremure de mare magnitudine. Mă refer la România, Grecia, Italia, Grecia insulară. Va trebui să învățăm din aceste efecte nefericite, și prima lecție este aceea că trebuie să învățăm să construim mai bine, iar cea de-a doua este că a devenit o urgență consolidarea clădirilor vechi care nu sunt construite conform standardelor care să le permită să reziste la cutremure în zone declarate a fi zone de risc și zone de mare risc.

Am văzut în România cutremure de mari proporții, în 1977, când 33 de blocuri s-au prăbușit în București, când 1 600 de oameni și-au pierdut viața, când 3 000 de oameni au fost răniți.

Avem obligația să luăm măsuri de prevenire a prăbușirii construcțiilor la cutremur.

 
  
MPphoto
 

  Romana Jerković (S&D). – Poštovana predsjedavajuća, moto Europske unije „Ujedinjeni u različitosti” nikada nije za nas imao više smisla.

Nevjerojatno brza akcija građana iz Hrvatske i susjednih zemalja jasno nam je pokazala da u globalnim krizama izlaz moramo tražiti u solidarnosti i zajedništvu. Većina građana je smještena i osigurani su im osnovni uvjeti za život ali sada slijedi puno teži dio, a to je obnova Banije. Prilika je to za zelenu energetsku obnovu i tranziciju kojom ćemo utjecati na smanjenje energetskog siromaštva u budućnosti. Proces obnove mora biti sveobuhvatan, kvalitetan, s naglaskom na protupotresnu, ali i održivu gradnju. Prioritet nam treba biti da kroz obnovu aktiviramo lokalne kompanije i pružimo građanima Petrinje, Gline, Siska, ali i svim građanima Banije mogućnost da rade tamo gdje žive. Energetski učinkovita obnova jedinstvena je prilika za postavljanje novih standarda transparentnosti. Pozivam vas s ovog mjesta na transfer znanja i tehnologije prema Baniji. Neka ovaj potres bude novi početak za područja stradala u potresima ali i za cijelu Hrvatsku i neka Banija bude pozitivan primjer implementacije europske renovacijske strategije.

Hvala svima koji su nam nesebično pomogli.

 
  
MPphoto
 

  Željana Zovko (PPE). – Poštovana predsjedavajuća, prelijepa zemlja Hrvatska srušena je u posljednjem ratu koji se odvijao na europskom tlu.

Otpor naših građana i spremnost na novi početak dali su nam snagu za obnovu zemlje. A onda je usred hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije došlo do pandemije. Nažalost, to je bio tek početak. U ožujku iste godine u razornom potresu srušen je povijesni grad Zagreb. Kad smo mislili da će ova nesretna godina završiti s ovom ljudskom tragedijom i prirodnom katastrofom, stravičan potres magnitude 6,4 po Richteru pogodio je hrvatsku regiju Banovinu i potpuno srušio grad Petrinju. Tlo još uvijek podrhtava, donoseći besane noći građanima Hrvatske.

Želim pohvaliti brzu reakciju hrvatske Vlade koja je između ostalog aktivirala Europski mehanizam civilne zaštite. Ovaj poboljšani mehanizam na kojem sam radila još jednom je hrvatskim građanima ukazao na dobrobit koju pruža članstvo u Europskoj uniji. Nastavit ću promovirati drugi nužni aspekt europskih instrumenata, a to su prevencija i redizajn novih kuća koje stanovništvu nude zaštitu od eventualnih budućih katastrofa. Kroz proračun „EU nove generacije” i nedavno predstavljenu inicijativu „Bauhausˮ predsjednice Komisije von der Leyen mogu biti uspostavljeni pilot projekti za sigurnu obnovu potresom pogođenih područja u Hrvatskoj.

Ovom rezolucijom pozivamo Komisiju da ubrza postupak i pokaže fleksibilnost u pružanju potpore Hrvatskoj u ovoj teškoj situaciji.

 
  
MPphoto
 

  Sunčana Glavak (PPE). – Poštovana predsjedavajuća, kolegice i kolege, potresi su ostavili tužne prizore razrušenih domova nestalih u trenutku a prema prvim procjenama ukupno je oštećeno preko četrdeset i pet tisuća objekata.

Izgubljeni su životi i izražavam duboku sućut njihovim obiteljima. Vlada Republike Hrvatske uložila je velike napore kako bi se stanje na terenu što prije normaliziralo. Mobilizirano je 120 milijuna kuna pomoći iz državnog proračuna za pogođena područja, osnovan je stožer za otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom. Svi akteri u sustavu civilne zaštite i domovinske sigurnosti bili su na licu mjesta, odradili su i nastavljaju odrađivati odličan posao. Zahvaljujem svima, vojnicima, policiji, civilnoj zaštiti, vatrogascima, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, predstavnicima lokalne uprave i državnih institucija i tvrtki, ali i velikom broju volontera. Hvala i našoj obitelji u Europskoj uniji na nesebičnoj pomoći, podršci i solidarnosti, ali i svim državama koje su uputile pomoć Hrvatskoj te pokazale važnost brze mobilizacije, snagu ovog instrumenta, ali i zajedništva. I dok govorimo o fizičkoj obnovi i obnovi kuća moramo na umu imati gospodarsku i demografsku revitalizaciju. To je ključno za budućnost ovog područja o čemu računa vodi i Vlada Republike Hrvatske.

To znate i Vi, gospođo potpredsjednice, bili ste tamo. I na kraju zahvaljujem i vama, kolege zastupnici, što ste tijekom teških dana i danas u raspravi izrazili suosjećanje i pružili toliko potrebnu podršku svim građanima Hrvatske. To pratimo i cijenimo, hvala vam lijepa.

 
  
MPphoto
 

  Dubravka Šuica, potpredsjednica Komisije. – Poštovana predsjedavajuća, hvala vam lijepo na vašim istupima.

Potpuno razumijem emotivnost istupa i hvala vam na svemu što ste rekli. Dragi zastupnici, to me upravo vodi da kažem da Hrvatska nije sama, to je važno danas ovdje ponoviti. Europa je uvijek bila tu kad su bili trenuci krize, pružajući pomoć, od logistike do podrške hitnim službama. Europa aktivno podržava napore za oporavak i obnovu. Europa razumije neophodnost ciljanih mjera kako bi se dobila vrsta pomoći onima kojima je najpotrebnija.

Fond solidarnosti Europske unije još jednom pokazuje svoju vrijednost. U vezi s Fondom, još jedanput, kad neposredna pomoć stanovništvu i odgovor na potres iz prosinca koji su uslijedili budu pod nadzorom, hrvatske vlasti trebale bi procijeniti nastalu štetu kako bi utvrdile prelazi li relevantne pragove za veće regionalne katastrofe. To je osnovni uvjet za prijavu za pomoć iz Europskog fonda solidarnosti. Hrvatske vlasti imaju 12 tjedana od datuma katastrofe da se prijave za pomoć iz Fonda solidarnosti, a Europska komisija je spremna pomoći.

Da, dragi zastupnici, gospodine Flego, potres se dogodio u Europi. Potres se dogodio na europskom tlu. Sva ta međunarodna solidarnost zaista budi nadu i još nas više uvjerava u važnost europskog projekta. Zato sam još jedanput podsjetila na članak 174. Ugovora o osnivanju Europske unije koji govori o tome da nijedna regija ne smije ostati zapostavljena i to je vrlo važno ponovno napomenuti, i obaveza je Europske komisije voditi o tome računa.

Još jednom shvaćamo važnost i stvarnu potrebu za instrumentom kao što je Fond solidarnosti Europske unije. Kao dio prijedloga višegodišnjeg financijskog okvira i Next Generation EU-a, Europska komisija predložila je znatno veći proračun za ovaj instrument. Ali potrebe rastu, kao što znate, a resursi su ograničeni. Unatoč tome, nastojat ćemo mobilizirati sva moguća sredstva, što uključuje i financijsko planiranje, kako bismo osigurali odgovarajuću potrebu Hrvatskoj. Pozivamo hrvatske vlasti da što prije procijene štetu koja je uzrokovana potresom. Postoji više strukturnih mjera, kao što ste i vi napomenuli, u okviru kohezijskog i poljoprivrednog razvojnog fonda, kao i Mehanizam za oporavak i otpornost, koji mogu podržati obnovu i oporavak kao i jačanje otpornosti i bolje pripremljenosti, kao što ste i vi napomenuli, kad se radi i o potresima i o vulkanima i drugim prirodnim nepogodama.

Prošlog prosinca, obratila sam se hrvatskom Saboru, Odboru za europske poslove i obavijestila zastupnike o našoj podršci prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru. Za sljedećih sedam godina, Hrvatska će imati značajne koristi, kao što znate, od financiranja Europske unije. Upravo će Hrvatska dobiti kohezijsku alokaciju od 8,1 milijardi EUR, što je jedna od najvećih potpora od svih 27 država članica, uz iznosu od 270 EUR po građaninu, što iznosi približno 2 100,00 kuna. Usto, Hrvatska će iz zajedničke poljoprivredne politike dobiti sredstva od 4,2 milijarde EUR što zajedno s Mehanizmom za oporavak i otpornost čini puno više od 20 milijardi EUR.

Europa će biti tu i u budućnosti. Komisija je spremna pomoći Hrvatskoj na svaki način na putu prema održivom i sveobuhvatnom oporavku. Moji kolege Elisa Ferreira, Janez Lenarčič i ja ostat ćemo u bliskom kontatku s hrvatskom Vladom i nastavit ćemo pomno pratiti situaciju na terenu. I u skladu, još jedanput, u skladu s motom kohezijske politike i Fonda solidarnosti, nijedna regija ne smije biti zapostavljena, nijedan građanin Europske unije ne smije ostati zaboravljen.

 
  
MPphoto
 

  Puhemies. – Keskustelu on päättynyt.

Olen vastaanottanut viisi työjärjestyksen 132 artiklan 2 kohdan mukaisesti käsiteltäväksi jätettyä päätöslauselmaesitystä*.

Äänestys toimitetaan tänään torstaina 21. tammikuuta 2021.

_______________

* Ks. pöytäkirja.

 
Τελευταία ενημέρωση: 2 Ιουνίου 2021Ανακοίνωση νομικού περιεχομένου - Πολιτική απορρήτου