Doslovno izvješće

Ponedjeljak, 7. ožujka 2022. - Strasbourg

Kohezijska politika: smanjenje razlika u zdravstvenoj zaštiti i povećanje prekogranične suradnje u području zdravstva (kratko predstavljanje)

  Tomislav Sokol, Rapporteur. – Poštovana predsjedavajuća, povjerenice, kolegice i kolege, standardi pružanja zdravstvene skrbi u EU-u nisu usklađeni budući da postoje znatne razlike među europskim regijama, ali i državama članicama. Mnogo su veće šanse da umrete od raka ako živite u slabije razvijenim regijama Europske unije, nego u najrazvijenijim dijelovima zapadne i sjeverne Europe, što je nedopustivo.

Moramo učiniti sve kako bi se te razlike uklonile, a najizdašniji instrument za tu svrhu jest kohezijska politika. Kohezijska politika promiče rast i zapošljavanje u regijama u cijeloj Uniji, a posebno u onima koje zaostaju u razvoju. U tu se svrhu koristi oko trećine proračuna EU-a. Zbog toga kohezijska politika nije samo najvažnija investicijska politika Unije, već izraz solidarnosti između nje i njezinih država članica.

Potrebno je istaknuti znatan doprinos kohezijske politike ulaganjima u zdravstvenom sektoru u posljednjem programskom razdoblju od 2014. do 2020. putem Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda u iznosu od oko 24 milijarde eura, što predstavlja iznos koji je gotovo pet puta veći od sredstava koja su predviđena programom EU-a za zdravlje u idućem proračunskom razdoblju.

No, nejednakost država članica u zdravstvenom smislu je i dalje činjenica te je potrebno dodatno povećati kohezijska ulaganja u zdravstvo, ali i iskoristiti ih na učinkovitiji način nego što je to bilo do sada.

U ovom izvješću su detektirani glavni problemi postojećeg stanja te se ukazuje na potencijalna rješenja. Najveći problem nejednake zdravstvene zaštite vidljivi su u elementima zdravstvene infrastrukture, ali i nedostatka radne snage koji izravno utječu na uspjeh liječenja u slabije razvijenim regijama.

Upravo zbog toga dugoročna ulaganja u infrastrukturu i radnu snagu u području zdravstva hitnija su nego ikada prije, pogotovo uzimajući u obzir gospodarske i zdravstvene posljedice pandemije. Građani u ruralnim područjima, najudaljenijim regijama i na otocima često nailaze na prepreke pri jednakom pristupu zdravstvenoj skrbi, kojima se ograničavaju njihove mogućnosti dobivanja prijeko potrebnih usluga.

U Europskoj uniji ne smiju postojati građani prvog i drugog reda te svima usluge moraju biti raspoložive i pravovremeno dostupne. Da bi se prevladale glavne prepreke koje postoje u pogledu jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi u ruralnim područjima, trebaju se koristiti u velikoj mjeri napredne tehnologije kao što je e-zdravstvo kao sastavni dio koncepta pametnih sela s ciljem poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi.

Nadalje, moramo motivirati zdravstvene djelatnike, posebno liječnike i medicinske sestre, da u ruralnim područjima počnu ili nastave obavljati svoju djelatnost. Posebno su važna ulaganja iz Europskog socijalnog fonda plus u vidu financiranja specijalizacije i subspecijalizacije u zemljama i regijama koje se suočavaju s odljevom mozgova.

Osim toga, poboljšanjem radnih uvjeta poticat će se strategija zadržavanja zdravstvenih radnika u tim područjima. Također, u izvješću sam pozvao na korištenje sredstava kohezijske politike za razvoj specijaliziranih centara izvrsnosti za određene bolesti diljem EU-a čime bi se obuhvatile i susjedne zemlje i doprinijelo prekograničnoj suradnji u području zdravstvene skrbi.

Potrebno je sinergijski koristiti sve postojeće instrumente EU-a, kao što su EU za zdravlje i Obzor Europa za razvoj mreže takvih centara koji bi ravnomjerno bili raspoređeni širom cijelog teritorija Unije. Vezano uz to, u izvješću se posebno ističe važnost programa Interreg koji je pridonio borbi protiv pandemije i ukazao na prednosti prekogranične zdravstvene zaštite.

Poseban naglasak stavljen je na projekte kojima se olakšava sklapanje ugovora između zdravstvenih osiguranja i bolnica u različitim državama članicama radi olakšavanja mobilnosti pacijenata i bolje dostupnosti zdravstvene zaštite u graničnim područjima.

Na kraju, izrazito je važno da se prilikom evaluacije učinaka kohezijske politike uzme u obzir koliko su ulaganja doprinijela poboljšanju zdravstvenih ishoda, poput stope izlječenja od raka, a to je upravo ono područje gdje vidimo najveće razlike danas u Europskoj uniji.

Pandemija bolesti COVID-19 predstavlja povijesnu prekretnicu kad je riječ o ulaganjima u zdravstvene sustave te stoga pozivam države članice da u novom programskom razdoblju nastoje mobilizirati što veći iznos sredstava u okviru strukturnih fondova za ispunjavanje potreba europskih građana u području zdravstva.