Dobesedni zapisi razprav

Ponedeljek, 7. marec 2022 - Strasbourg

17. Kohezijska politika kot instrument za zmanjšanje razlik v zdravstvenem varstvu in krepitev čezmejnega sodelovanja na področju zdravja (kratka predstavitev)

  President. – The next item is a short presentation of the report by Tomislav Sokol on cohesion policy as an instrument to reduce healthcare disparities and enhance cross—border health cooperation (2021/2100(INI)) (A9-0026/2022).

  Tomislav Sokol, Rapporteur. – Poštovana predsjedavajuća, povjerenice, kolegice i kolege, standardi pružanja zdravstvene skrbi u EU-u nisu usklađeni budući da postoje znatne razlike među europskim regijama, ali i državama članicama. Mnogo su veće šanse da umrete od raka ako živite u slabije razvijenim regijama Europske unije, nego u najrazvijenijim dijelovima zapadne i sjeverne Europe, što je nedopustivo.

Moramo učiniti sve kako bi se te razlike uklonile, a najizdašniji instrument za tu svrhu jest kohezijska politika. Kohezijska politika promiče rast i zapošljavanje u regijama u cijeloj Uniji, a posebno u onima koje zaostaju u razvoju. U tu se svrhu koristi oko trećine proračuna EU-a. Zbog toga kohezijska politika nije samo najvažnija investicijska politika Unije, već izraz solidarnosti između nje i njezinih država članica.

Potrebno je istaknuti znatan doprinos kohezijske politike ulaganjima u zdravstvenom sektoru u posljednjem programskom razdoblju od 2014. do 2020. putem Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda u iznosu od oko 24 milijarde eura, što predstavlja iznos koji je gotovo pet puta veći od sredstava koja su predviđena programom EU-a za zdravlje u idućem proračunskom razdoblju.

No, nejednakost država članica u zdravstvenom smislu je i dalje činjenica te je potrebno dodatno povećati kohezijska ulaganja u zdravstvo, ali i iskoristiti ih na učinkovitiji način nego što je to bilo do sada.

U ovom izvješću su detektirani glavni problemi postojećeg stanja te se ukazuje na potencijalna rješenja. Najveći problem nejednake zdravstvene zaštite vidljivi su u elementima zdravstvene infrastrukture, ali i nedostatka radne snage koji izravno utječu na uspjeh liječenja u slabije razvijenim regijama.

Upravo zbog toga dugoročna ulaganja u infrastrukturu i radnu snagu u području zdravstva hitnija su nego ikada prije, pogotovo uzimajući u obzir gospodarske i zdravstvene posljedice pandemije. Građani u ruralnim područjima, najudaljenijim regijama i na otocima često nailaze na prepreke pri jednakom pristupu zdravstvenoj skrbi, kojima se ograničavaju njihove mogućnosti dobivanja prijeko potrebnih usluga.

U Europskoj uniji ne smiju postojati građani prvog i drugog reda te svima usluge moraju biti raspoložive i pravovremeno dostupne. Da bi se prevladale glavne prepreke koje postoje u pogledu jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi u ruralnim područjima, trebaju se koristiti u velikoj mjeri napredne tehnologije kao što je e-zdravstvo kao sastavni dio koncepta pametnih sela s ciljem poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi.

Nadalje, moramo motivirati zdravstvene djelatnike, posebno liječnike i medicinske sestre, da u ruralnim područjima počnu ili nastave obavljati svoju djelatnost. Posebno su važna ulaganja iz Europskog socijalnog fonda plus u vidu financiranja specijalizacije i subspecijalizacije u zemljama i regijama koje se suočavaju s odljevom mozgova.

Osim toga, poboljšanjem radnih uvjeta poticat će se strategija zadržavanja zdravstvenih radnika u tim područjima. Također, u izvješću sam pozvao na korištenje sredstava kohezijske politike za razvoj specijaliziranih centara izvrsnosti za određene bolesti diljem EU-a čime bi se obuhvatile i susjedne zemlje i doprinijelo prekograničnoj suradnji u području zdravstvene skrbi.

Potrebno je sinergijski koristiti sve postojeće instrumente EU-a, kao što su EU za zdravlje i Obzor Europa za razvoj mreže takvih centara koji bi ravnomjerno bili raspoređeni širom cijelog teritorija Unije. Vezano uz to, u izvješću se posebno ističe važnost programa Interreg koji je pridonio borbi protiv pandemije i ukazao na prednosti prekogranične zdravstvene zaštite.

Poseban naglasak stavljen je na projekte kojima se olakšava sklapanje ugovora između zdravstvenih osiguranja i bolnica u različitim državama članicama radi olakšavanja mobilnosti pacijenata i bolje dostupnosti zdravstvene zaštite u graničnim područjima.

Na kraju, izrazito je važno da se prilikom evaluacije učinaka kohezijske politike uzme u obzir koliko su ulaganja doprinijela poboljšanju zdravstvenih ishoda, poput stope izlječenja od raka, a to je upravo ono područje gdje vidimo najveće razlike danas u Europskoj uniji.

Pandemija bolesti COVID-19 predstavlja povijesnu prekretnicu kad je riječ o ulaganjima u zdravstvene sustave te stoga pozivam države članice da u novom programskom razdoblju nastoje mobilizirati što veći iznos sredstava u okviru strukturnih fondova za ispunjavanje potreba europskih građana u području zdravstva.

  Mariya Gabriel, Member of the Commission. – Madam President, honourable Members, dear colleagues, our thanks to the rapporteur, Tomislav Sokol, to the shadow rapporteurs and to the Committee on Regional Development (REGI) for this very timely report.

The Commission recognises the problem of territorial disparities in healthcare across Europe. The pandemic has shown us that we need to strengthen the resilience of our health systems. The age cohesion report has highlighted the problem of unequal access to healthcare services, especially in less developed regions.

Cohesion’s pandemic emergency response is short EUR 14.6 billion under the Corona Response Initiative and ReactEU combined for health care investments and emergency measures in the COVID-19 pandemic. This includes the purchases of over 13 000 ventilators, 12 000 hospital beds, financial assistance to purchase over three billion items of personal protective equipment and other medical equipment. It includes support for vaccination and testing.

Beyond emergency response, Europe needs continuous and increased investment in the capacity and efficiency of health systems – in facilities, personnel and supplies. In the 21-27 cohesion programmes, support for health services and infrastructure continues to be a key priority. Innovation is a driver for the development of the health sector. As you know, health is a growth field, and cohesion policy provided early seed funding for BioNTech and will continue to invest in innovation in this sector.

We also need comprehensive health, social and economic policies in order to ensure equal access to healthcare for all citizens and all regions. We must also anticipate future challenges and future infrastructure needs as Europe ages and we face population decline and brain drain.

Cohesion policy cannot do this alone. We need all available tools to tackle disparities in medical care and shortages in the workforce, so we are doing all we can to promote synergies between cohesion policy and other European funding programmes and instruments, such as the Recovery and Resilience Facility, the EU4Health programme, the Horizon Europe programme, the digital Europe programme and the InvestEU programme.

The Commission is working to ensure that synergies between all these instruments are fully exploited, with the requisite focus on regional needs and special considerations. The pandemic has also shown how fragile our borders are and how crucial it is to have good cross-border cooperation and coordination when a crisis hits.

Through Interreg, we have a long tradition of investment in Europe’s border regions. Support continues with about EUR 8 billion for 97 cooperation programmes to be adopted this year, including under the new stand on outermost regions.

Today, we have a unique opportunity. Exceptional levels of funding, coupled with the lessons of the pandemic. This is the moment to improve our healthcare systems, and this is the moment to tackle regional inequalities in access to healthcare.

We will continue working closely with Member States in order to tackle the healthcare challenges in European regions together in line with the Union’s health, social and cohesion policy priorities. We welcome your timely report and we look forward to working with you on these issues.

  President. – That concludes the item.

The vote will take place on Tuesday, 8 March 2022.