Malnutricija djece u zemljama u razvoju
12.11.2014
Pitanje za usmeni odgovor O-000083/2014
upućeno Komisiji
članak 128
Linda McAvan, u ime Odbor za razvoj
Više od 165 milijuna djece mlađe od pet godina pothranjeno je ili rahitično, dok njih otprilike 52 milijuna pati od teške malnutricije. Tjelesna oštećenja i oštećenja kognitivnih funkcija nastala zbog pothranjenosti u prvih tisuću dana djetetova života nepopravljiva su i više se ne mogu izliječiti. Pothranjenost je gospodarski problem koji utječe na globalni potencijal društva, smanjuje gospodarsku produktivnost, potencijalne prihode pojedinaca te ljudski kapital država. Međutim, uzrok pothranjenosti najčešće je izostanak pravodobnog i učinkovitog djelovanja. Programi za borbu protiv malnutricije nisu samo humanitarne mjere, nego su u prvom redu isplativo ulaganje za donatore jer pothranjenost u svijetu dovodi do sukoba, siromaštva i socijalne nesigurnosti.
Posljednjih godina ostvaren je golem napredak: u rujnu 2010. predsjednici vlada dvadesetak zemalja osnovali su Pokret za poboljšanje prehrane (Scaling Up Nutrition – SUN), a podržalo ga je više od stotinu partnera.
U svibnju 2012. u Sporazumu iz Kopenhagena utvrđeno je da je sprečavanje malnutricije prva mjera koju treba poduzeti te da je ono i najisplativija strategija ulaganja.
U nedavnoj Komunikaciji Komisije naslovljenoj „Poboljšanje prehrane majki i djece u okviru vanjske pomoći: strateški okvir EU-a” ističe se potreba za boljom koordinacijom humanitarne i razvojne pomoći. Ta je Komunikacija usklađena s ciljevima Svjetske zdravstvene skupštine, koja s jedne strane teži da se do 2025. smanji broj djece mlađe od pet godina koja su tjelesno slabije razvijena za sedam milijuna, tj. za 40%. S druge strane, njome se predviđa smanjenje mršavosti djece mlađe od pet godina na razinu nižu od 5 % te održavanje te razine. U Komunikaciji se promiče i višesektorski pristup, kojim se usklađuju politike na području ruralnog razvoja, održive poljoprivrede, javnog zdravlja, vodoopskrbe i sanitarne infrastrukture, socijalne zaštite i obrazovanja.
1. Planira li Komisija u svoju strategiju uključiti pregled poduzetih mjera sredinom razdoblja predviđenog za njihovu provedbu? Ako je odgovor potvrdan te ako je to potrebno, je li Komisija predvidjela mogućnost preusmjeravanja dodijeljenih financijskih sredstava (3,1 milijarde EUR za tzv. osjetljive operacije i 400 milijuna EUR za posebne mjere na području prehrane) kako bi do 2025. ostvarila svoje ciljeve?
2. Komisija planira provesti kampanju na odgovarajućim međunarodnim forumima. Namjerava li u tom kontekstu provesti kampanju za veću učinkovitost pomoći, odnosno njezinu bolju koordinaciju?