Alarmantna situacija u vezi s bakterijom Xylella fastidiosa

15.4.2015

Pitanje za usmeni odgovor O-000038/2015
upućeno Komisiji
članak 128
Czesław Adam Siekierski, u ime Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj

Fitosanitarna alarmantna situacija koja pogađa maslinike u južnoj Europi, posebno u regiji Apulija u južnoj Italiji, i koja je potencijalna prijetnja drugim usjevima i regijama poprimila je ozbiljne razmjere bez presedana s dramatičnim gospodarskim, okolišnim i društvenim posljedicama. Među uzrocima koji su doveli do trenutne situacije najozbiljnijim se smatra epidemija karantenskog patogena Xylelle fastidiosa. Nažalost to nije prvi patogen uvezen u EU (podvrsta pauca Xylella u Europu je prenesena na uvezenom ukrasnom bilju), a djeluje tako da uništava lokalne usjeve i ostavlja goleme gospodarske i okolišne posljedice. Drugi patogeni, poput tzv. crne pjegavosti pronađene na agrumima uvezenim iz Južne Afrike također predstavlja značajan rizik za proizvodnju EU-a.

Metoda iskorjenjivanja koju je predložila Komisija kako bi spriječila širenje zaraze trebala bi biti proporcionalna u cilju promicanja dobrog agronomskog upravljanja i zdravlja bilja, uključujući u odabiru najprimjerenije metode nadzora prijenosnika. Uravnotežen i biološki raznolik agronomski ekosustav koji je otporniji na invazivne nametnike jedan je od načina sprečavanja podložnosti bolestima bilja i širenju tih bolesti. Štoviše, kao što je potvrdila Europska agencija za sigurnost hrane, temeljiti pregledom postojeće znanstvene literature nije se došlo do zaključka da je uništavanje drveća uspješno rješenje borbe protiv bolesti ako se ona već proširila na određenom području, čak i u vezi sa zarazom drugih vrsta. K tomu, ova mjera ne uzima u obzir visoku starost nekih biljaka u određenim područjima te goleme troškove uklanjanja. Kako je Europska agencija za sigurnost hrane istaknula, zbog teškoća u zaustavljanju širenja Xylelle nakon što je područje proizvodnje zaraženo, prednost je potrebno dati preventivnom djelovanju usredotočenom na uvoz. EU mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi spriječio širenje bolesti. Koja istraživanja i analize obavlja Komisija u cilju pronalaska konačnog rješenja problema i sprečavanja mogućeg širenja bolesti na druge regije EU-a?

Uzimajući u obzir goleme štete koje su do danas pretrpili uzgajivači, kako će Komisija nadoknaditi dodatne troškove koje će snositi uzgajivači ako se uništavanje drveća upotrijebi kao mjera iskorjenjivanja bolesti?

Ovaj slučaj ponovno ukazuje na potrebu za obavljanjem fitosanitarnih provjera na uvoz u EU kako bi se spriječio uvoz materijala zaraženih Xylellom ili drugim opasnim organizmima poput „crne pjegavosti”.

Je li Komisija stoga spremna poduzeti potrebne mjere za sprečavanje uvoza zaraženog materijala u EU postrožavanjem uvjeta uvoza iz trećih zemalja i, po potrebi, ograničavanjem uvoza u EU na biljke koje dolaze s proizvodnih lokacija bez nametnika koje su nadzirane i provjeravane?