Transparentnost u primjeni Pakta o stabilnosti i rastu
17.6.2015
Pitanje za usmeni odgovor O-000076/2015
upućeno Komisiji
članak 128
Marisa Matias, Rina Ronja Kari, Fabio De Masi, Dimitrios Papadimoulis, Paloma López Bermejo, Miguel Urbán Crespo, Martina Michels, Lola Sánchez Caldentey, Stelios Kouloglou, Curzio Maltese, Kostas Chrysogonos, Matt Carthy, Patrick Le Hyaric, Takis Hadjigeorgiou, u ime Kluba GUE/NGL
1. Može li Komisija opisati svaki korak u svojoj metodi ekonomske analize koja se provodi u okviru Pakta o stabilnosti i rastu? Kojim se kriterijima koristi za analizu, je li nešto naučeno iz dosadašnjeg iskustva i postoje li konkretni planovi za reformu te metodologije?
2. Može li Komisija navesti u kojoj su mjeri njezine analize i preporuke rezultat uključivog procesa i istinskog dijaloga sa svim zainteresiranim stranama, uključujući nacionalne parlamente, Europski parlament i socijalne aktere? Postoje li konkretni planovi za reformu okvira Pakta o stabilnosti i rastu u tom smjeru? U vezi s Komunikacijom Komisije COM(2015)0012, je li Komisija poduzela daljnje mjere kako bi zajamčila užu suradnju i zajedničko djelovanje s dionicima na svim razinama, kao što se navodi u zaključcima Komunikacije?
3. Hoće li Komisija preusmjeriti pozornost s mikroekonomskog nadzora na ukupni dug svih sektora (država, privatna kućanstva, poduzeća), a da pritom ne primijeni mjere štednje, s obzirom na to da je u slučaju krize eura u zemljama kao što su Španjolska i Irska bila riječ ponajprije o privatnom dugu, a javni dug može biti samo odraz prekomjerne osobne štednje ili, u slučaju zaduženosti u drugim sektorima, visokog ukupnog duga, kao što je inozemni dug, što je rezultat neodržive neravnoteže tekućih računa? Hoće li Komisija provesti reformu Pakta o stabilnosti i rastu kako bi pratila i viškove na tekućem računu, s obzirom na to da se postupkom zbog makroekonomskih neravnoteža nisu uspjeli otkloniti kronični viškovi u zemljama kao što je Njemačka?
4. Razmatra li Komisija mogućnost reforme Pakta o stabilnosti i rastu kojom će se naglasak preusmjeriti s kriterija deficita od 3 %, s obzirom na to da je štednja kao reakcija na krizu javnog duga u Grčkoj pokazala da zbog agresivnog smanjenja javnog deficita može doći do dužničkog paradoksa, situacije u kojoj znatno smanjenje deficita rezultira povećanjem omjera javnog duga i BDP-a kada se svi sektori gospodarstva istodobno pokušavaju razdužiti? Smatra li Komisija da su pretpostavke na kojima se temelji kriterij od 3 % (5 % nominalnog rasta, 2 % inflacije) zadovoljene?
5. Zašto Komisija nije izuzela javna ulaganja od pravila Pakta o stabilnosti i rastu, s obzirom na to da se ulaganjima stvaraju resursi?