Prisilno udaljenje ili vraćanje turskih državljana koje vrše grčke vlasti
26.6.2017
Pitanje za usmeni odgovor O-000059/2017
upućeno Komisiji
članak 128
Sylvie Guillaume, Julie Ward, Ana Gomes, Paul Tang, Jean-Paul Denanot, Louis-Joseph Manscour, Edouard Martin, Gilles Pargneaux, Vincent Peillon, Christine Revault D'Allonnes Bonnefoy, Virginie Rozière, Anna Hedh, Tanja Fajon, Agnes Jongerius, Eric Andrieu, Elly Schlein, Nessa Childers, Cécile Kashetu Kyenge, Miroslav Poche, Eva Kaili, Péter Niedermüller, Nikos Androulakis, Marlene Mizzi, Eva Joly, Rebecca Harms, Judith Sargentini, Jean Lambert, Bart Staes, Michèle Rivasi, Barbara Lochbihler, Barbara Spinelli, Lola Sánchez Caldentey, Nikolaos Chountis, Sabine Lösing, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Maria Grapini, Birgit Sippel, Peter Kouroumbashev, Josef Weidenholzer, Soraya Post, Philippe Lamberts, Pascal Durand
Međunarodni savez za ljudska prava (FIDH) u svojoj je izjavi od 6. lipnja 2017. osudio prisilno udaljenje ili vraćanje turskih građana koje vrše grčke vlasti. U skladu s informacijama kojima raspolaže FIDH grčka policija je 2. lipnja 2017. u Evrosu skupinu turskih državljana, koji su namjeravali podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu u Grčkoj kako bi pobjegli od progona u Turskoj, predala postrojbi naoružanih i maskiranih muškaraca s ciljem njihova vraćanja u Tursku.
Glavni element azila i statusa izbjeglice zaštita je od vraćanja u zemlju u kojoj dotična osoba ima razloga za strah od progona. Ta je zaštita formalizirana u načelu zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja (non-refoulement), koje je u članku 33. stavku 1. Konvencije o statusu izbjeglica od 1951 (Ženevska konvencija) definirano kako slijedi: „Nijedna država ugovornica neće protjerati ili vratiti izbjeglicu na granicu teritorija gdje bi njegov život ili sloboda bili ugroženi zbog rasnih, vjerskih, nacionalnih razloga, kao i zbog pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja.” Taj je element uvršten i u Direktivu 2013/32/EU od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Grčka je stranka Ženevske konvencije te je spomenuta direktiva za nju obvezujuća.
Stoga se javlja nekoliko pitanja:
– Namjerava li Komisija ispitati grčke vlasti o tom pitanju?
– Ako se utvrdi da su navedene činjenice točne, što Komisija namjerava poduzeti?
– Može li Komisija zajamčiti potpuno poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, kako je definirano u Ženevskoj konvenciji?