Cijepljenje je nedvojbeno jedna od najisplativijih dostupnih javnozdravstvenih mjera. Cijepljenjem širokih razmjera iskorijenjene su velike boginje, a u Europi je nestala dječja paraliza. Sve države članice EU-a preporučuju cijepljenje protiv teških, katkad po život opasnih bolesti. Međutim, neka su cjepiva i dalje podcijenjena i nedovoljno iskorištena. Usprkos njegovu javnozdravstvenom učinku ili možda zbog njega, sve veći broj roditelja i pacijenata odlučuje odgoditi ili odbiti cijepljenje. Raširena neodlučnost u vezi s cijepljenjem postala je zabrinjavajuća zbog niza posljedica povezanih sa zdravljem koje izaziva u državama članicama. Nedavni epidemiološki podaci o stanju u vezi s cijepljenjem u državama članicama pokazuju znatno smanjenje primjene cjepiva.
Zdravstveni radnici ključni su u promicanju prihvaćanja cjepiva. Usprkos dostupnosti informacija iz niza izvora, pružatelji usluga i dalje su najvažniji pretkazivač prihvaćanja cjepiva.
S obzirom na navedeno, koje mjere Vijeće namjerava poduzeti kako bi riješilo problem otpora prema cijepljenju i promicalo:
–pokretanje sveobuhvatnog akcijskog plana EU-a kojim bi se riješio društveni problem neodlučnosti u vezi s cijepljenjem?
–mjere kojima bi se zaustavilo širenje nepouzdanih, zavaravajućih i neznanstvenih informacija o cijepljenju te dalje razvijale informacijske kampanje čiji je cilj produbiti znanje o cjepivima i povećati procijepljenost, među ostalim i kod zdravstvenih radnika?