Promicanje strategije EU-a za demografiju
7.6.2021
Pitanje za usmeni odgovor O-000041/2021
upućeno Komisiji
Članak 136. Poslovnika
Simona Baldassarre (ID), Romana Tomc (PPE), Marco Zullo (Renew), Helmut Geuking (PPE), Karlo Ressler (PPE), Daniel Buda (PPE), José Manuel Fernandes (PPE), Sunčana Glavak (PPE), Miriam Lexmann (PPE), Massimiliano Salini (PPE), Tomislav Sokol (PPE), Ivan Štefanec (PPE), Atidzhe Alieva-Veli (Renew), Annalisa Tardino (ID), Isabella Tovaglieri (ID), Margarita de la Pisa Carrión (ECR), Raffaele Stancanelli (ECR), Álvaro Amaro (PPE), Pascal Arimont (PPE), Franc Bogovič (PPE), György Hölvényi (PPE), Adam Jarubas (PPE), Stelios Kympouropoulos (PPE), Georgios Kyrtsos (PPE), Eva Maydell (PPE), Francisco José Millán Mon (PPE), Dan-Ştefan Motreanu (PPE), Emil Radev (PPE), Michaela Šojdrová (PPE), Loránt Vincze (PPE), Theodoros Zagorakis (PPE), Javier Zarzalejos (PPE), Željana Zovko (PPE), Elisabetta Gualmini (S&D), Sandro Gozi (Renew), Susana Solís Pérez (Renew), Matteo Adinolfi (ID), Alessandra Basso (ID), Marco Campomenosi (ID), Massimo Casanova (ID), Francesca Donato (ID), Valentino Grant (ID), Elena Lizzi (ID), Luisa Regimenti (ID), Stefania Zambelli (ID), Marco Zanni (ID), Jorge Buxadé Villalba (ECR), Carlo Fidanza (ECR), Nicola Procaccini (ECR), Vincenzo Sofo (ECR), Beata Szydło (ECR), Hermann Tertsch (ECR), Andor Deli (NI), Kinga Gál (NI), Edina Tóth (NI)
EU se trenutačno suočava s brojnim demografskim izazovima. Prema podacima Europske komisije predviđa se da će do 2070. 30,3% europskog stanovništva biti starije od 65 godina (u usporedbi s 20,3% 2019.). Prema podacima Eurostata, ukupna stopa fertiliteta u EU-u bila je 2019. 1,53, uz tendenciju pada, što je daleko ispod stope fertiliteta koja se smatra potrebnom za obnavljanje stanovništva u razvijenim zemljama (2,1 porod po ženi). Prema studiji naslovljenoj „Demografski izgledi za Europsku uniju”[1], sastav kućanstava izravno utječe na rizik od siromaštva. Rizik od siromaštva prijeti obiteljima čim dobiju djecu, a raste s brojem djece. Roditeljstvo jednog djeteta ili više njih općenito dovodi do većih troškova za obitelj te s toga predstavlja veći rizik od siromaštva za članove obitelji. Nadalje, niz regija EU-a suočava se s ubrzanim smanjenjem broja stanovnika i odljevom mozgova zbog nedostatka mogućnosti za razvoj na lokalnoj razini. EU prijeti opasnost da će u budućnosti predstavljati sve manji udio svjetskog stanovništva i BDP-a jer je pandemija bolesti COVID-19 dodatno naglasila negativna kretanja koja utječu na gospodarska i socijalna očekivanja mladih i obitelji. Kao što je nedavno izjavila potpredsjednica Dubravka Šuica, demografski pad za EU znači starenje stanovništva, niske stope nataliteta i smanjenje radno sposobnog stanovništva. Te promjene znatno utječu na naše gospodarstvo, socijalnu politiku i politiku zapošljavanja, javne financije i teritorijalnu koheziju. Stoga Komisiji upućujemo sljedeća pitanja:
- 1.Namjerava li iznijeti strategiju EU-a za demografiju, uz razvoj koncepta „ekonomije dobrobiti” za obitelji, promičući na taj način međugeneracijsku solidarnost, u okviru dugoročnih ulaganja za održiv i cjelovit razvoj?
- 2.Na koji način ulaže u sudjelovanje žena i mladih na tržištu rada te u usklađivanje privatnog i poslovnog života?
- 3.Traži li Komisija načine za rješavanje problema smanjenja stanovništva i odljeva mozgova, što dovodi do naknadnog nedostatka ulaganja u infrastrukturu i usluge te do opustošenja nekih regija EU-a?
- 4.Kako će informirati i educirati građane o demografiji, naglašavajući važnost međugeneracijske pravednosti?
- 5.Što bi Komisija mogla učiniti kako bi poboljšala razmjenu najboljih praksi među državama članicama u kontekstu obiteljskih politika?
Podneseno: 7.6.2021
Rok za odgovor: 8.9.2021
- [1] Europski parlament, Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, Služba za istraživanja za zastupnike, 25. ožujka 2021.