Dezinformacije i uloga društvenih platformi

9.9.2021

Pitanje za usmeni odgovor  O-000060/2021
upućeno Komisiji
Članak 136. Poslovnika
Raphaël Glucksmann
u ime Posebni odbor za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje

Europska unija suočena je sa sve većim prijetnjama demokraciji, i to u obliku prikrivenog financiranja koje dolazi iz inozemstva, manipulacije informacijama i drugim uplitanjem na internetu. Iako su internetske platforme, zahvaljujući tzv. poslovnim modelima privlačenja pažnje, proširile pristup informacijskim i komunikacijskim alatima, među ostalim i za disidente i zviždače, njihove su prakse dovele i do širenja dezinformacija, promicanja govora mržnje, uznemiravanja, ušutkavanja protivnika, špijunaže, uplitanja u izbore i drugih kriminalnih ili štetnih aktivnosti. Pitanja povezana s borbom protiv dezinformiranja, s upotrebom sustava oglašavanja, uznemiravanjem na internetu i drugim vrstama uplitanja na internetu uglavnom su ostala u nadležnosti samih pružatelja usluga platformi zbog nedostatka odgovarajućih propisa na razini EU-a. Načelo samoregulacije sada je pokazalo svoja ograničenja. Očekuje se da će se predloženim Aktom o digitalnim uslugama problem barem djelomično riješiti s pomoću strožih zahtjeva za internetske platforme. Međutim, za rješenje nije potrebno samo učinkovito zakonodavstvo nego i strateški pristup na institucijskoj razini, politička koordinacija, vjerodostojni instrumenti i protumjere:

• 1.Kakvu međusektorsku političku koordinaciju i kakav institucijski ustroj unutar EU-a predlaže Komisija za uklanjanje postojećih zakonodavnih nedostataka koje iskorištavaju zlonamjerni akteri i za koordiniranje kolektivnih protumjera?
• 2.Kako se mjere na razini EU-a mogu povezati s mjerama na razini država članica i s raspravom o najboljim praksama na nacionalnoj i regionalnoj razini, npr. razvojem paketa instrumenata za suzbijanje stranog uplitanja i utjecaja na poslovanje, reguliranjem inozemnog financiranja i uvođenjem novih instrumenata u okviru kojih bi troškove morali snositi počinitelji?
• 3.Kako Komisija gleda na postojeće zakonodavne prijedloge u pogledu učinkovite borbe protiv dezinformiranja i govora mržnje na svim jezicima i što očekuje od ažuriranog Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i drugih mjera?
• 4.Kako Komisija ocjenjuje zahtjeve kao što su transparentnost i regulacija upotrebe algoritama i političkog oglašavanja u tom kontekstu? Koji su njezini planovi za rješavanje problema povezanih s posredovanjem u području podataka, koje uključuje prikupljanje i kombiniranje osobnih podataka iz različitih izvora i prodaju tih zbirnih podataka trećim stranama?
• 5.Naposljetku, koje je stajalište Komisije u pogledu promicanja medijske pismenosti i raznolikog medijskog okruženja, uključujući snažan javni sektor, pouzdane izvore točnih informacija i potporu mjerodavnim i kvalitetnim medijskim sadržajima?

Podneseno: 9.9.2021

Rok za odgovor: 10.12.2021