Zajednički prijedlog rezolucije - RC-B7-0319/2013Zajednički prijedlog rezolucije
RC-B7-0319/2013

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o poplavama u Europi

1.7.2013 - (2013/2683(RSP))

podnesen u skladu s člankom 110. stavcima 2. i 4. Poslovnika,
koji zamjenjuje prijedloge Rezolucija sljedećih klubova:
klub ECR (B7‑0319/2013)
klub Verts/ALE (B7‑0320/2013)
klub S&D (B7‑0321/2013)
klub GUE/NGL (B7‑0322/2013)
klub PPE (B7‑0323/2013)
klub ALDE (B7‑0324/2013)

Lambert van Nistelrooij, Richard Seeber, Ildikó Gáll-Pelcz, Marie-Thérèse Sanchez-Schmid, Danuta Maria Hübner, Marian-Jean Marinescu, Markus Pieper, Rosa Estaràs Ferragut, Jan Olbrycht, Hermann Winkler, Zofija Mazej Kukovič, Joachim Zeller, Tamás Deutsch u ime kluba PPE
Libor Rouček, Richard Falbr, Zuzana Brzobohatá, Olga Sehnalová, Vojtěch Mynář, Pavel Poc, María Irigoyen Pérez, Eric Andrieu u ime kluba S&D
Michael Theurer, Angelika Werthmann, Nadja Hirsch, Marielle de Sarnez u ime kluba ALDE
Elisabeth Schroedter, Rebecca Harms, Bas Eickhout, Nikos Chrysogelos u ime kluba Verts/ALE
Oldřich Vlasák, Tomasz Piotr Poręba, Ryszard Czarnecki u ime kluba ECR
Jiří Maštálka, Jaromír Kohlíček u ime kluba GUE/NGL

Postupak : 2013/2683(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
RC-B7-0319/2013
Podneseni tekstovi :
RC-B7-0319/2013
Doneseni tekstovi :

Rezolucija Europskog parlamenta  o poplavama u Europi

(2013/2683(RSP))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji te članak 191. i članak 196. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–   uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenog 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije, Komunikaciju Komisije o budućnosti Fonda solidarnosti Europske unije (COM(2011)0613), svoju rezoluciju od 15. siječnja 2013. o Europskom fondu solidarnosti, provedbi i primjeni[1],

–   uzimajući u obzir svoje rezolucije od 5. rujna 2002. o poplavama u Europi[2], od 8. rujna 2005. o prirodnim katastrofama (požarima i poplavama) u Europi [3], od 18. svibnja 2006. o prirodnim katastrofama (šumskim požarima, sušama i poplavama) – poljoprivredni aspekti[4], aspekti regionalnog razvoja[5] i ekološki aspekti[6], od 7. rujna 2006. o šumskim požarima i poplavama[7], od 16. lipnja 2010. o poplavama u državama središnje Europe, posebno Poljskoj, Češkoj Republici, Slovačkoj i Mađarskoj[8] i od 11. ožujka 2010. o velikim prirodnim katastrofama u autonomnoj pokrajini Madeiri i posljedicama oluje Xynthia u Europi[9],

–   uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije pod nazivom „Prilagođavanje klimatskim promjenama: prema Europskom okviru za djelovanje” (COM(2009)0147), Komunikaciju Komisije o pristupu Zajednice sprečavanju prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem (COM(2009)0082) i Komunikaciju Komisije pod naslovom „Za učinkovitiju europsku reakciju na katastrofe: uloga civilne zaštite i humanitarne pomoći„ (COM(2010)0600),

–   uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije pod nazivom „Regije 2020. − procjena budućih izazova za regije EU-a” (SEC(2008)2868),

–   uzimajući u obzir članak 110. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A. budući da je nedavno došlo do velike prirodne katastrofe u vidu poplava u mnogim europskim državama, uključujući Austriju, Češku Republiku, Njemačku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku, Francusku i Španjolsku;

B.  budući da su se učestalost, ozbiljnost, složenost i učinak prirodnih katastrofa i onih izazvanih ljudskim djelovanjem posljednjih godina brzo povećali širom Europe;

C. budući da su poplave prouzročile ozbiljnu štetu gradovima, mjestima i općinama, štetu na infrastrukturi, štetu poduzetnicima i poljoprivredi i ruralnim područjima i budući da su uništile dijelove prirodne i kulturne baštine, izazvale smrt i ozljede te prisilile tisuće ljudi da napuste svoje domove;

D. budući da je Fond solidarnosti Europske unije uspostavljen radi rješavanja problema izazvanih velikim nacionalnim katastrofama i pružanja financijske pomoći državama koje su njima pogođene;

E.  budući da se mora provesti održiva obnova područja uništenih ili oštećenih tijekom katastrofe kako bi se nadoknadili gospodarski, socijalni i ekološki gubici;

F.  budući da sposobnost Europske unije da spriječi sve vrste prirodnih nepogoda treba ojačati i budući da brzo aktiviranje i usklađenost raznih instrumenata Unije treba unaprijediti kako bi se postigla održiva sposobnost sprečavanja katastrofa;

G. budući da su neka planinska područja i područja uz rijeke i doline djelomično izgubila sposobnost apsorpcije vode što je rezultat neodrživog krčenja šuma, pojačane poljoprivredne djelatnosti, izgradnje velikih infrastrukturnih projekata, urbanizacije i brtvljenja tla uz te rijeke i doline;

1.  suosjeća i izražava solidarnost stanovnicima država članica, regija i općina pogođenih katastrofama; uzima u obzir ozbiljne gospodarske posljedice te izražava sućut obiteljima žrtava;

2.  zahvaljuje na neumornim naporima jedinica za sigurnost i civilnu zaštitu, postrojbi za potragu i spašavanje te dobrovoljaca koji spašavaju živote i smanjuju štetu u pogođenim područjima;

3.  pozdravlja aktivnosti kojima su države članice pružale pomoć pogođenim područjima budući da međusobno pružanje pomoći u nepovoljnim situacijama služi kao primjer europske solidarnosti;

4.  naglašava da degradacija tla, potaknuta ili pogoršana ljudskim aktivnostima, kao što su neprimjerene prakse u poljoprivredi i šumarstvu, oštećuje kapacitet tla da u cijelosti nastavi ispunjavati svoju presudnu zadaću u sprečavanju prirodnih katastrofa;

5.  poziva Komisiju i države članice da posvete posebnu pozornost planiranju i revidiranju politike održive upotrebe zemljišta, kapaciteta apsorpcije ekosustava i najbolje prakse te da povećaju kapacitet sustava za kontrolu poplava i odvodnju;

6.  naglašava da učinkovita prevencija mora biti usmjerena na međuregionalne i prekogranične strategije upravljanja rizikom gdje postoji velik potencijal za usklađivanje i provedbu pojačane zajedničke reakcije u hitnim slučajevima;

7.  uzima u obzir da je Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu pomogao državama članicama u suradnji i ublažavanju učinaka hitnih slučajeva; poziva Komisiju i države članice da pojednostave pravila i postupke za aktivaciju mehanizma;

8.  naglašava da dotične države članice i regije u okviru cilja europske teritorijalne suradnje imaju mogućnost da upravljanje rizikom uvrste u prioritet ulaganja u sljedećem programskom razdoblju, o kojem se trenutno pregovara, te ih poziva da je iskoriste;

9.  naglašava da programe sprečavanja poplava trebaju provoditi države članice sveobuhvatnim i preventivnim strategijama; naglašava da politika za hitne slučajeve, uključujući sprečavanje hitnih slučajeva i reakcija u hitnim slučajevima, zahtijeva tješnje uključenje regija, gradova i lokalnih zajednica, koje bi trebalo ohrabriti da politiku za hitne slučajeve uključe u svoje strategije;

10. poziva Vijeće i Komisiju da, čim dobiju sve potrebne zahtjeve država članica, poduzmu sve potrebne mjere kako bi osigurale da je iz Fonda solidarnosti Europske unije pružena brza i odgovarajuća financijska pomoć; naglašava da je za države koje je pogodila ta prirodna katastrofa značajno da se čim brže pruži financijska pomoć iz Fonda solidarnosti Europske unije;

11. poziva Komisiju da pripremi novu, pojednostavljenu uredbu o Fondu solidarnosti Europske unije kojom bi se, među ostalim, Komisiji omogućilo da izvrši isplatu odmah nakon što je dotična država članica zamolila za pomoć;

12. naglašava da ulaganja u sprečavanje poplava u skladu s odgovarajućim programima zahtijevaju prikladna financijska sredstva jer je to važan alat koji vladama država članica omogućuje razvoj i provedbu politika za sprečavanje poplava; naglašava da bi ulaganja u podršku sprečavanju katastrofa trebala slijediti pristup temeljen na ekosustavima;

13. izražava stajalište da posljedice katastrofa imaju negativan učinak na sredstva koja se isplaćuju izu fondova EU-a; poziva na potrebnu fleksibilnost u pogledu reprogramiranja u državama članicama kako bi se pružila podrška obnovi zapostavljenih područja i izboru najprikladnijih projekata;

14. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama država članica te regionalnim i lokalnim tijelima u pogođenim područjima.