ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o nedavnom nasilju u Iraku
9.10.2013 - (2013/2874(RSP))
koji zamjenjuje prijedloge Rezolucija sljedećih klubova:
Verts/ALE (B7‑0446/20)
ECR (B7‑0447/20)
S&D (B7‑0458/20)
PPE (B7‑0459/20)
ALDE (B7‑0462/20)
José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Cristian Dan Preda, Alejo Vidal‑Quadras, Bernd Posselt, Mariya Gabriel, Tunne Kelam, Eduard Kukan, Roberta Angelilli, Laima Liucija Andrikienė, Andrzej Grzyb, Petri Sarvamaa, Monica Luisa Macovei, Eija-Riitta Korhola, Philippe Boulland, Jean Roatta, Sergio Paolo Francesco Silvestris, Giovanni La Via, Sari Essayah, Krzysztof Lisek, Tokia Saïfi, Martin Kastler, Bogusław Sonik u ime kluba PPE
Véronique De Keyser, Ana Gomes, Silvia Costa, Maria Eleni Koppa, Pino Arlacchi, Corina Creţu, Joanna Senyszyn, Liisa Jaakonsaari, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Mitro Repo, Marc Tarabella, Antigoni Papadopoulou, María Muñiz De Urquiza u ime kluba S&D
Jelko Kacin, Louis Michel, Alexander Graf Lambsdorff, Marietje Schaake u ime kluba ALDE
Tarja Cronberg, Barbara Lochbihler, Nicole Kiil-Nielsen, Raül Romeva i Rueda u ime kluba Verts/ALE
Charles Tannock, Struan Stevenson, Ryszard Antoni Legutko, Tomasz Piotr Poręba, Ryszard Czarnecki, u ime kluba ECR
Jaroslav Paška
Rezolucija Europskog parlamenta o nedavnom nasilju u Iraku
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prijašnje rezolucije o Iraku, a posebno rezoluciju od 14. ožujka 2013. pod nazivom „Irak: težak položaj manjinskih skupina, uključujući iračke Turkmene”[1],
– uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica s jedne i Republike Iraka s druge strane, te svoju rezoluciju od 17. siječnja 2013. o Sporazumu o partnerstvu i suradnji između EU-a i Iraka[2],
– uzimajući u obzir Zajednički strateški dokument Komisije za Irak (2011. – 2013.),
– uzimajući u obzir izvješće o ljudskim pravima u Iraku od siječnja do lipnja 2012., koje su 19. prosinca 2012. zajedno predstavili Misija Ujedinjenih naroda za pomoć Iraku (UNAMI) i Ured visoke povjerenice UN-a za ljudska prava;
– uzimajući u obzir izvješće Međunarodne krizne skupine o Bliskom istoku br. 144 od 14. kolovoza 2013. naslovljeno „Prijelomni trenutak: irački suniti i država”,
– uzimajući u obzir broj žrtava iz rujna, koji je UN objavio 1. listopada 2013.,
– uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika UN-a Ban Ki Muna od 29. srpnja 2013. u kojoj poziva čelnike da „povuku Irak s ruba ponora”,
– uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika UN-a Ban Ki Muna od 1. rujna 2013. o tragičnim događajima u kampu Ašraf tijekom kojih su ubijene 52 osobe,
– uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a iz 1981. o uklanjanju svih oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966. čiji je Irak potpisnik,
– uzimajući u obzir članak 122. stavak 5. i članak 110. stavak 4. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton od 5. rujna 2013. o nedavnom nasilju u Iraku,
A. budući da se Irak i dalje suočava s političkim, sigurnosnim i socijalno-gospodarskim izazovima te budući da je njegova politička scena rascjepkana i zahvaćena nasiljem i sektaškom politikom, što nanosi ozbiljnu štetu legitimnim težnjama iračkog naroda za mirom, napretkom i istinskim prelaskom u demokraciju;
B. budući da je, prema podacima o žrtvama koje je objavio UNAMI, u terorističkim napadima i činovima nasilja iz rujna 2013. poginulo ukupno 979 Iračana, a ranjeno još 2 133; budući da je Bagdad u rujnu 2013. bio najteže pogođena provincija, s 1 429 civilnih žrtava (418 smrtno stradalih i 1 011 ranjenih), a slijedili su ga Niniva, Dijala, Saladin i Anbar; budući da su žrtve zabilježene i u Kirkuku, Arbilu, Babilu, Vasitu, Di Karu i Basri;
C. budući da je učinak nasilja na civile i dalje uznemirujuće velik te da se još povećava, s oko 5 000 smrtno stradalih civila i do 10 000 ranjenih od početka 2013., što je najveća brojka u posljednjih pet godina;
D. budući da ozbiljni socijalni i gospodarski problemi, kao što su široko rasprostranjeno siromaštvo, visoka razina nezaposlenosti, gospodarska stagnacija, uništavanje okoliša i nepostojanje osnovnih javnih usluga, i dalje utječu na velik dio stanovništva; budući da sigurnosne snage i dalje vrlo sustavno i nekažnjeno guše mirne prosvjede u kojima se zahtijevaju veća socijalna, gospodarska i politička prava;
E. budući da se iračkim ustavom jamči jednakost svih građana pred zakonom, uz „administrativna, politička, kulturna i obrazovna prava različitih naroda”;
F. budući da se u Sporazumu o partnerstvu i suradnji između EU-a i Iraka, a posebno u klauzuli o ljudskim pravima, naglašava da bi se politički dijalog između EU-a i Iraka trebao usredotočiti na ljudska prava i jačanje demokratskih institucija;
1. oštro osuđuje nedavne terorističke napade i pojačano sektaško nasilje, kojima se stvara opasnost od povratka zemlje u razdoblje sektaških sukoba i strah od šireg sektaškog sukoba diljem regije; ističe da su uzroci nasilja, iako je ono sektaško, politički, a ne vjerski;
2. izražava sućut obiteljima i prijateljima preminulih i ranjenih;
3. osuđuje nedavne napade od: 3. rujna 2013., u kojima je u pretežno šijitskim dijelovima Bagdada poginulo najmanje 60 osoba; 15. rujna 2013., u kojima je u eksplozijama diljem Iraka, usmjerenima uglavnom na šijitska područja, ubijeno više od 40 osoba; 21. rujna 2013., kad je na sahrani u bagdadskoj četvrti Sadr ubijeno najmanje 60 osoba; 30. rujna 2013., kad su u eksplozijama automobilskih bombi u pretežno šijitskim područjima Bagdada ubijene najmanje 54 osobe; 5. listopada 2013., kad je u napadu bombaša samoubojice u Bagdadu, čija su meta bili šijitski hodočasnici u četvrti al-Adamija ubijena najmanje 51 osoba, a ranjeno više od 70, dok je najmanje 12 osoba ubijeno i najmanje 25 ranjeno kad je istoga dana drugi bombaš samoubojica pogodio kafić u Baladu, sjeverno od Bagdada; 6. listopada 2013., kad je u napadu bombaša samoubojice u blizini osnovne škole u šijitskom turkmenskom selu Kabaku ubijeno najmanje 12 djece u dobi između šest i 12 godina; 7. listopada 2013., kad su u novom valu eksplozija u Bagdadu ubijene najmanje 22 osobe i 8. listopada 2013., kad je najmanje devet osoba ubijeno u napadu automobilskom bombom u Bagdadu te u napadima na sigurnosne snage na sjeveru zemlje;
4. oštro osuđuje napad iračkih snaga na kamp Ašraf 1. rujna 2013., u kojemu su ubijene 52 iranske izbjeglice, a oteto sedam stanovnika kampa, uključujući šest žena za koje se, kako je izjavila potpredsjednica/Visoka predstavnica Catherine Ashton, vjeruje da su zatočene u Bagdadu te poziva na njihovo hitno i bezuvjetno oslobađanje; izražava potporu radu UNAMI-ja koji pokušava premjestiti oko 3 000 stanovnika kampa izvan Iraka;
5. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog novog porasta nestabilnosti i poziva sve iračke političke čelnike iz svih etničkih i vjerskih zajednica da surađuju kako bi okončali sektaško nasilje i nepovjerenje te ujedinili Iračane;
6. poziva iračku vladu i regionalne vlasti da osude napade i provedu cjelovitu i brzu neovisnu međunarodnu istragu nedavnih terorističkih napada u regiji te poziva iračku vladu na punu suradnju tijekom te istrage kako bi se počinitelji kaznili;
7. zabrinut je zbog prelijevanja nasilja iz sirijskih sukoba u Irak, pri čemu se ističu džihadski pobunjenici povezani s Islamskom državom Irak, krovnom sunitskom militantnom skupinom u koju je uključena Al-Kaida;
8. hitno poziva političke, vjerske i civilne čelnike te sigurnosne snage da počnu surađivati kako bi zaustavili krvoproliće i osigurali da se svi građani Iraka osjećaju jednako zaštićenima;
9. poziva iračku vladu i sve političke čelnike da poduzmu nužne mjere kako bi pružili sigurnost i zaštitu svim ljudima u Iraku, a posebno članovima ranjivih manjina; poziva iračku vladu da osigura da sigurnosne snage poštuju vladavinu prava i međunarodne standarde;
10. poziva međunarodnu zajednicu i EU da podrže iračku vladu promicanjem inicijativa za nacionalni dijalog, učvršćivanje vladavine prava i pružanje osnovnih usluga, u cilju stvaranja sigurnog, stabilnog, ujedinjenog, naprednog i demokratskog Iraka u kojemu će biti zaštićena ljudska i politička prava svih;
11. budući da su se zbog sigurnosne situacije povećali problemi ranjivijih skupina kao što su žene, mladi i aktivisti na području temeljnih prava, uključujući sindikaliste, poziva iračke vlasti na poduzimanje hitnih mjera kako bi se više sredstava usmjerilo u programe čiji je cilj poboljšanje situacije;
12. potiče vjerski dijalog između sunitskih i šijitskih vjerskih čelnika, koji je nužno sredstvo za rješavanje sukoba; smatra da nedavni razgovori između SAD-a i Irana također predstavljaju priliku za Irak da posluži kao most budući da je on jedna od malobrojnih zemalja koje imaju čvrste odnose s objema stranama; poziva iranske čelnike da se konstruktivno uključe u proces stabilizacije regije;
13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vladi Iraka i Iračkom vijeću, Regionalnoj vladi Kurdistana, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i Vijeću UN-a za ljudska prava.