ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Iraku i Siriji te ofenzivi IS-a, uključujući progon manjina
17.9.2014 - (2014/2843(RSP))
koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:
ECR (B8‑0109/2014)
Verts/ALE (B8‑0110/2014)
PPE (B8‑0121/2014)
ALDE (B8‑0134/2014)
S&D (B8‑0138/2014)
Cristian Dan Preda, Arnaud Danjean, Jacek Saryusz-Wolski, Elmar Brok, Mariya Gabriel, Andrej Plenković, Francisco José Millán Mon, David McAllister, Michèle Alliot-Marie, Tunne Kelam, László Tőkés, Esther de Lange, Lars Adaktusson, Monica Luisa Macovei, Dubravka Šuica, Jarosław Leszek Wałęsa, György Hölvényi, Davor Ivo Stier, Emil Radev, Philippe Juvin, Gabrielius Landsbergis, Francesc Gambús, Marijana Petir, Monika Hohlmeier, Ivana Maletić, Anna Záborská u ime Kluba zastupnika PPE-a
Victor Boştinaru, Richard Howitt, Ana Gomes, Kati Piri, Liisa Jaakonsaari, Gilles Pargneaux, Boris Zala, Goffredo Maria Bettini, Elena Valenciano Martínez-Orozco, Nicola Caputo, Andi Cristea, Demetris Papadakis, Tonino Picula, Vincent Peillon, Afzal Khan u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Jana Žitňanská, Ruža Tomašić, Anna Elżbieta Fotyga, Tomasz Piotr Poręba, Ryszard Antoni Legutko, Ryszard Czarnecki u ime Kluba zastupnika ECR-a
Javier Nart, Robert Rochefort, Andrus Ansip, Marielle de Sarnez, Juan Carlos Girauta Vidal, Frédérique Ries, Ramon Tremosa i Balcells, Petr Ježek, Gérard Deprez, Petras Auštrevičius, Johannes Cornelis van Baalen, Ivan Jakovčić, Fredrick Federley, Marietje Schaake, Louis Michel u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Barbara Lochbihler u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Fabio Massimo Castaldo, Ignazio Corrao
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Iraku i Siriji te ofenzivi IS-a, uključujući progon manjina
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Iraku i Siriji,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o Iraku i Siriji,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća o Iraku i Siriji od 30. kolovoza 2014.,
– uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Iraku i Siriji,
– uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2170 (2014) i rezoluciju Vijeća za ljudska prava S-22/L.1 (2014),
– uzimajući u obzir izjave glavnog tajnika UN-a o Iraku i Siriji,
– uzimajući u obzir deklaraciju sa sastanka na vrhu NATO-a od 5. rujna 2014.,
– uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjere ili uvjerenja usvojene 24. lipnja 2013.,
– uzimajući u obzir zaključke Pariške konferencije o sigurnosti u Iraku i borbi protiv Islamske države od 15. rujna 2014.,
– uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji (SPS) između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane i Republike Iraka s druge strane te svoju rezoluciju od 17. siječnja 2013. o Sporazumu o partnerstvu i suradnji između EU-a i Iraka[1],
– uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,
A. budući da se već ionako kritična sigurnosna i humanitarna situacija u Iraku i Siriji dodatno pogoršala nakon što je dijelove njihovih teritorija okupirala džihadistička teroristička skupina Islamska država (IS) koja se odvojila od al-Kaide; budući da transnacionalni karakter IS-a i s njime povezanih terorističkih skupina predstavlja prijetnju široj regiji; budući da postoji sve veća zabrinutost za dobrobit onih koji se još nalaze u područjima koja kontroliraju snage IS-a;
B. budući da je raspad granice između Iraka i Sirije omogućio jačanje prisutnosti IS-a u obje države; budući da je IS, tijekom proteklih mjeseci, proširio osvojeni teritorij od istočne Sirije do sjeverozapadnog Iraka, uključujući drugi najveći grad Iraka, Mosul; budući da je 29. lipnja 2014. objavljeno da je IS uspostavio „kalifat” ili „islamsku državu” na područjima koja kontrolira u Iraku i Siriji, a njegov se vođa Abdu Bakr al-Bagdadi proglasio kalifom; budući da IS ne priznaje međunarodno priznate granice te je objavio namjeru širenja „islamskog kalifataˮ na druge većinski muslimanske zemlje;
C. budući da je nakon okupacije teritorija u Iraku i Siriji uslijedilo nametanje strogog tumačenja šerijatskog prava; budući da su u područjima koja kontroliraju IS i s njime povezane skupine počinjena ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava, uključujući ciljana ubojstva, prisilna preobraćenja, otmice, prodaju žena, porobljavanje žena i djece, novačenje djece u redove bombaša samoubojica, te spolna i fizička zlostavljanja i mučenja; budući da je IS ubio novinare Jamesa Foleya i Stevena Sotloffa te humanitarnog radnika Davida Hainesa; budući da su na meti IS-a pripadnici zajednica kršćana, jesida, Turkmena, šabaka, jarsana, sabeja i šijita, kao i mnogi Arapi te sunitski muslimani; budući da se namjerno uništavaju džamije, spomenici, svetišta, crkve i drugi vjerski objekti, grobovi i groblja te arheološka nalazišta i kulturna baština;
D. budući da se iračke kršćane od nedavna proganja i lišava njihovih temeljnih prava, da su prisiljeni napustiti svoje domove te su zbog svoje vjerske pripadnosti ili uvjerenja postali izbjeglice; budući da je prema organizaciji Open Doors International broj kršćana u Iraku znatno opao, i to s 1,2 milijuna na početku 1990-ih na između 330 000 i 350 000 danas; budući da je prije izbijanja sukoba u Siriji u toj zemlji živjelo oko 1,8 milijuna kršćana; budući da je od početka izbijanja sukoba raseljeno najmanje 500 000 kršćana;
E. budući da je prema podacima Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) u središnjem i sjevernom Iraku ove godine interno raseljeno oko 1,4 milijuna osoba, a oko 1,5 milijuna treba humanitarnu pomoć; budući da je brzi uspon IS-a doveo do humanitarne krize, prije svega masovnog raseljavanja civila; budući da je 12. kolovoza 2014. EU odlučio povećati humanitarnu pomoć Iraku za 5 milijuna EUR kako bi se raseljenim osobama pružila osnovna pomoć pa su sredstva humanitarne pomoći za Irak u 2014. do danas porasla na 17 milijuna EUR; budući da EU dodatno širi svoju humanitarnu pomoć te je uspostavio zračni most između Bruxellesa i Irbila;
F. budući da je prema UN-u u sukobu u Siriji poginulo više od 191 000 ljudi; budući da je prema Uredu UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova u Siriji interno raseljeno 6,4 milijuna osoba, uz dodatnih 3 milijuna sirijskih izbjeglica, od kojih je većina u Libanonu (1,17 milijuna), Turskoj (832 000), Jordanu (613 000), Iraku (215 000) te Egiptu i Sjevernoj Africi (162 000); budući da Ured za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu (ECHO) procjenjuje da 10,8 milijuna ljudi treba humanitarnu pomoć; budući da je u 2014. EU do danas izdvojio 150 milijuna EUR za humanitarnu pomoć žrtvama krize u Siriji;
G. budući da su se pobunjenicima IS-a pridružile stotine stranih boraca, uključujući mnoge iz država članica EU-a; budući da vlade država članica EU-a smatraju da ti građani EU-a predstavljaju sigurnosni rizik;
H. budući da je EU svjestan tereta koji leži na regiji Kurdistan i kurdistanskoj regionalnoj vladi jer su prihvatili velik broj interno raseljenih osoba;
I. budući da je Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) izjavio da je i dalje vrlo teško pružati civilima i izbjeglicama na tom području pomoć kakvu trebaju; budući da je važno prije zime pronaći utočište stotinama tisuća sirijskih i iračkih izbjeglica;
J. budući da je EU ponovo izrazio svoje čvrsto opredjeljenje za jedinstveni, suvereni i teritorijalno cjelovit Irak;
K. budući da su čelnici država i vlada koji su 4. i 5. rujna 2014. sudjelovali na sastanku na vrhu NATO-a izjavili da je prisutnost IS-a u Siriji i Iraku prijetnja regionalnoj stabilnosti te da narodima Sirije, Iraka i drugih područja u toj regiji treba potpora međunarodne zajednice kako bi se suprotstavili toj prijetnji;
L. budući da se razmatra mogućnost izvršenja zračnih napada u istočnoj Siriji; budući da je na sjednici NATO-a 5. rujna 2014. uspostavljena koalicija protiv IS-a; budući da Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) trenutno radi na opsežnoj regionalnoj strategiji kojom bi se počela rješavati prijetnja koju predstavlja IS; budući da je 10. rujna 2014. američki predsjednik Barack Obama predstavio svoju strategiju borbe protiv IS-a, koja između ostalog uključuje sustavnu kampanju zračnih napada na ciljeve IS-a „gdje god se oni nalazili”, uključujući ciljeve u Siriji, veću podršku savezničkim kopnenim snagama koje se bore protiv IS-a i veće protuterorističke napore u cilju prekidanja dotoka financijske potpore toj skupini; budući da se Arapska liga obvezala učvrstiti suradnju kako bi se svladao IS u Siriji i Iraku;
M. budući da je IS osigurao znatne izvore prihoda pljačkanjem banaka i poduzeća na područjima koja kontrolira te preuzimanjem šest naftnih polja u Siriji, uključujući najveću sirijsku naftnu bušotinu al-Omar koja se nalazi blizu granice s Irakom te primanjem sredstava od bogatih donatora, od kojih je većina iz regije;
N. budući da su promicanje demokracije i poštovanje ljudskih prava, uključujući pravo na slobodu vjere i uvjerenja, temeljna načela i ciljevi EU-a koji čine zajedničku osnovu za njegove odnose s trećim zemljama;
1. izrazito je zabrinut zbog pogoršanja sigurnosnog i humanitarnog stanja u Iraku i Siriji jer je IS okupirao dijelove njihova teritorija; čvrsto osuđuje što ova i druge terorističke organizacije provode nekontrolirano ubijanje i krše ljudska prava religijskih i etničkih manjina te najugroženijih skupina; oštro osuđuje IS-ove napade usmjerene na civilne mete, uključujući bolnice, škole i vjerske objekte te primjenu smaknuća i seksualnog zlostavljanja u Iraku i Siriji; naglašava činjenicu da počinitelji tih djela ne smiju proći nekažnjeno;
2. oštro osuđuje ubojstva američkih novinara Jamesa Foleya i Stevena Sotloffa te britanskog humanitarnog radnika Davida Hainesa, te izražava ozbiljnu zabrinutost za sigurnost drugih koje ekstremisti i dalje drže zarobljenima; izražava duboko suosjećanje i sućut obiteljima ovih žrtava i obiteljima svih žrtava sukoba;
3. ističe da rasprostranjeni i sustavni napadi usmjereni na civile zbog njihovog etničkog porijekla, političkog, vjerskog ili drugog uvjerenja ili rodne pripadnosti mogu predstavljati zločin protiv čovječnosti; snažno osuđuje sve oblike progona, diskriminacije ili netolerancije koji se temelje na vjeri i uvjerenju, kao i sve slučajeve nasilja protiv svih vjerskih zajednica; naglašava još jednom da je pravo na slobodu mišljenja, uvjerenja i vjeroispovijesti temeljno ljudsko pravo;
4. izražava potporu svim žrtvama vjerske netolerancije i mržnje; izražava svoju solidarnost s pripadnicima kršćanskih zajednica koje su suočene s progonima i kojima prijeti istrebljenje u vlastitim domovinama, Iraku i Siriji, kao i s drugim proganjanim vjerskim manjinama; potvrđuje i podupire neotuđivo pravo svih vjerskih i etničkih manjina koje žive u Iraku i Siriji, uključujući kršćane, da nastave živjeti na svojim povijesnim i tradicionalnim prostorima na dostojanstven način, ravnopravno i sigurno, te da slobodno ispovijedaju svoju vjeru; ističe da zločini protiv kršćanskih manjina poput asiraca, sirjaka i kaldejaca te jesida i šijitskih muslimana predstavljaju završni udarac IS-a koji tako nastoji provesti potpuno vjersko čišćenje u regiji; podsjeća na to da su članovi različitih vjerskih skupina u toj regiji stoljećima živjeli zajedno i u miru;
5. bezuvjetno odbacuje i smatra nelegitimnom objavu vodstva IS-a da su uspostavili kalifat u područjima koja kontroliraju naglašava da nastanak i širenje „islamskog kalifataˮ i aktivnosti drugih ekstremističkih skupina u Iraku i Siriji predstavljanju izravnu prijetnju za sigurnost europskih zemalja; odbija svaku ideju o prisilnoj jednostranoj promjeni međunarodno priznatih granica; ponovo naglašava da je IS pod embargom na oružje te da mu je zamrznuta imovina u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1267 (1999.) i 1989 (2011.) i ističe važnost brze i djelotvorne provedbe tih mjera; poziva Vijeće da razmotri mogućnost djelotvornijeg korištenja postojećih mjera ograničavanja, posebice kako bi se IS-u uskratili prihodi od nezakonite prodaje nafte ili drugih resursa na međunarodnim tržištima; duboko je zabrinut zbog navoda da subjekti u nekim državama članicama sudjeluju u nezakonitoj trgovini nafte s IS-om; traži od Komisije da potvrdi te navode i, ako se oni ispostave točnima, poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da se nezakonita trgovina nafte odmah obustavi;
6. osuđuje činjenicu da IS i s njime povezane skupine koriste i eksploatiraju naftna polja i povezane infrastrukture jer mu to donosi znatne prihode te apelira na sve države da podrže provedbu rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2161 (2014.) i 2170 (2014.) kojima se zabranjuje svaka trgovina, izravna i neizravna, s IS-om i s njime povezanim skupinama; zabrinut je što IS ostvaruje prihod prodajom nafte; uzima na znanje namjeru EU-a da postroži sankcije kako bi spriječio da IS prodaje naftu; stoga poziva EU da nametne sankcije svima (vladama te javnim i privatnim poduzećima) koji su uključeni u prijevoz, pretvorbu, rafiniranje i stavljanje na tržište nafte s područja pod kontrolom IS-a, uz stroge kontrole financijskih tokova kako bi se spriječilo da se IS bavi gospodarskom aktivnošću i iskorištava porezne oaze;
7. pozdravlja apel kojeg su 8. rujna uputile sve francuske islamske federacije, kao i apel drugih islamskih zajednica, u kojem se jasno i bezuvjetno osuđuje instrumentalizacija islama koju provode ekstremističke i terorističke skupine kako bi opravdale nasilje, netoleranciju i zločine protiv čovječnosti;
8. poziva sve sukobljene strane u Iraku da osiguraju zaštitu civilnog stanovništva i da se pridržavaju svojih obveza u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom i pravom ljudskih prava; poziva na hitno pružanje potpore i humanitarne pomoći raseljenom stanovništvu Iraka;
9. pozdravlja napore Sjedinjenih Američkih Država i svih ostalih država koje daju svoj doprinos u podržavanju iračke nacionalne i lokalne vlasti u njihovoj borbi protiv IS-a, da zaustave napredovanje IS-a i da omoguće pristup humanitarnoj pomoći; pozdravlja poziv SAD-a za uspostavljanje međunarodne koalicije protiv IS-a koja se trenutačno stvara; pozdravlja odluku Arapske lige od 7. rujna 2014. da poduzme potrebne mjere kako bi se suprotstavila IS-u i pridružila se međunarodnim, regionalnim i nacionalnim naporima u borbi protiv militanata u Siriji i Iraku, kao i odluku da podrži rezoluciju 2170 (2014.) Vijeća sigurnosti UN-a; poziva Arapsku ligu da raspravi o izmjenama i dopunama Arapske konvencije o borbi protiv terorizma iz 1998. kako bi se mogla suprotstaviti globalnom terorizmu svim raspoloživim sredstvima;
10. poziva međunarodnu zajednicu da pomogne iračkim vlastima, uključujući pružanjem vojne zaštite posebno ugroženim skupinama, u jamčenju zaštite i pomoći svima koji bježe iz područja zahvaćenih terorizmom, posebno članovima ugroženih skupina i pripadnicima etničkih i vjerskih zajednica; poziva sve regionalne subjekte da se pridruže naporima u promicanju sigurnosti i stabilnosti u Iraku; podsjeća na to da je krajnja obveza i odgovornost svih regionalnih subjekata, a također i EU-a, da učine sve što je u njihovoj moći da se zajamči povratak tradicionalnih manjina i svih građana na njihova izvorna prebivališta iz kojih su bili prisiljeni bježati; poziva države članice EU-a da na sve moguće načine, uključujući i pružanjem odgovarajuće vojne pomoći, pomognu iračkim i lokalnim vlastima da zadrže i odvrate terorističku i agresivnu ekspanziju IS-a; naglašava nužnost usklađenog djelovanja zemalja regije kako bi se suzbila prijetnja IS-a; poziva sve regionalne subjekte da učine sve u svojoj moći kako bi se zaustavila sva djelovanja privatnih i službenih tijela koja su namijenjena propagiranju i širenju ekstremističke islamističke ideologije; poziva Tursku da se jasno i jednoznačno obveže na suzbijanje prijetnje za opću sigurnost koju predstavlja IS; poziva EU da olakša regionalni dijalog o problemima s kojima je suočen Bliski istok te u njega uključi sve važne strane, posebno Iran i Saudijsku Arabiju;
11. pozdravlja mobiliziranje Europskog centra za koordiniranje intervencija u hitnim situacijama te aktiviranje mehanizma EU-a za civilnu zaštitu na zahtjev iračke vlade; pozdravlja humanitarnu pomoć EU-a Iraku i Siriji; poziva na dodatnu humanitarnu podršku narodima koji su pogođeni sukobom, uključujući sirijske Kurde;
12. poziva sve strane koje su uključene u sukob u Siriji, a posebno sirijski režim, da osiguraju zaštitu civilnog stanovništva, da se pridržavaju svojih obveza u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom i pravom ljudskih prava, da omoguće pružanje humanitarne pomoći i potpore svim mogućim putovima, uključujući one koji prolaze preko granica i linija sukoba te da jamče sigurnost svih članova liječničkog osoblja i humanitarnih radnika pohvaljuje ulogu Libanona, Jordana i Turske u prihvaćanju izbjeglica; poziva međunarodnu zajednicu da aktivnije i angažiranije sudjeluje u dijeljenju opterećenja te da pruži izravnu financijsku pomoć zemljama koje prihvaćaju izbjeglice; poziva EU da izvrši pritisak na sve donatore kako bi ispunili svoja obećanja i brzo dostavili sredstva; pozdravlja preuzete obveze država članica jer je EU najveći donator financijske pomoći i izvor budućih obećanih sredstava;
13. naglašava potrebu iskorištavanja svih mogućnosti u cilju djelotvornog suzbijanja prijetnje koju IS predstavlja u Siriji, uz potpuno poštovanje međunarodnog prava; naglašava da će dugoročno jedino trajno i uključivo političko rješenje kojim se omogućuje mirna tranzicija na istinski reprezentativnu vlast u Siriji omogućiti da se poništi prijetnja IS-a i drugih ekstremističkih organizacija;
14. poziva sve strane u sukobu u Siriji da poštuju mandat UNDOF-a i zajamče sigurno i slobodno kretanje snagama UN-a, uključujući i onima iz država članica EU-a; osuđuje činjenicu što je jedna naoružana skupina zarobila 45 pripadnika mirovnih snaga s Fidžija; pozdravlja oslobađanje pripadnika mirovnih snaga 11. rujna 2014.;
15. podsjeća na izjavu posebne koordinatorice zajedničke misije Organizacije za zabranu kemijskog oružja i Ujedinjenih naroda (OPCW-UN), koja je izjavila da je uništeno 96% sirijskog kemijskog oružja; poziva da se preostalo oružje deaktivira u skladu s okvirom za uništenje sirijskog kemijskog oružja;
16. pozdravlja odluku pojedinih država članica da odgovore pozitivno na poziv kurdskih regionalnih vlasti da ih se hitno opskrbi vojnim materijalom; naglašava da su takve reakcije odraz mogućnosti i nacionalnih zakona država članica i da nailaze na odobravanje iračkih nacionalnih vlasti; poziva države članice koje pružaju vojni materijal kurdskim regionalnim vlastima da svoje napore koordiniraju i da na djelotvoran način nadziru njezino provođenje kako bi se izbjeglo nekontrolirano raspršivanje te pomoći i upotreba vojnog materijala protiv civila;
17. ponovo izražava zabrinutost zbog činjenice da su se tisuće transnacionalnih stranih boraca, uključujući državljane država članica EU-a, pridružile pobunjenicima IS-a; poziva države članice da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi spriječile odlazak boraca s njihovih teritorija, u skladu s rezolucijom 2170 (2014.) Vijeća sigurnosti UN-a i da razrade zajedničku strategiju koju će sigurnosne službe i agencije EU-a primjenjivati u nadziranju i kontroli džihadista; poziva na suradnju u EU-u i na međunarodnoj razini kako bi se poduzele odgovarajuće pravne mjere protiv svakoga tko bude osumnjičen za sudjelovanje u terorističkim radnjama; poziva države članice da pojačaju suradnju i razmjenu informacija među sobom i s tijelima EU-a i da osiguraju učinkovitu suradnju s Turskom; ističe važnost prevencije, kaznenog progona, dosezanja, rehabilitacije i reintegracije;
18. pozdravlja formiranje nove i inkluzivne vlade u Iraku, te usvajanje programa vlade podržava predsjednika vlade u njegovim nastojanjima da dovrši formiranje vlade; poziva vladu da uistinu bude reprezentativna te da ima uključiv program rada; naglašava da bi vlada trebala propisno predstavljati političku, vjersku i etničku raznolikost iračkog društva, uključujući sunitsku manjinu u cilju zaustavljanja krvoprolića i rascjepkavanja zemlje; poziva sve sudionike da zajednički rade u interesu političke stabilnosti i mira te u borbi protiv pobunjenika IS-a naglašava činjenicu da su jedinstvo, suverenitet i teritorijalna cjelovitost Iraka ključni za stabilnost i gospodarski razvoj države i regije;
19. poziva iračku vladu i irački parlament da pod hitno revidiraju zakonodavstvo i pravnu praksu, reformiraju pravosudni sustav i sigurnosni aparat te provedu uključivu politiku u korist svih Iračana u cilju suzbijanja politike diskriminacije;
20. poziva Komisiju i države članice da poduzmu konkretne korake za rješavanje pitanja položaja žena u Iraku i Siriji te jamčenje njihove slobode i poštovanja njihovih temeljnih prava te da usvoje mjere kojima se sprečava iskorištavanje i zlostavljanje žena i djece te nasilje nad njima, pogotovo kada je riječ o ranom udavanju djevojaka; posebno je zabrinut zbog porasta svih vrsta nasilja nad jesidskim ženama koje članovi IS-a zatvaraju, siluju, seksualno zlostavljaju i prodaju;
21. izražava zabrinutost zbog sve učestalijeg novačenja djece i mladih u Iraku i Siriji; potiče Komisiju da zajedno s partnerima, uključujući međunarodne organizacije, pripremi sveobuhvatan program o zaštiti djece i žena pogođenih oružanim sukobom;
22. podržava zahtjev koji je Vijeće UN-a za ljudska prava uputilo Uredu Visoke povjerenice UN-a za ljudska prava da se hitno pošalje misija u Irak, da se provede istraga o kršenjima i povredama međunarodnog prava o ljudskim pravima koje su počinili IS i s njima povezane terorističke skupine te da se utvrde činjenice i okolnosti u vezi s tim kršenjima i povredama kako bi svi odgovorni za svoja djela odgovarali, a krivci bili kažnjeni;
23. ostaje uvjeren da se u Siriji i Iraku ne može uspostaviti trajan mir bez preuzimanja odgovornosti za zločine koje su sve strane počinile tijekom sukoba, posebno one na vjerskoj ili etničkoj osnovi; ponavlja svoj poziv da se pitanje osumnjičenih za zločine protiv čovječnosti u Siriji i Iraku uputi Međunarodnom kaznenom sudu i podupire sve inicijative usmjerene u tom pravcu;
24. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vladi Iraka i Iračkom vijeću, Regionalnoj vladi Kurdistana, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda te Vijeću Ujedinjenih naroda za ljudska prava i svim stranama u sukobu u Siriji.
- [1] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0023.