ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o Kirgistanu i prijedlogu zakona protiv homoseksualne propagande
14.1.2015 - (2015/2505(RSP))
koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:
Verts/ALE (B8‑0054/2015)
ALDE (B8‑0056/2015)
ECR (B8‑0061/2015)
S&D (B8‑0063/2015)
PPE (B8‑0064/2015)
GUE/NGL (B8‑0065/2015)
Cristian Dan Preda, Tunne Kelam, Elmar Brok, Arnaud Danjean, Giovanni La Via, Lara Comi, Bogdan Brunon Wenta, Davor Ivo Stier, Csaba Sógor, Jiří Pospíšil, Seán Kelly, Jeroen Lenaers, Luděk Niedermayer, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jaromír Štětina, Stanislav Polčák, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein u ime Kluba zastupnika PPE-a
Josef Weidenholzer, Liisa Jaakonsaari, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Goffredo Maria Bettini, Kashetu Kyenge, Krystyna Łybacka, Elena Valenciano, Pier Antonio Panzeri, Marlene Mizzi, Nicola Caputo, Michela Giuffrida, Miroslav Poche, Marc Tarabella, Victor Negrescu, Viorica Dăncilă, Miriam Dalli, Hugues Bayet, Tanja Fajon u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock u ime Kluba zastupnika ECR-a
Sophia in ‘t Veld, Beatriz Becerra Basterrechea, Dita Charanzová, Gérard Deprez, Marielle de Sarnez, Juan Carlos Girauta Vidal, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Fernando Maura Barandiarán, Louis Michel, Javier Nart, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Robert Rochefort, Marietje Schaake, Pavel Telička, Ramon Tremosa i Balcells, Johannes Cornelis van Baalen, Ivo Vajgl, Hilde Vautmans u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Malin Björk, Marie-Christine Vergiat, Younous Omarjee, Patrick Le Hyaric, Lola Sánchez Caldentey u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Ulrike Lunacek, Tamás Meszerics, Heidi Hautala, Barbara Lochbihler u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Daniela Aiuto, Dario Tamburrano, Ignazio Corrao, Isabella Adinolfi, Laura Agea, Marco Valli, Fabio Massimo Castaldo
Rezolucija Europskog parlamenta o Kirgistanu i prijedlogu zakona protiv homoseksualne propagande
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kirgistanu i državama središnje Azije, posebno Rezoluciju od 15. prosinca 2011. o provedbi strategije EU-a za središnju Aziju[1],
– uzimajući u obzir ustav Kirgistana, posebno njegove članke 16., 31., 33. i 34.,
– uzimajući u obzir međunarodne obveze i instrumente u pogledu ljudskih prava, uključujući one sadržane u konvencijama UN-a o ljudskim pravima i u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojima se jamče ljudska prava i temeljne slobode i zabranjuje diskriminacija,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, kojim se jamči sloboda izražavanja, sloboda okupljanja, pravo na poštovanje osobnog, privatnog i obiteljskog života pojedinaca i pravo na jednakost te zabranjuje diskriminacija u ostvarivanju tih prava,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava A/HRC/17/19 od 17. lipnja 2011. i Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava A/HRC/27/32 od 24. rujna 2014. o ljudskim pravima, spolnoj orijentaciji i rodnom identitetu,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika visokog povjerenika UN-a za ljudska prava o Kirgistanu od 24. listopada 2014.,
– uzimajući u obzir status „partnera za demokraciju” koji je kirgiskom parlamentu dodijelila Parlamentarna skupština Vijeća Europe,
– uzimajući u obzir Rezoluciju 1984 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 8. travnja 2014. o zahtjevu za status partnera za demokraciju koji je podnio parlament Kirgiske Republike, posebno njezine stavke 15.24, 15.25 i 15.26,
– uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, a posebno njegove članke 2. i 92.,
– uzimajući u obzir Smjernice EU-a o braniteljima ljudskih prava, usvojene u lipnju 2004. i revidirane 2008., i Smjernice za promicanje i zaštitu ostvarivanja svih ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih (LGBTI) osoba, koje je Vijeće donijelo 24. lipnja 2013.,
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) usvojenu 1979.,
– uzimajući u obzir milenijske razvojne ciljeve i program za razdoblje nakon 2015.,
– uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da je Kirgistan tijekom proteklih godina ostvario znatan napredak u usporedbi s ostalim zemljama u regiji, osobito zbog činjenice da je prešao na parlamentarnu demokraciju, pojačao napore u borbi protiv korupcije i obvezao se na poštovanje univerzalnih standarda ljudskih prava;
B. budući da je u jasnom interesu EU-a da u Kirgistan vlada mir, da bude demokratski uređen i gospodarski uspješan; budući da se EU obvezao, posebice kroz svoju Strategiju za središnju Aziju, da će biti partner zemljama u toj regiji;
C. budući da su zemlje središnje Azije suočene s brojnim zajedničkim izazovima, kao što su siromaštvo i ozbiljna opasnost za sigurnost ljudi te potreba za jačanjem demokracije, poštovanja ljudskih prava, dobrog upravljanja i vladavine prava;
D. budući da su svi ljudi rođeni slobodni i jednaki, s dostojanstvom i pravima; budući da sve države imaju obvezu sprečavati nasilje i diskriminaciju, uključujući na osnovi spolne orijentacije, rodnog identiteta i rodnog izražavanja;
E. budući da lezbijke, homoseksualci, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe (LGBTI) moraju imati ista ljudska prava kao i svi drugi ljudi;
F. budući da je Kirgiska Republika 1998. dekriminalizirala mušku homoseksualnost, a 2004. žensku;
G. budući da je kirgiski parlament 15. listopada 2014. u prvom čitanju izglasao prijedlog zakona 6‑11804/14, koji sadrži izmjene Kaznenog zakona, Zakona o administrativnoj odgovornosti, Zakona o mirnom okupljanju i Zakona o masovnim medijima kojima se nastoji zabraniti „promicanje netradicionalnih spolnih odnosa na otvoren ili neizravan način” i predviđa zatvorska kazna u trajanju do godinu dana;
H. budući da neki mediji i neki politički i vjerske vođe u toj zemlji sve više pokušavaju zastrašiti LGBTI osobe, ograničiti njihova prava i opravdati nasilje usmjereno protiv njih;
I. budući da su brojni predsjednici država i vlada, vođe Ujedinjenih naroda, predstavnici vlada i parlamenata te Europska unija (uključujući Vijeće, Parlament, Komisiju i bivšu Visoku predstavnicu Ashton) oštro osudili slične „antipropagandne” zakone;
J. budući da su oblici diskriminacije na osnovi spola, spolne orijentacije i rodnog identiteta povezani te da su razne nevladine organizacije i UN upozorili da još uvijek postoje znatne rodne nejednakosti i da su djevojčice i žene u Kirgistanu i dalje žrtve zlostavljanja poput otmica i prisilnih brakova, premda je zakon iz 1994. kojim se to zabranjuje konsolidiran u siječnju 2013.;
1. duboko žali zbog predstavljanja tog nacrta zakona i svakog djelovanja koje bi moglo dovesti do okrutnog, nehumanog i ponižavajućeg postupanja s ljudima, te poziva sve zemlje da odmah okončaju kriminalizaciju homoseksualnosti;
2. ponavlja da su spolna orijentacija i rodni identitet pitanja koja pripadaju u područje prava pojedinca na privatnost, kao što je zajamčeno međunarodnim pravom o ljudskim pravima, u skladu s kojim treba štititi jednakost i nediskriminaciju te jamčiti slobodu izražavanja;
3. podsjeća kirgiski parlament na njegove međunarodne obveze i na Sporazum o partnerstvu i suradnji s Europskom unijom, u kojem je kao osnovni element partnerstva uključeno potpuno poštovanje ljudskih prava, te poziva na povlačenje nacrta zakona o „širenju informacija o netradicionalnim spolnim odnosima” koji parlament trenutno razmatra;
4. napominje da je nacrt zakona prošao u prvom čitanju i da se o njemu mora dvaput glasovati prije no što može biti poslan predsjedniku na potpis te ističe da se donošenje bilo kakvog zakonodavstva o „netradicionalnim odnosima” ne bi smjelo protiviti obvezama i dužnostima Kirgistana u pogledu ljudskih prava;
5. poziva kirgiske vlasti da javno potvrde da svi ljudi u Kirgistanu imaju pravo na život bez diskriminacije i nasilja na osnovi spolne orijentacije i rodnog identiteta i da je svako djelovanje koje se tome protivi nezakonito te će biti kazneno progonjeno;
6. poziva kirgiski parlament da se pridržava preporuka koji je Parlamentarna skupština Vijeća Europe iznijela u Rezoluciji 1984 (2014) o zahtjevu za status partnera za demokraciju, a posebno preporuka 15.24, 15.25 i 15.26;
7. poziva kirgiski parlament da poštuje vlastiti ustav, uključujući članak 16., u kojem se navodi da „ se u Kirgiskoj Republici neće donositi zakoni kojima se uskraćuju ili ograničavaju ljudska i građanska prava i slobode” i članke 31., 33. i 34. u kojima se jamče sloboda govora, sloboda informiranja i sloboda okupljanja, te da odbaci nacrt zakona 6-11804/14;
8. duboko je zabrinut zbog negativnih posljedica rasprave o ovom prijedlogu zakona i njegova potencijalnog donošenja koje uključuju daljnje jačanje stigmatizacije, diskriminacije i nasilja usmjerenog na LGBTI osobe; poziva političare i vjerske vođe da se suzdrže od anti-LGBTI retorike, uključujući govor mržnje i poticanje na mržnju;
9. zabrinut je zbog mogućeg učinka takvog zakonodavstva na međunarodne donatore, nevladine organizacije i humanitarne organizacije koje se bave problemima LGBTI osoba i prevencijom HIV-a;
10. poziva Vijeće UN-a za ljudska prava da u nadolazećem općem periodičnom pregledu Kirgistana uzme u obzir zanemarivanje načela jednakosti i nediskriminacije u ovom nacrtu zakona;
11. poziva kirgiske vlasti da poduzmu sve potrebne mjere kako bi braniteljima ljudskih prava omogućili da bez smetnji nastave raditi na promicanju i zaštiti ljudskih prava;
12. poziva Kirgistan da u razdoblju prije 14. sastanka Vijeća za suradnju između EU-a i Kirgiske Republike nastavi s reformama u cilju postizanja transparentnosti, neovisnosti pravosuđa, međuetničkog pomirenja i poštovanja ljudskih prava jer su to ključni faktori za dugoročno održivi razvoj zemlje;
13. pozdravlja napredak koji su kirgiske vlasti ostvarile u području ljudskih prava u razdoblju između četvrtog i petog kruga dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Kirgiske Republike; snažno potiče kirgiske vlasti da nastave napredovati u tom području;
14. poziva Komisiju, Vijeće i Službu za vanjsko djelovanje da jasno istaknu kirgiskim vlastima da bi donošenje ovog zakona moglo utjecati na odnose s EU-om u skladu s člankom 92. stavkom 2. Sporazuma o partnerstvu i suradnji; nadalje poziva Vijeće i Službu za vanjsko djelovanje da otvore to pitanje na relevantnim međunarodnim forumima, poput Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Ujedinjenih naroda;
15. poziva kirgiske vlasti da brzo i učinkovito istraže sve optužbe za mučenje i nehumano i ponižavajuće postupanje te da se počinitelji privedu pravdi; poziva, nadalje, na oslobađanje svih zatvorenika savjesti, posebno u vezi s Azimjonom Askarovim koji čeka detaljnu, nepristranu i pravednu istragu, uključujući o svojim optužbama za mučenje i zlostavljanje;
16. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednici Europske komisije, Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, parlamentu Kirgistana i predsjedniku Kirgistana.
- [1] SL C 168 E, 14.6.2013., str. 91.