Postupak : 2015/2592(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B8-0239/2015

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0239/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 12/03/2015 - 8.4
CRE 12/03/2015 - 8.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0074

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 147kWORD 89k
11.3.2015
PE552.218v01-00}
PE552.226v01-00}
PE552.228v01-00}
PE552.229v01-00}
PE552.231v01-00} RC1
 
B8-0239/2015}
B8-0247/2015}
B8-0249/2015}
B8-0250/2015}
B8-0252/2015} RC1

podnesen u skladu s člankom 123. stavcima 2. i 4. Poslovnika,

koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:

Verts/ALE (B8‑0239/2015)

ALDE (B8‑0247/2015)

ECR (B8‑0249/2015)

S&D (B8‑0250/2015)

PPE (B8‑0252/2015)


o ubojstvu ruskog oporbenog čelnika Borisa Njemcova i stanju demokracije u Rusiji (2015/2592(RSP))


Cristian Dan Preda, Elmar Brok, Sandra Kalniete, Gabrielius Landsbergis, David McAllister, Tunne Kelam, Eduard Kukan, Gunnar Hökmark, Jerzy Buzek, Michael Gahler, Andrej Plenković, Jaromír Štětina, Andrey Kovatchev, Luděk Niedermayer, Michaela Šojdrová, Ivan Štefanec, Jiří Pospíšil, Pavel Svoboda, Davor Ivo Stier, József Nagy, Ivana Maletić, Claude Rolin, Pascal Arimont, Anna Maria Corazza Bildt u ime Kluba zastupnika PPE-a
Richard Howitt, Marju Lauristin, Liisa Jaakonsaari, Kati Piri, Csaba Molnár, Boris Zala, Vilija Blinkevičiūtė, Marlene Mizzi, Nicola Caputo, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Enrico Gasbarra, Jo Leinen, Viorica Dăncilă, Victor Negrescu, Tonino Picula, Marc Tarabella, Jeppe Kofod, Doru-Claudian Frunzulică, Neena Gill, Zigmantas Balčytis, Ana Gomes, Costas Mavrides, Afzal Khan u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Ryszard Antoni Legutko, Ryszard Czarnecki, Anna Elżbieta Fotyga, Tomasz Piotr Poręba, Roberts Zīle, Karol Karski, Beata Gosiewska, Zbigniew Kuźmiuk, Janusz Wojciechowski, Stanisław Ożóg, Kazimierz Michał Ujazdowski, Andrzej Duda, Marek Jurek, Mark Demesmaeker, Peter van Dalen u ime Kluba zastupnika ECR-a
Guy Verhofstadt, Johannes Cornelis van Baalen, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Dita Charanzová, Gérard Deprez, Marielle de Sarnez, Martina Dlabajová, Fredrick Federley, Juan Carlos Girauta Vidal, Antanas Guoga, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Ilhan Kyuchyuk, Alexander Graf Lambsdorff, Louis Michel, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Marietje Schaake, Pavel Telička, Ramon Tremosa i Balcells, Viktor Uspaskich, José Inácio Faria u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Tamás Meszerics, Rebecca Harms, Heidi Hautala, Indrek Tarand, Bronis Ropė, Davor Škrlec, Peter Eriksson, Ulrike Lunacek u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Valentinas Mazuronis
AMANDMANI

Rezolucija Europskog parlamenta  o ubojstvu ruskog oporbenog čelnika Borisa Njemcova i stanju demokracije u Rusiji (2015/2592(RSP))  

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir svoja prethodna izvješća i rezolucije o Rusiji, posebno svoju Rezoluciju od 23. listopada 2012. o uvođenju zajedničkih viznih ograničenja za ruske dužnosnike upletene u slučaj Sergeja Magnickog(1), rezolucije od 13. lipnja 2013. o vladavini prava u Rusiji(2), od 13. ožujka 2014. o Rusiji: izricanje presude prosvjednicima koji su sudjelovali u događajima na trgu Bolotnaja(3), od 23. listopada 2014. o zatvaranju nevladine organizacije „Memorial” (dobitnice nagrade Saharov 2009.) u Rusiji(4) te Rezoluciju od 15. siječnja 2015. o Rusiji, a posebno o slučaju Alekseja Navaljnog(5),

–   uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini od 28. veljače 2015. o ubojstvu Borisa Njemcova,

–   uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 4. ožujka 2015. o produljenju pritvora Nadiji Savčenko,

–   uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice od 3. ožujka 2015. o tome da je zastupnici u Europskom parlamentu Sandri Kalniete zabranjen ulazak na državno područje Ruske Federacije,

–   uzimajući u obzir izjavu ombudsmana Ruske Federacije za ljudska prava Vladimira Lukina od 4. ožujka 2014. o javnim prosvjedima u Moskvi i koracima koje su poduzela tijela kaznenog progona,

–   uzimajući u obzir savjetovanje EU-a i Rusije o ljudskim pravima od 28. studenog 2013,

–   uzimajući u obzir postojeći Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Ruske Federacije, s druge strane, te privremeno obustavljene pregovore o novom sporazumu između EU-a i Rusije,

–   uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A. budući da je Boris Njemcov, bivši potpredsjednik vlade Ruske Federacije, bivši guverner Nižnjog Novgoroda, istaknuti reformist ruskog postsovjetskog društva i gospodarstva te jedan od čelnika ruske liberalne i demokratske oporbe, ubijen dva dana prije prosvjeda protiv učinaka gospodarske krize i sukoba u Ukrajini koji je on organizirao i koji je bio zakazan za 1. ožujka 2015.;

B.  budući da je u tjednima koji su prethodili njegovu ubojstvu Boris Njemcov istraživao sudjelovanje Rusije u sukobu u Donbasu te je namjeravao objaviti izvješće o tom pitanju; budući da je u vezi s ubojstvom Borisa Njemcova uhićeno petero muškaraca, ali nije jasno je li itko od pritvorenih ispalio smrtonosne hitce; budući da ruske vlasti nisu dopustile nekolicini zastupnika u Europskom parlamentu i nekolicini nacionalnih izaslanstava da uđu na područje Ruske Federacije, čime su ih spriječili da prisustvuju sprovodu Borisa Njemcova;

C. budući da je Boris Njemcov snažno zagovarao modernu, naprednu i demokratsku Rusku Federaciju koja bi bila otvorena prema ostatku svijeta;

D. budući da se Ruska Federacija, kao punopravna članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) te kao potpisnica Opće deklaracije o ljudskim pravima obvezala na poštovanje općih načela demokracije, vladavine prava te temeljnih sloboda i ljudskih prava;

E.  budući da se posljednjih godina stanje ljudskih prava u Rusiji pogoršava i da su ruske vlasti donijele niz zakona koji sadrže nejasne odredbe, a koji se upotrebljavaju za daljnje ograničavanje oporbenih aktera kao i aktera civilnog društva te otežavanje ostvarenja slobode izražavanja i okupljanja; budući da je Ministarstvo pravosuđa iskoristilo nove ovlasti koje su mu dodijeljene kako bi 42 skupine označilo kao „strane agente”, uključujući najstručnije i najpouzdanije organizacije za ljudska prava u zemlji te je kao izliku iskoristilo birokratske prepreke kako bi pokušalo zatvoriti više drugih skupina; budući da je u siječnju 2015. Duma napravila prvi korak prema donošenju novog zakona kojim bi se spriječile aktivnosti „nepoželjnih” stranih organizacija;

F.  budući da je Parlament u više navrata izrazio zabrinutost zbog stanja demokracije u Rusiji te sustavnih propusta u provođenju vladavine prava i poštovanju temeljnih prava; budući da se u Rusiji ne poštuju vladavina prava, standardi pravičnog suđenja, pravičan postupak i neovisnost sudstva; budući da na posljednjim predsjedničkim izborima i izborima za Državnu dumu nisu ispunjeni standardi OESS-a;

G. budući da su više suđenja i sudskih postupaka u proteklih nekoliko godina, uključujući slučajeve Magnickog, Hodorkovskog i Politkovske, bacili sumnju na neovisnost i nepristranost pravosudnih institucija u Ruskoj Federaciji; budući da su ti slučajevi koji su izuzetno medijski popraćeni izvan Rusije samo najpoznatiji slučajevi sustavnog zakazivanja ruske države u poštovanju vladavine prava i jamčenju pravde svojim građanima;

H. budući da postoji sve veća potreba za ujedinjenom, strogom, čvrstom, dosljednom i sveobuhvatnom politikom EU-a prema Rusiji, koju podupiru sve države članice, uz potporu i pomoć utemeljene na snažnoj i pravednoj kritici koja ima uporište u općim načelima na koje su se i EU i Rusija obvezali;

I.   budući da je EU Rusiji opetovano nudio pomoć i stručno znanje kroz Partnerstvo za modernizaciju, a u svrhu jačanja vladavine prava, ispunjavanja međunarodnih obveza i razvoja svih njezinih ekonomskih potencijala;

J.   budući da je 19. veljače 2015. ruski oporbeni vođa Aleksej Navaljni osuđen na 15 dana zatvora zbog podjele letaka o nadolazećem prosvjedu; budući da je 30. prosinca 2014. Aleksej Navaljni uvjetno osuđen na tri i pol godine, a njegov brat Oleg Navaljni na tri i pol godine zatvora;

K. budući da je 4. ožujka 2015. sud u Moskvi odbacio još jednu žalbu Nadije Savčenko protiv nezakonita pritvora od strane Ruske Federacije, koju je podnijela pozivajući se na imunitet koji uživa kao članica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe; budući da je 4. ožujka navršen 82. dan štrajka glađu Nadije Savčenko te budući da je nakon tako dugog vremena suočena s rizikom od trajnih štetnih posljedica za zdravlje ili od smrti;

L.  budući da je prošlo šest mjeseci otkad su ruske sigurnosne službe na estonskom teritoriju otele estonskog policijskog službenika Estona Kohvera, čime su prekršile međunarodno pravo; budući da je i dalje nezakonito pritvoren u zatvoru Lefortovo u Moskvi; budući da ne prima odgovarajuću pravnu pomoć i lišen je prava na pravično suđenje te je bilo naloženo da ga se podvrgne neopravdanom psihijatrijskom ispitivanju, čije su pojedinosti i dalje nepoznate;

M. budući da je Europska zaklada za demokraciju usmjerena na pitanje pluralnosti ruskih medija te da je zajedno sa svojim partnerima pozvana da oblikuje nove medijske inicijative;

N. budući da se u rukama Rusa još uvijek nalaze olupina i crne kutije zrakoplova Tu-154 poljske vlade, koji se srušio u blizini Smolenska u travnju 2010., pri čemu su poginuli poljski predsjednik i istaknuti članovi političkih, vojnih i kulturnih krugova; budući da ih ruske vlasti odbijaju vratiti Poljskoj unatoč brojnim molbama da to učine;

1.  duboko je potresen ubojstvom Borisa Njemcova, koje predstavlja jedno od najznačajnijih političkih ubojstava u novijoj ruskoj povijesti, s time da je ubijen u blizini Kremlja, na području s videokamerama te policijskim službenicima i sigurnosnim službama;

2.  odaje priznanje Borisu Njemcovu, istaknutom oporbenom čelniku, utemeljitelju i vođi političkog pokreta Solidarnost i glavnom kritičaru predsjednika Vladimira Putina i rata u Ukrajini, koji je posvetio čitav svoj život izgradnji demokratskije, naprednije i otvorenije Rusije te snažnog partnerstva između Rusije i njezinih susjednih i partnerskih zemalja; upućuje iskrenu sućut obitelji i prijateljima Borisa Njemcova, članovima oporbe i ruskom narodu; osuđuje odluku ruskog vodstva da spriječi neke diplomate EU-a i nacionalna izaslanstva da prisustvuju njegovu sprovodu, čime je onemogućen pokušaj EU-a da oda priznanje hrabrim ruskim građanima koji se bore za univerzalne vrijednosti;

3.  ističe da njegovo ubojstvo ulazi u niz neriješenih politički motiviranih ubojstava i sumnjivih smrtnih slučajeva počinjenih u Rusiji od 1998., u koje spadaju ubojstva istraživačke novinarke Ane Politkovske, Aleksandra Litvinenka, koji je navodno ubijen u Ujedinjenoj Kraljevini, odvjetnika Stanislava Markelova, novinarke Anastasije Baburove, borca za ljudska prava Natalije Estemirove, odvjetnika Sergeja Magnickog, a sada i ubojstvo političara Borisa Njemcova;

4.  prima na znanje objavu ruskih vlasti o uhićenju petoro osumnjičenika čečenskog podrijetla;

5.  traži neovisnu međunarodnu istragu o tom ubojstvu; smatra da bi se dostupnim instrumentima u okviru OESS-a, Vijeća Europe i Ujedinjenih naroda pomoglo zajamčiti nepristranu i pravičnu istragu;

6.  traži od Vijeća, Komisije i država članica da u izradi svojih budućih politika prema Rusiji uzmu u obzir činjenicu da je političko okruženje koje su stvorile ruske vlasti plodno tlo za takva ubojstva, nasilje i pritisak; izuzetno je zabrinut zbog atmosfere mržnje usmjerene prema oporbenim aktivistima, borcima za ljudska prava, manjinama i susjednim nacijama koja je sve prisutnija u Rusiji tijekom posljednjih godina, a koja je potaknuta državnom propagandom i službenim medijima kao dio političke kulture koja se udaljava od demokratskih načela;

7.  poziva ruske vlasti da prekinu sramotnu propagandu i informacijski rat protiv svojih susjeda, zapadnog svijeta i vlastita naroda, koji Rusiju pretvaraju u državu koju odlikuju represija, govor mržnje i strah, u kojoj je razlog za nacionalnu euforiju pripojenje Krima i zaoštravanje ratnog stanja u Ukrajini, u kojoj se krše prava krimskih Tatara i u kojoj Kremlj njeguje i potiče mržnju i nasilje, kršeći time međunarodno pravo; osuđuje novi propagandni rat koji se vodi protiv demokratskih i temeljnih vrijednosti koje su ruskom društvu predstavljene kao strane; podsjeća da su se i Europska unija i Ruska Federacija u brojnim međunarodnim izjava i ugovorima obvezale da će štititi opće demokratske vrijednosti i temeljna prava; ističe važnost postojanja snaga političke oporbe kako bi se osigurala neprestana rasprava i razmjena stajališta i ideja o politici i postupcima donošenja zakona u Rusiji;

8.  poziva ruske vlasti da okončaju sve oblike pritiska, represivnih mjera te političkog i pravosudnog zastrašivanja oporbenih čelnika, predstavnika civilnog društva i neovisnih medija te da im omoguće da slobodno djeluju u skladu s temeljnim načelima ruskog Ustava;

9.  duboko je zabrinut zbog činjenice da se Rusija koja je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe i OESS-a ne pridržava svojih međunarodnih obveza te ne štiti temeljna ljudska prava i vladavinu prava; smatra da bi Ruska Federacija trebala ispuniti obveze koje je preuzela; osuđuje činjenicu da nedavni razvoj događaja pokazuje da je Rusija krenula u smjeru koji je suprotan smjeru funkcionalne demokracije koja podrazumijeva poštovanje oporbe, vladavine prava i neovisnosti sudbene vlasti;

10. duboko žali što ruske vlasti nisu uspjele odgovoriti na kritike Zakona o stranim agentima koje dolaze i iz Ruske Federacije i s međunarodne scene i što su umjesto toga donijele izmjene tog zakona kojima se još više ograničila mogućnost rada neprofitnih organizacija i koje su po svojoj prirodi diskriminacijske; upućuje snažan poziv Rusiji da revidira relevantno zakonodavstvo kako bi ispunila svoje međunarodne obveze na području ljudskih prava i demokratskih sloboda;

11. pozdravlja odluku Vrhovnog suda od 28. siječnja 2015. o odbijanju žalbe Ministarstva pravosuđa u kojoj se zahtijeva zatvaranje „Ruskog memorijalnog društva” i spominju navodna kršenja unutar njegove organizacijske strukture te poziva da se ostale nevladine organizacije koje su na popisu „stranih agenata” iz njega izbrišu;

12. poziva ruske vlasti da smjesta oslobode sve političke zatvorenike koji su priznati kao takvi;

13. poziva ruske vlasti da smjesta oslobode Nadiju Savčenko i da poštuju njezin imunitet kao zastupnice u Vrhovnoj Radi Ukrajine i članice Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koja je oteta na ukrajinskom teritoriju te se nalazi u nezakonitom pritvoru u ruskom zatvoru; ističe činjenicu da je Rusija odgovorna za njezino izuzetno krhko zdravstveno stanje; izražava duboku zabrinutost za njezino zdravlje i traži od ruskih pravosudnih vlasti da primijene humanitarno pravo;

14. osuđuje otmicu estonskog policijskog službenika Estona Kohvera i njegovo odvođenje iz estonskog teritorija u Rusiju; traži njegovo trenutno oslobađanje i siguran povratak u Estoniju;

15. vjeruje da je Rusija i dalje važan globalni akter i da je u strateškom interesu i EU-a i Rusije brzo smirivanje napetosti i obnova odnosa putem diplomacije i posredovanja, a na temelju poštovanja međunarodnog prava i obveza u okviru OESS-a;

16. izražava svoju podršku demokratskim snagama u Rusiji koje se zalažu za otvoreno društvo i provođenje plana reformi;

17. poziva Vijeće da donese jedinstvenu politiku prema Rusiji koja će 28 država članica i institucije EU-a obvezati na slanje snažne zajedničke poruke o ulozi ljudskih prava u odnosima EU-a i Rusije te o potrebi ukidanja pritiska na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja u Rusiji; smatra da bi cilj ove strategije EU-a trebao biti da se Rusiju navede na to da u potpunosti poštuje načela OESS-a i da se njezino vodstvo motivira da zemlju izvede iz političke i ekonomske samoizolacije;

18. apelira na potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu, koju podupiru OESS i Komisija, da izrade snažniji program potpore za rusko civilno društvo u Rusiji i na Krimu te traže i razvijaju nove prilike za djelovanje u svrhu promicanja vrijednosti demokracije, ljudskih prava i vladavine prava; potiče EU da, s obzirom na trenutačnu fazu izrade programa financijskih instrumenata EU-a, poveća financijsku pomoć ruskom civilnom društvu kroz Europski instrument za demokraciju i ljudska prava i financijska sredstva za organizacije civilnog društva i lokalnih vlasti te da Forum civilnog društva EU-a i Rusije uključe u Instrument partnerstva u svrhu osiguravanja održive i pouzdane dugoročne potpore;

19. ponavlja svoju zabrinutost, koju je već izrazio u prethodnim rezolucijama, zbog neuspjeha ruskih vlasti da surađuju u provođenju neovisne i međunarodne istrage o rušenju zrakoplova na letu MH17;

20. poziva ruske vlasti da smjesta vrate olupinu aviona poljske vlade Tu-154 i sve pripadajuće crne kutije Poljskoj; ističe činjenicu da razina ovisnosti ruskog pravosuđa o tijelima vlasti ugrožava sve nepristrane i poštene istrage; poziva na provođenje međunarodne i neovisne istrage o uzrocima pada zrakoplova Tu-154 poljske vlade;

21. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.

(1)

SL C 68E, 7.3.2014., str. 13.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0284.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0253.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0039.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0006.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti