Europski parlament,

–   uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Zimbabveu, posebno rezoluciju od 7. veljače 2013.(1),

–   uzimajući u obzir lokalne izjave EU-a o otmici Itaija Dzamare od 11. ožujka 2015. i 9. travnja 2015.,

–   uzimajući u obzir deklaraciju potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, u ime EU-a, od 19. veljače 2014. o preispitivanju odnosa EU-a i Zimbabvea;

–   uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/98/ZVSP od 17. veljače 2014.(2) i 2015/277/ZVSP od 19. veljače 2015.(3) o izmjeni Odluke 2011/101/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Zimbabvea,

–   uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika Ureda visokog predstavnika za ljudska prava (OHCHR) od 18. siječnja 2013. o najnovijim napadima na borce za ljudska prava koji su se dogodili prije izbora,

–   uzimajući u obzir Globalni politički sporazum koji su 2008. potpisale tri glavne političke stranke, ZANU PF, MDC-T i MDC,

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća Europske unije od 23. srpnja 2012. o Zimbabveu i Provedbenu odluku Vijeća 2012/124/ZVSP od 27. veljače 2012.(4) o mjerama ograničavanja protiv Zimbabvea,

–   uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda od 27. lipnja 1981., koju je Zimbabve ratificirao,

–   uzimajući u obzir Ustav Zimbabvea,

–   uzimajući u obzir Sporazum iz Cotonoua,

–   uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A. budući da je 9. ožujka 2015. u predgrađu Hararea pet nepoznatih naoružanih muškaraca navodno otelo Itaija Dzamaru, istaknutog zimbabveškog aktivista za ljudska prava, vođu pokreta Occupy Africa Unity Square (zauzmimo Trg afričkog jedinstva) i suparnika predsjednika Mugabea; budući da se do danas ne zna gdje se on nalazi te vlada velika zabrinutost za njegovu sigurnost i zaštitu njegovih prava;

B.  budući da je u mjesecima prije otmice Itai Dzamara vodio brojne mirne prosvjede protiv pogoršanja političke i gospodarske situacije u Zimbabveu; budući da je dva dana prije otmice na političkom skupu koji je organizirala opozicijska stranka Pokret za demokratsku promjenu (Movement for Democratic Change – Tsvangirai, MDC-T) Itai Dzamara održao govor i pozvao na masovne prosvjede protiv sve veće represije i pogoršanja gospodarske situacije u zemlji te tražio od predsjednika Mugabea da podnese ostavku i zahtijevao reforme izbornog sustava;

C. budući da se dosad vlada nije izjasnila u vezi s nestankom Itaija Dzamare, zbog čega se u javnosti pojavila sumnja da je možda za to odgovorna država; budući da vladajuća stranka ZANU-PF negira da je došlo do njegova prisilnog nestanka i tvrdi da su ga izrežirale opozicijske stranke;

D. budući da se presudom Visokog suda od 13. ožujka 2015. nalaže vlastima Zimbabvea da pokrenu potragu za Itaijem Dzamarom i da Sud izvještavaju o napretku svaka dva tjedna, sve dok se ne utvrdi njegovo boravište; budući da su vlasti, nadležne za postupanje po nalogu Visokog suda, taj nalog ignorirale i da državne vlasti trebaju poštovati spomenutu presudu;

E.  budući da su pristaše vladajuće stranke ZANU-PF i uniformirani policijski službenici nekoliko puta napali Itaija Dzamaru; budući da je u studenom 2014. oko 20 uniformiranih policajaca Itaiju Dzamari stavilo lisice i tuklo ga dok se nije onesvijestio te da su napali i njegova odvjetnika Kennedyja Masiyea;

F.  budući da je 27. travnja 2015. nakon sudjelovanja u povorci potpore nestalom Itaiju Dzamari u Harareu pritvoreno 11 osoba; budući da su aktivisti bili uhićeni i zadržani šest sati;

G. budući da se nakon njegove otmice njegova supruga Sheffra Dzamara obratila Visokom sudu u Harareu kako bi se policiju i Središnju obavještajnu organizaciju prisililo da počnu tražiti njezina supruga; budući da su tijekom saslušanja policija i Središnja obavještajna organizacija izjavili da ne znaju boravište Itaija Dzamare; budući da je početkom travnja Sheffra Dzamara izjavila da je neprekidno nadziru četvorica nepoznatih muškaraca te da strahuje za vlastiti život;

H. budući da se u Zimbabveu pogoršava situacija u pogledu ljudskih prava i demokracije te se stalno izvještava o uznemiravanju i kršenju ljudskih prava boraca za ljudska prava, novinara i pripadnika civilnog društva u Zimbabveu;

I.   budući da policija često zloupotrebljava važeće zakone, na primjer Zakon o javnom redu i sigurnosti te Zakon o pristupu informacijama i zaštiti privatnosti, kako bi zabranila zakonite javne susrete i okupljanja;

J.   budući da su sloboda okupljanja, udruživanja i izražavanja ključne komponente svake demokracije;

K. budući da je u veljači 2015. EU nastavio pružati pomoć Zimbabveu u iznosu od 234 milijuna EUR u okviru Nacionalnog okvirnog programa kojim se Zimbabveu želi pomoći da postane demokratičnija i naprednija zemlja, a istodobno je Europsko vijeće odlučilo Zimbabveu potvrditi neke od sankcija; budući da samo predsjednik Robert Mugabe, njegova supruga i jedno poduzeće iz obrambenog sektora podliježu zamrzavanju imovine i zabrani putovanja; budući da je i dalje na snazi embargo EU-a na oružje;

L.  budući da je 16. ožujka 2013. referendumom usvojen novi Ustav u kojem se navodi cilj čišćenja u politici, no u praksi se sporo napreduje te je stanje ljudskih prava i dalje osjetljivo;

1.  snažno osuđuje nestanak borca za ljudska prava Itaija Dzamare i poziva na njegovo hitno i bezuvjetno oslobađanje;

2.  poziva vladu Zimbabvea da poduzme sve mjere potrebne za pronalazak Itaija Dzamare i da sve odgovorne privede pravdi; poziva vladu da u potpunosti poštuje nalog Visokog suda kojim joj se nalaže da traži Itaija Dzamaru;

3.  poziva vlasti Zimbabvea da zajamče sigurnost njegove supruge i obitelji te njegovih kolega i pristaša;

4.  duboko je zabrinut zbog izvješća organizacija za ljudska prava o sve većem političkom nasilju i uznemiravanju političke opozicije te zbog oštrih ograničenja i zastrašivanja s kojima se suočavaju borci za ljudska prava, koje često pretuče policija te ih uhićuje pod lažnim optužbama; žali zbog toga što je od zadnjih izbora i donošenja novog Ustava 2013. postignut mali napredak u pogledu vladavine prava, a posebno u području reforme ljudskih prava;

5.  potiče vlasti Zimbabvea da istraže navode o prekomjernoj uporabi sile i drugim kršenjima ljudskih prava koja provode policijski i državni službenici, te da ih pozove na odgovornost;

6.  podsjeća da je vlada Zimbabvea općenito odgovorna za jamčenje sigurnosti svih svojih građana; poziva vlasti Zimbabvea da provedu odredbe Opće deklaracije o ljudskim pravima, Afričke povelje o ljudskim pravima i pravima naroda te regionalne instrumente za ljudska prava koje je Zimbabve ratificirao;

7.  podsjeća na to da se Zimbabve na temelju Globalnog političkog sporazuma obvezao zajamčiti da će njegovo zakonodavstvo te njegovi postupci i prakse biti u skladu s međunarodnim načelima ljudskih prava i zakonima o ljudskim pravima, uključujući slobodu okupljanja, udruživanja i izražavanja;

8.  prima na znanje osnivanje zimbabveške Komisije za ljudska prava, no zabrinut je zbog toga što joj nije dodijeljena značajnija uloga u okviru koje bi mogla djelovati neovisno i ispuniti svoje ciljeve u pogledu gorućih pitanja povezanih s ljudskim pravima s kojima se zemlja suočava;

9.  stoga poziva na usredotočeno djelovanje međunarodne zajednice, posebno Južnoafričke razvojne zajednice (SADC); smatra da ta regionalna organizacija treba imati važnu ulogu kao jamac Globalnog političkog sporazuma te inzistirati, između ostalog, na provedbi sporazuma, a posebno njegova članka 13., kako bi se zajamčilo nepristrano djelovanje policije i drugih snaga sigurnosti;

10. poziva vladu Zimbabvea i predsjednika Mugabea da poštuju svoje međunarodne obveze i odredbe međunarodnih ugovora koje je Zimbabve potpisao te da zajamče poštovanje vladavine prava i ostvarenje građanskih i političkih prava;

11. traži od EU-a da na temelju članka 8. Sporazuma iz Cotonoua ojača svoj politički dijalog o ljudskim pravima, a posebno da potiče vladu da stavi izvan snage ili na odgovarajući način izmijeni Zakon o javnom redu i sigurnosti te Zakon o pristupu informacijama i zaštiti privatnosti kako bi se okončala njihova zloupotreba;

12. žali zbog toga što u privremenom sporazumu o gospodarskom partnerstvu sklopljenom s četiri istočno- i južnoafričke zemlje, uključujući Zimbabve, ne postoji snažna i izvršiva klauzula o ljudskim pravima;

13. primjećuje ukidanje sankcija o čemu je EU donio odluku i podupire ciljane mjere protiv predsjednika i njegove supruge koje i dalje ostaju na snazi, te embargo na oružje, što je odgovor na političku situaciju i stanje ljudskih prava u Zimbabveu;

14. smatra da su promicanje demokracije te zaštita ljudskih prava i vladavina prava od ključne važnosti ako Zimbabve želi postati slobodna i napredna zemlja;

15. poziva Delegaciju EU-a- u Harareu da nastavi pružati pomoć Zimbabveu kako bi se poboljšalo stanje u području ljudskih prava; ustraje u tome da EU mora zajamčiti da se sredstvima za razvoj koja se dodjeljuju Zimbabveu učinkovito zadovoljavaju potrebe stanovništva, posebno preko organizacija civilnog društva, te da se provode političke i gospodarske reforme koje EU financira;

16. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, ESVD-u, vladi i parlamentu Zimbabvea, vladama Južnoafričke razvojne zajednice, Komisiji Afričke unije, Panafričkom parlamentu, Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini AKP-a i EU-a i glavnom tajniku Commonwealtha.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0059. (2) SL L 50, 20.2.2014., str. 20. (3) SL L 47, 20.2.2015., str. 20. (4) SL L 54, 28.2.2012., str. 20.