ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Etiopiji
20.1.2016 - (2016/2520(RSP))
koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:
Verts/ALE (B8-0082/2016)
EFDD (B8-0086/2016)
ECR (B8-0087/2016)
PPE (B8-0091/2016)
ALDE (B8-0095/2016)
GUE/NGL (B8-0100/2016)
S&D (B8-0121/2016)
Cristian Dan Preda, Mariya Gabriel, Elmar Brok, Davor Ivo Stier, Andrej Plenković, Lara Comi, Tunne Kelam, Patricija Šulin, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Brian Hayes, Bogdan Brunon Wenta, Thomas Mann, Csaba Sógor, Claude Rolin, Andrey Kovatchev, Eva Paunova, Milan Zver, Ildikó Gáll-Pelcz, Pavel Svoboda, Ivan Štefanec, Michaela Šojdrová, Tomáš Zdechovský, Sven Schulze, Jaromír Štětina, Andrey Novakov, Lefteris Christoforou, József Nagy, Dubravka Šuica, Marijana Petir, Anna Záborská, Roberta Metsola, Joachim Zeller, Luděk Niedermayer, Krzysztof Hetman, David McAllister, Stanislav Polčák, Ivana Maletić, László Tőkés, Romana Tomc, Inese Vaidere u ime Kluba zastupnika PPE-a
Nikos Androulakis, Zigmantas Balčytis, Hugues Bayet, Brando Benifei, Goffredo Maria Bettini, José Blanco López, Vilija Blinkevičiūtė, Biljana Borzan, Victor Boştinaru, Nicola Caputo, Andrea Cozzolino, Andi Cristea, Miriam Dalli, Isabella De Monte, Monika Flašíková Beňová, Knut Fleckenstein, Doru-Claudian Frunzulică, Eider Gardiazabal Rubial, Enrico Gasbarra, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Michela Giuffrida, Ana Gomes, Sylvie Guillaume, Cătălin Sorin Ivan, Liisa Jaakonsaari, Afzal Khan, Miapetra Kumpula-Natri, Juan Fernando López Aguilar, Andrejs Mamikins, Costas Mavrides, Marlene Mizzi, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Momchil Nekov, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Pina Picierno, Tonino Picula, Miroslav Poche, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Siôn Simon, Monika Smolková, Tibor Szanyi, Marc Tarabella, Julie Ward, Flavio Zanonato, Damiano Zoffoli, Josef Weidenholzer u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Mark Demesmaeker, Arne Gericke, Beatrix von Storch, Raffaele Fitto, Ruža Tomašić, Angel Dzhambazki, Jana Žitňanská, Branislav Škripek u ime Kluba zastupnika ECR-a
Hilde Vautmans, Beatriz Becerra Basterrechea, Petras Auštrevičius, Izaskun Bilbao Barandica, Marielle de Sarnez, Urmas Paet, Pavel Telička, Ilhan Kyuchyuk, Ramon Tremosa i Balcells, Ivo Vajgl, Dita Charanzová, Nedzhmi Ali, Martina Dlabajová, José Inácio Faria, Fredrick Federley, Nathalie Griesbeck, Marian Harkin, Filiz Hyusmenova, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Javier Nart, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Frédérique Ries, Robert Rochefort, Johannes Cornelis van Baalen, Paavo Väyrynen, Valentinas Mazuronis, Norica Nicolai, Marietje Schaake, Jasenko Selimovic u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Marie-Christine Vergiat, Barbara Spinelli, Kostas Chrysogonos u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Jordi Sebastià, Maria Heubuch, Heidi Hautala, Judith Sargentini, Barbara Lochbihler, Bart Staes, Igor Šoltes, Bodil Valero, Indrek Tarand, Davor Škrlec, Ernest Urtasun u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Ignazio Corrao, Piernicola Pedicini, Fabio Massimo Castaldo, Isabella Adinolfi, Laura Agea, Laura Ferrara, Rolandas Paksas u ime Kluba zastupnika EFDD-a
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Etiopiji
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Etiopiji i svoju posljednju raspravu na plenarnoj sjednici o tom pitanju, održanoj 20. svibnja 2015.,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 23. prosinca 2015. o nedavnim sukobima u Etiopiji,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini i ministra vanjskih poslova Savezne Demokratske Republike Etiopije Tedrosa Adhanoma od 20. listopada 2015.,
– uzimajući u obzir priopćenje za medije o sastanku Visoke predstavnice / potpredsjednice Komisije Federice Mogherini i ministra vanjskih poslova Savezne Demokratske Republike Etiopije Tedrosa Adhanoma, održanom 13. siječnja 2016.,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice ESVD-a od 27. svibnja 2015. o izborima u Etiopiji,
– uzimajući u obzir izjavu posebnog izvjestitelja UN-a za promicanje i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja Davida Kayea od 10. srpnja 2015. o puštanju etiopskih novinara na slobodu,
– uzimajući u obzir najnoviji Univerzalni periodični pregled Etiopije pri Vijeću UN-a za ljudska prava,
– uzimajući u obzir Sporazum iz Cotonoua,
– uzimajući u obzir Ustav Savezne Demokratske Republike Etiopije usvojen 8. prosinca 1994., a posebno odredbe Poglavlja III. o temeljnim pravima i slobodama te o ljudskim i demokratskim pravima,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja koju je Etiopija ratificirala 1994.,
– uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt UN-a o građanskim i političkim pravima,
– uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da su zadnji opći izbori održani 24. svibnja 2015., nakon kojih je Etiopska narodna revolucionarna demokratska fronta (EPRDF) ostala na vlasti i osvojila sva mjesta u nacionalnom parlamentu, djelomice zbog toga što kritičari i neistomišljenici nisu mogli u dovoljnoj mjeri izraziti svoje stavove tijekom izbornog postupka; budući da su svibanjski savezni izbori održani u općoj atmosferi zastrašivanja te i zabrinutosti zbog manjka neovisnosti nacionalnog izbornog povjerenstva; budući da je EPRDF na vlasti već 24 godine, od rušenja vojne vlade 1991.;
B. budući da je u protekla dva mjeseca najveća etiopska regija Oromija, u kojoj živi najveća etiopska etnička skupina, pogođena valom masovnih prosvjeda zbog širenja granice glavnoga grada Adisa Abebe, zbog čega poljoprivrednicima prijeti opasnost od raseljavanja s njihovih zemljišta;
C. budući da su prema tvrdnjama međunarodnih organizacija za ljudska prava sigurnosne snage na relativno mirne prosvjede odgovorile ubojstvom najmanje 140 prosvjednika i da su još mnogo njih ranile u najvećoj krizi koja je pogodila Etiopiju od nasilja tijekom izbora 2005.; budući da je vlada, naprotiv, priznala smrt samo nekoliko desetaka ljudi, kao i 12 pripadnika sigurnosnih snaga;
D. budući da je 14. siječnja 2016. vlada odlučila ukinuti sporan opsežni plan urbanog razvoja; budući da bi se provedbom tog plana gradsko područje proširilo na 20 puta veću površinu; budući da su zbog širenja Adisa Abebe već raseljeni milijuni poljoprivrednika iz naroda Oromo te ih je slijedom toga snašlo siromaštvo;
E. budući da je Etiopija vrlo raznolika zemlja u pogledu vjerskih opredjeljenja i kultura; budući da su neke od najvećih etničkih zajednica, posebice oromska i somalska (ogadenska) zajednica, marginalizirane u odnosu na Amharce i Tigrajce, te su slabo zastupljene u političkom životu;
F. budući da su etiopske vlasti samovoljno uhitile nekoliko mirnih prosvjednika, novinara i vođa oporbenih stranaka tijekom brutalnog gušenja prosvjeda u regiji Oromiji; budući da uhićenima prijeti mučenje i druga zlostavljanja;
G. budući da je uglavnom mirne prosvjednike vlada proglasila teroristima, primijenivši Proglas o borbi protiv terorizma (Zakon br. 652/2009), te je na njih poslala vojne snage;
H. budući da su 23. prosinca 2015. vlasti uhitile Bekelea Gerbu, zamjenika predsjednika Oromskog saveznog kongresa (OFC), najveće zakonski registrirane političke stranke u Oromiji; budući da je g. Gerba pritvoren te je navodno nedugo nakon toga hospitaliziran; budući da nije poznato gdje se trenutačno nalazi;
I. budući da su i drugi viši stranački vođe OFC-a samovoljno uhićeni tijekom proteklih tjedana ili su navodno u kućnom pritvoru;
J. budući da to nije prvi put da su etiopske sigurnosne snage umiješane u teško kršenje ljudskih prava kao odgovor na miran prosvjed te budući da je poznato da etiopska vlada sustavno ograničava slobodu izražavanja i udruživanja te zabranjuje pojedincima da izraze neslaganje ili protivljenje vladinim politikama i tako ograničava civilni i politički prostor, među ostalim i provedbom politički motiviranog kaznenog progona na temelju drakonskog antiterorističkog zakona, desetkovanjem neovisnih medija, razbijanjem konkretnog aktivizma civilnog društva i represijom nad oporbenim političkim strankama;
K. budući da su u prosincu 2015. samovoljno uhićeni vodeći aktivisti poput Getachewa Shiferawa (glavni urednik novina Negere Ethiopia),Yonathana Teresse (internetski aktivist) i Fikadua Mirkane (novinar oromske radiotelevizije), iako etiopske vlasti još nisu podigle optužnicu protiv njih;
L. budući da etiopska vlada nameće sveprisutna ograničenja neovisnom civilnom društvu i medijima; budući da je prema popisu zatvorenika iz 2014. koji je proveo Odbor za zaštitu novinara utvrđeno da je Etiopija četvrta u svijetu po pritvaranju novinara, s obzirom na to da je u toj zemlji bilo pritvoreno 17 novinara, da je u proteklih pet godina 57 pripadnika medija pobjeglo iz Etiopije te da je nekoliko neovisnih listova prestalo s radom zbog službenog pritiska; budući da je Etiopija četvrta i na popisu 10 najcenzuriranijih zemalja 2015., koji je sastavio Odbor za zaštitu novinara;
M. budući da su brojni zatočenici savjesti, koji su proteklih godina pritvoreni isključivo zbog legitimnog prakticiranja slobode izražavanja i mišljenja, uključujući novinare i članove oporbenih političkih stranaka, i dalje u pritvoru; budući da su neki od njih osuđeni na nepravednim suđenjima, nekima se i dalje sudi, a neki su pak pritvoreni, a da protiv njih nije podignuta optužnica, uključujući Eskindera Negu, Temesghena Desalegna, Solomona Kebedea, Yesufa Getachewa, Woubsheta Tayea, Saleha Edrisa i Tesfalideta Kidanea;
N. budući da je Andargachew Tsege, britansko-etiopski državljanin i vođa oporbene stranke koji je živio u egzilu, uhićen u lipnju 2014.; budući da je g. Tsege prije nekoliko godina u odsutnosti osuđen na smrt te otada u izolaciji čeka na izvršenje smrtne kazne;
O. budući da u skladu s etiopskim Proglasom o dobrotvornim organizacijama i društvima 90 % sredstava kojima se financiranju aktivnosti organizacija koje se bave zaštitom pojedinaca mora dolaziti iz lokalnih izvora, zbog su čega organizacije civilnog društva sve manje aktivne, a mnoge od njih prestale su s radom; budući da je Etiopija odbacila preporuke o izmjeni Proglasa o dobrotvornim organizacijama i društvima te Proglasa o borbi protiv terorizma koje joj je uputilo više zemalja tijekom razmatranja stanja ljudskih prava u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća UN-a za ljudska prava koji je proveden u svibnju 2014.;
P. budući da je etiopska vlada de facto nametnula opsežnu blokadu etiopske regije Ogaden, koja obiluje zalihama nafte i plina; budući da se pokušaji međunarodnih medija i humanitarnih skupina da djeluju u toj regiji i da iz nje izvještavaju doživljavaju kao kriminalne radnje koje su kažnjive u skladu s Proglasom o borbi protiv terorizma; budući da postoje svjedočenja o ratnim zločinima i teškim kršenjima ljudskih prava koja su nad pripadnicima naroda Ogaden počinile vojska i vladine paravojne snage;
Q. budući da Etiopija, druga najmnogoljudnija zemlja u Africi, navodno ima jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Africi, uz prosječnu stopu rasta od 10 % u proteklom desetljeću; budući da je ipak i dalje jedna od najsiromašnijih zemalja, s BND-om od 632 USD po stanovniku; budući da se prema indeksu ljudskog razvoja za 2014. nalazi na 173. mjestu u konkurenciji od 187 zemalja;
R. budući da Etiopija ima ključnu ulogu u regiji i da uživa političku potporu zapadnih donatora i većine regionalnih susjeda, ponajprije zbog svoje uloge domaćina Afričke unije (AU) i svojeg doprinosa UN-ovim partnerstvima sa zapadnim zemljama za očuvanje mira, sigurnost i pomoć;
S. budući da su zbog ubrzanog gospodarskog rasta (uz znatna inozemna ulaganja, među ostalim u poljoprivredni, građevinski i proizvodni sektor, velike razvojne projekte kao što su plantaže i izgradnja akumulacijske hidroelektrane, te rašireno davanje zemljišta u zakup, često stranim kompanijama) mnogi stanovnici, kako poljoprivrednici tako i stočari, protjerani iz svojih domova;
T. budući da se člankom 40. stavkom 5. Ustava Etiopije etiopskim stočarima jamči pravo na besplatno zemljište za ispašu i uzgoj kao i pravo da ih se ne raseljava s vlastitog zemljišta;
U. budući da je Etiopija potpisnica Sporazuma iz Cotonoua, čijim se člankom 96. utvrđuje da je poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda ključni element suradnje između država AKP-a i EU-a;
V. budući da je Etiopiju pogodila najgora suša u proteklih nekoliko desetljeća, što je prouzročilo povećanje nesigurnosti opskrbe hranom, tešku neuhranjenost i neuobičajene slučajeve ugibanja stoke; budući da je gotovo 560 000 osoba interno raseljeno zbog poplava, nasilnih sukoba zbog nestašice resursa i suše; budući da prema procjenama etiopske vlade zbog posljedica suše oko 10,1 milijuna osoba, od kojih su polovica djeca, treba hitnu pomoć u hrani;
W. budući da je Etiopija izložena stalnom priljevu migranata te je prihvatila oko 700 000 izbjeglica, uglavnom iz Južnog Sudana, Eritreje i Somalije; budući da su 11. studenog 2015. EU i Etiopija potpisali Zajednički program za migracije i mobilnost u cilju jačanja suradnje i dijaloga između tih dviju strana u području migracija;
1. oštro osuđuje nedavnu prekomjernu upotrebu sile kojoj su pribjegle sigurnosne snage u Oromiji i u svim etiopskim regijama te porast broja slučajeva kršenja ljudskih prava; izražava sućut obiteljima žrtava i poziva na trenutačno oslobađanje svih koji su zatvoreni zbog ostvarivanja prava na mirno okupljanje i slobodu izražavanja;
2. podsjeća etiopsku vladu na njezine obveze da zajamči temeljna prava, uključujući pristup pravdi i pravo na pošteno suđenje, kao što je utvrđeno u Afričkoj povelji te ostalim međunarodnim i regionalnim instrumentima u području ljudskih prava, uključujući Sporazum iz Cotonoua, a posebno njegove članke 8. i 96.;
3. poziva na provođenje vjerodostojne, transparentne i neovisne istrage ubojstava prosvjednika i drugih navodnih kršenja ljudskih prava u vezi s prosvjednim pokretom te poziva vladu da protiv počinitelja pokrene pravedan sudski postupak pred nadležnim pravosudnim tijelima;
4. poziva vladu Etiopije da poštuje Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Afričku povelju, uključujući pravo na mirno okupljanje, slobodu izražavanja i udruživanja; apelira na vladu da hitno pozove posebnog izvjestitelja UN-a za pravu na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja i druge stručnjake UN-a za ljudska prava da posjete Etiopiju i izvijeste o situaciji;
5. pozdravlja vladinu odluku da se u potpunosti obustavi generalni plan posebne zone za Adis Abebu i Oromiju; poziva na hitan, uključiv i transparentan politički dijalog u koji će biti uključena vlada, oporbene stranke, predstavnici civilnog društva i lokalno stanovništvo kako bi se spriječilo daljnje nasilje ili radikalizacija stanovništva;
6. ističe da su slobodni i neovisni mediji ključni za informiranje, aktiviranje i angažiranje stanovništva te poziva etiopske vlasti da prestanu ograničavati slobodan protok informacija, među ostalim ometanjem emitiranja i uznemiravanjem medijskih djelatnika, da lokalnom civilnom društvu i medijima zajamče njihova prava i da neovisnim novinarima i promatračima za ljudska prava omoguće pristup diljem Etiopije; prima na znanje da su blogeri skupine Zone 9 i šest novinara nedavno pušteni na slobodu;
7. traži od etiopskih vlasti da se prestanu koristiti antiterorističkim zakonodavstvom (Proglas o borbi protiv terorizma br. 652/2009) za represiju nad političkim protivnicima, disidentima, borcima za ljudska prava, drugim akterima iz civilnog društva i neovisnim novinarima; također poziva etiopsku vladu da preispita svoj antiteroristički zakon i da ga uskladi s međunarodnim zakonima i načelima u području ljudskih prava;
8. osuđuje prekomjerna ograničenja rada u području ljudskih prava koja su nametnuta Proglasom o dobrotvornim organizacijama i društvima, kojim se organizacijama koje se bave ljudskim pravima uskraćuje pristup osnovnim financijskim sredstvima, Agenciji za dobrotvorne organizacije i društva dodjeljuju se prekomjerne ovlasti zadiranja u organizacije za ljudska prava te se dodatno ugrožavaju žrtve povreda ljudskih prava kršenjem načela povjerljivosti;
9. poziva etiopske vlasti da spriječe svaku diskriminaciju na etničkoj ili vjerskoj osnovi te da potaknu i iniciraju miran i konstruktivan dijalog među svim zajednicama;
10. pozdravlja etiopski akcijski plan za ljudska prava iz 2013. i poziva na njegovu brzu i potpunu provedbu;
11. posebno apelira na vlasti da provedu preporuku radne skupine za samovoljno pritvaranje Vijeća za ljudska prava i da odmah oslobode britanskog državljanina i političkog aktivista Andargachewa Tsegea;
12. napominje da su poštovanje ljudskih prava i vladavine prava ključni za politike EU-a za promicanje razvoja u Etiopiji i u cijelom Rogu Afrike; skreće pozornost Afričke unije na političku, gospodarsku i socijalnu situaciju njezine zemlje domaćina, Etiopije;
13. poziva Europsku uniju da kao glavni pojedinačni donator učinkovito prati programe i politike kako bi zajamčila da se razvojnom pomoći EU-a ne doprinosi kršenju ljudskih prava u Etiopiji, posebno programima povezanim s raseljavanjem poljoprivrednika i stočara, te da izradi strategije kako bi se eventualni negativni učinak raseljavanja u okviru razvojnih projekata koje financira EU sveo na najmanju moguću mjeru; ističe da bi EU trebao određivati razinu svoje financijske potpore na temelju stanja ljudskih prava u zemlji i na temelju mjere u kojoj etiopska vlada promiče reforme koje vode prema demokratizaciji;
14. poziva vladu da uključi lokalne zajednice u dijalog o provedbi svih velikih razvojnih projekata; izražava zabrinutost zbog vladina programa prisilnog preseljavanja;
15. izražava duboku zabrinutost zbog trenutačnih pogubnih klimatskih uvjeta u Etiopiji, koji su doveli do pogoršanja humanitarne situacije u zemlji; poziva EU i njegove međunarodne partnere da pojačaju potporu etiopskoj vladi i narodu; pozdravlja doprinos koji je EU nedavno najavio i poziva Europsku komisiju da se pobrine za to da se ta dodatna sredstva hitno dodijele;
16. podsjeća da je Etiopija važna odredišna, tranzitna i polazišna zemlja migranata i tražitelja azila te da je primila najveći broj izbjeglica u Africi; stoga prima na znanje donošenje Zajedničkog programa EU-a i Etiopije za migracije i mobilnost kojim su obuhvaćena pitanja izbjeglica, kontrole granica i borbe protiv trgovine ljudima; također poziva Komisiju da pomno prati sve projekte koji su nedavno započeti u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku;
17. izrazito je zabrinut zbog gospodarske i socijalne situacije u kojoj se nalazi stanovništvo Etiopije – posebno žene i manjine te izbjeglice i raseljene osobe, čiji broj stalno raste – u svjetlu krize i nestabilnosti regije; ponavlja da podupire sve humanitarne organizacije koje djeluju na terenu i u susjednim zemljama domaćinima; podržava pozive međunarodne zajednice i humanitarnih organizacija da se pruži veća pomoć izbjeglicama i raseljenim osobama;
18. ističe da postizanje ciljeva održivog razvoja iziskuje značajne planove za javna ulaganja, posebno u području obrazovanja i zdravstva; poziva etiopske vlasti da se ozbiljno usmjere na postizanje tih ciljeva;
19. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi vladi i parlamentu Etiopije, Komisiji, Vijeću, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću ministara AKP-a i EU-a, institucijama Afričke unije, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i Panafričkom parlamentu.