Postupak : 2016/2692(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B8-0582/2016

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0582/2016

Rasprave :

PV 12/05/2016 - 8.1

Glasovanja :

PV 12/05/2016 - 9.1

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0218

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 158kWORD 98k
11.5.2016
PE582.600v01-00}
PE582.604v01-00}
PE582.606v01-00}
PE582.608v01-00}
PE582.610v01-00} RC1
 
B8-0582/2016}
B8-0586/2016}
B8-0588/2016}
B8-0590/2016}
B8-0592/2016} RC1

podnesen u skladu s člankom 135. stavkom 5. i člankom 123. stavkom 4. Poslovnika,

koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:

Verts/ALE (B8-0582/2016)

ECR (B8-0586/2016)

S&D (B8-0588/2016)

PPE (B8-0590/2016)

ALDE (B8-0592/2016)


o krimskim Tatarima (2016/2692(RSP))


Cristian Dan Preda, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, Eva Paunova, Milan Zver, Ildikó Gáll-Pelcz, David McAllister, Brian Hayes, Bogdan Brunon Wenta, Anna Maria Corazza Bildt, Adam Szejnfeld, Marijana Petir, Giovanni La Via, Tunne Kelam, Patricija Šulin, Ivan Štefanec, Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Jaromír Štětina, Therese Comodini Cachia, Sven Schulze, Luděk Niedermayer, Eduard Kukan, Pavel Svoboda, Romana Tomc, Lefteris Christoforou, Csaba Sógor, Roberta Metsola, Tomáš Zdechovský, Inese Vaidere, Michaela Šojdrová, Claude Rolin, József Nagy, Krzysztof Hetman, Stanislav Polčák, László Tőkés, Ramona Nicole Mănescu, Andrea Bocskor, Kinga Gál u ime Kluba zastupnika PPE-a
Eric Andrieu, Francisco Assis, Zigmantas Balčytis, Hugues Bayet, Brando Benifei, Goffredo Maria Bettini, José Blanco López, Vilija Blinkevičiūtė, Victor Boştinaru, Nicola Caputo, Andrea Cozzolino, Andi Cristea, Monika Flašíková Beňová, Doru-Claudian Frunzulică, Eider Gardiazabal Rubial, Elena Gentile, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Neena Gill, Michela Giuffrida, Maria Grapini, Sylvie Guillaume, Richard Howitt, Cătălin Sorin Ivan, Liisa Jaakonsaari, Afzal Khan, Jude Kirton-Darling, Miapetra Kumpula-Natri, Cécile Kashetu Kyenge, Juan Fernando López Aguilar, Krystyna Łybacka, David Martin, Marlene Mizzi, Sorin Moisă, Victor Negrescu, Pier Antonio Panzeri, Tonino Picula, Kati Piri, Miroslav Poche, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Daciana Octavia Sârbu, Siôn Simon, Tibor Szanyi, Claudia Tapardel, Marc Tarabella, Elena Valenciano, Julie Ward, Josef Weidenholzer, Damiano Zoffoli, Carlos Zorrinho, Alessia Maria Mosca u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Mark Demesmaeker, Ryszard Antoni Legutko, Ryszard Czarnecki, Anna Elżbieta Fotyga, Tomasz Piotr Poręba, Kazimierz Michał Ujazdowski, Raffaele Fitto, Angel Dzhambazki, Zdzisław Krasnodębski, Geoffrey Van Orden, Ruža Tomašić, Jana Žitňanská u ime Kluba zastupnika ECR-a
Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Dita Charanzová, Marielle de Sarnez, Gérard Deprez, Martina Dlabajová, Nathalie Griesbeck, Antanas Guoga, Marian Harkin, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Kaja Kallas, Ilhan Kyuchyuk, Louis Michel, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Robert Rochefort, Marietje Schaake, Jasenko Selimovic, Hannu Takkula, Pavel Telička, Johannes Cornelis van Baalen, Valentinas Mazuronis, Cecilia Wikström u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Rebecca Harms, Heidi Hautala, Bronis Ropė u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta  o krimskim Tatarima (2016/2692(RSP))  

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Istočnom partnerstvu, Ukrajini i Ruskoj Federaciji,

–  uzimajući u obzir izvješća Misije za ocjenu stanja u pogledu ljudskih prava na Krimu u organizaciji Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i visoke povjerenice OESS-a za nacionalne manjine,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda,

–  uzimajući u obzir odluke Europskog vijeća od 21. ožujka, 27. lipnja i 16. srpnja 2014. o nametanju sankcija Ruskoj Federaciji kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 68/262 od 27. ožujka 2014. naslovljenu „Teritorijalna cjelovitost Ukrajine”,

–  uzimajući u obzir izvješće organizacije Freedom House naslovljeno „Sloboda u svijetu 2016.”, u kojem se stanje političkih i građanskih sloboda na nezakonito pripojenom Krimu ocjenjuje kao „neslobodno”,

–  uzimajući u obzir presudu tzv. krimskog Vrhovnog suda od 26. travnja 2016. prema kojoj je Medžlis krimskih Tatara ekstremistička organizacija te se zabranjuju njegove aktivnosti na Krimskom poluotoku;

–  uzimajući u obzir izjave glasnogovornika potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 14. travnja 2016. o obustavljanju aktivnosti krimskih Tatara povezanih s Medžlisom i od 26. travnja 2016. o odluci krimskog „Vrhovnog suda” da zabrani aktivnosti Medžlisa,

–  uzimajući u obzir izjavu povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe od 26. travnja 2016. kojom se traži ukidanje zabrane rada Medžlisa, i izjavu glavnog tajnika Vijeća Europe od 26. travnja 2016. prema kojoj postoji opasnost da se zbog zabrane Medžlisa ugrozi cjelokupna zajednica krimskih Tatara,

–  uzimajući u obzir Protokol iz Minska od 5. rujna 2014. i Memorandum iz Minska od 19. rujna 2014. o provedbi mirovnog plana u 12 točaka,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Ruska Federacija nezakonito pripojila Krim i Sevastopolj i zbog toga je zemlja okupator koja je prekršila međunarodno pravo, uključujući i Povelju UN-a, Helsinški završni akt, Memorandum iz Budimpešte iz 1994. i Ugovor o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu između Ruske Federacije i Ukrajine iz 1997.;

B.  budući da su Europska unija i međunarodna zajednica u više navrata izrazile zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u okupiranim teritorijima i sustavnog progona osoba koje ne priznaju tijela nove vlasti; budući da je na meti tzv. vlasti autohtona zajednica krimskih Tatara, od kojih se većina protivi ruskoj okupaciji poluotoka te su bojkotirali tzv. referendum održan 16. ožujka 2014.; budući da se institucije i organizacije krimskih Tatara sve češće proglašavaju „ekstremističkima”, dok se istaknutim članovima zajednice krimskih Tatara oduzima sloboda ili im se pak prijeti ihićenjem pod optužbom da su „teroristi”; budući da kršenja prava nad Tatarima uključuju otmice, prisilni nestanak, nasilje, mučenje i izvansudska pogubljenja za koje de facto vlasti ne provode istrage niti kazneno gone njihove počinitelje, kao i sustavne pravne probleme u pogledu prava vlasništva i registracije;

C.  budući da je vođama krimskih Tatara, među kojima su i Mustafa Džemilijev i Refat Čubarov, ranije zabranjen ulazak na područje Krima, dok im je ulazak sada dopušten ali pod prijetnjom uhićenja te da na taj način dijele sudbinu brojnih drugih članova Medžlisa, kao i aktivista i raseljenih osoba koje pripadaju zajednici krimskih Tatara; budući da je prema podacima ukrajinske vlade više od 20 000 krimskih Tatara moralo napustiti okupirani Krim i preseliti se u kontinentalnu Ukrajinu;

D.  budući da je vođa krimskih tatara Mustafa Džemilijev, koji je prije toga proveo 15 godina u sovjetskim zatvorima, objavio popis 14 krimskih Tatara koje kao političke zatvorenike drže tzv. ruske vlasti na Krimu, među kojima je i Ahtem Čijgoz, prvi zamjenik predsjednika Medžlisa, koji čeka na suđenje u pritvoru u Simferopolu; skreće posebnu pozornost na njegovo zdravstveno stanje i naglašava da je važno da njegovo suđenje bude javno te da ga prati Vijeće Europe i druge međunarodne organizacije;

E.  budući da Rusija ograničava pristup Krimu OESS-u, UN-u i Vijeću Europe, a pogotovo nevladinim organizacijama za ljudska prava i neovisnim novinarima; budući da je zbog nemogućnosti pristupa nadzor nad poštovanjem ljudskih prava i izvješćivanje o tomu na Krimu vrlo otežano;

F.  budući da je cijela populacija krimskih Tatara, autohtonog krimskog naroda, 1944. prisilno deportirana u druge dijelove tadašnjeg SSSR-a i da do 1989. nisu imali pravo na povratak; budući da je 12. studenoga 2015. ukrajinska Verhovna Rada usvojila rezoluciju u kojoj deportaciju krimskih Tatara 1944. priznaje kao genocid i da je 18. svibnja proglasila Danom sjećanja;

G.  budući da je 26. travnja 2016. tzv. krimski Vrhovni sud presudio u korist zahtjeva tzv. krimske državne tužiteljice Natalije Poklonskaje u kojemu optužuje Medžlis, koji od svojeg osnutka 1991. djeluje kao predstavničko tijelo krimskih tatara, a od svibnja 1999. uživa puni pravni status, za ekstremizam, terorizam, kršenja ljudskih prava, nezakonite aktivnosti i sabotažu vlasti;

H.  budući da je Medžlis sada proglašen ekstremističkom organizacijom i da ga je rusko Ministarstvo pravosuđa uvrstilo na popis nevladinih organizacija čiji se rad mora obustaviti; budući da su kao posljedica toga aktivnosti Medžlisa zabranjene na Krimu i u Rusiji; budući da bi se ta zabrana mogla primijeniti na više od 2 500 članova 250 seoskih i gradskih medžlisa na Krimu;

I.  budući da je odluka tzv. državne tužiteljice i tzv. krimskog Vrhovnog suda sastavni dio politike represije i zastrašivanja koju provodi Ruska Federacija koja tu manjinu kažnjava zbog njezine odanosti ukrajinskoj državi tijekom nezakonutog pripajanja poluotoka prije dvije godine;

J.  budući da je ovdje riječ o očiglednom kršenju međunarodnog humanitarnog prava (uključujući i Četvrtu hašku konvenciju iz 1907., Četvrtu ženevsku konvenciju iz 1949. i njezin Protokol I. iz 1977.) prema kojemu okupator nema pravo kazneno goniti civile za zločine počinjene prije okupacije te je na snazi kazneni zakon okupiranog teritorija;

1.  snažno osuđuje odluku tzv. krimskog Vrhovnog suda o zabrani rada Medžlisa krimskih Tatara i traži da se ta zabrana odmah ukine; smatra da se ta odluka predstavlja sustavan i ciljan progon Tatara te da je riječ o politički motiviranom djelovanju u cilju dodatnog zastrašivanja zakonitih predstavnika tatarske zajednice; ističe važnost tog demokratski izabranog tijela za donošenje odluka koje predstavlja krimske Tatare;

2.  ističe da će zabrana Medžlisa krimskih Tatara, zakonitog i priznatog predstavničkog tijela autohtonog krimskog naroda, rezultirati stigmatizacijom krimskih Tatara, da će ih se još više diskriminirati i kršiti njihova ljudska prava i temeljne građanske slobode, te da ih se na taj način pokušava protjerati s Krima, koji je njihova povijesna domovina; zabrinut je zbog činjenice da bi proglašavanje Medžlisa ekstremističkom organizacijom moglo dovesti do dodatnih optužnica u skladu s odredbama kaznenog prava Ruske Federacije;

3.  podsjeća da zabrana Medžlisa znači da mu neće biti dopušteno da se sastaje, objavljuje svoja stajališta u masovnim medijima, održava javna događanja ili da se koristi bankovnim računima; poziva EU da financijski podrži aktivnosti Medžlisa za vrijeme njegova egzila; poziva da se poveća financiranje organizacija za ljudska prava koje djeluju u ime Krima;

4.  podsjeća na tužnu dvogodišnju obljetnicu nezakonitog pripajanja Krimskog poluotoka koje je 20. veljače 2014. provela Ruska Federacija; podsjeća na činjenicu da je oštro osudio taj čin, koji je predstavljao kršenje međunarodnog prava,; izjavljuje da ustraje u politici nepriznavanja nezakonitog pripajanja Krima i sankcija koje su nakon toga nametnute te poziva da se u svjetlu zabrane Medžlisa razmotri mogućnost proširivanja popisa osoba na koje se odnose sankcije EU-a; poziva države članice da se strogo pridržavaju tog popisa; žali zbog toga što su neki političari iz država članica EU-a, među kojima su bili i članovi njihovih nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta, bez suglasnosti ukrajinskih vlasti posjetili Krim te poziva parlamentarne zastupnike da se u budućnosti suzdrže od takvih posjeta;

5.  ponavlja svoju potpunu predanost suverenosti, političkoj neovisnosti, jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine u njezinim međunarodno priznatim granicama te njezinom slobodnom i suverenom opredjeljenju za europski put; poziva sve strane da odmah krenu s mirnom reintegracijom okupiranog Krimskog poluotoka u pravni poredak Ukrajine preko političkog dijaloga i uz potpuno poštovanje međunarodnog prava; smatra da je ponovna uspostava ukrajinske kontrole nad poluotokom ključna za obnovu suradnje s Ruskom Federacijom, što uključuje obustavu sankcija povezanih s Krimom;

6.  osuđuje stroga ograničenja slobode izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja, među ostalim i na tradicionalnim prigodnim događajima kao što su godišnjica deportacije krimskih Tatara za vrijeme Staljinova režima u Sovjetskom Savezu i kulturna okupljanja krimskih Tatara;

7.  osuđuje ograničavanje slobode medija na Krimu, posebno ukidanje dozvole za rad najvećeg tatarskog televizijskog programa ATR-a; traži da se taj program, kao i dječji televizijski program Lale i radio postaja Mejdan, ponovno puste u rad; smatra da se tim mjerama krimskim Tatarima oduzima ključan instrument za očuvanje njihova kulturnog i jezičnog identiteta; prima na znanje da je osnovana nova televizijska postaja TV Millet i traži da joj se zajamči potpuna urednička neovisnost;

8.  izražava duboko žaljenje zbog sustavnog ograničavanja slobode izražavanja pod izlikom ekstremizma, i praćenja društvenih mreža u cilju otkrivanja aktivista koji ne priznaju novi poredak i koji dovode u pitanje valjanost „referenduma” održanog 16. ožujka 2014.; podsjeća na činjenicu da je stotinu država članica Opće skupštine UN-a usvajanjem Rezolucije br. 68/262 izrazilo isti stav;

9.  podsjeća na činjenicu da su autohtoni krimski Tatari kroz povijest bili žrtve nepravdi koje su dovele do toga da su ih sovjetske vlasti masovno deportirale te da su im oduzeti zemlja i imovina; žali zbog činjenice da diskiminatorna politika koju provode tzv. vlasti onemogućuje povratak tih posjeda i imovine ili ih se koristi kao sredstvo za kupovanje potpore;

10.  zahtijeva od Ruske Federacije, koja u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom ima krajnju odgovornost kao okupator na Krimu, da poštuje pravni poredak na Krimu i da građane zaštiti od proizvoljnih pravosudnih ili administrativnih mjera i presuda te da na taj način ispuni vlastite obveze kao članica Vijeća Europe, kao i to da provede neovisne međunarodne istrage u vezi sa svim slučajevima kršenja međunarodnog prava ili ljudskih prava za koja su odgovorne okupatorske snage i tzv. lokalne vlasti; poziva na oživljavanje kontaktne skupine za obitelji nestalih osoba;

11.  poziva na to da se relevantnim međunarodnim tijelima za ljudska prava omogući stalan i neometan pristup Krimu kako bi mogla nadzirati stanje u pogledu ljudskih prava;

12.  pozdravlja ukrajinsku inicijativu za uspostavu međunarodnog mehanizma za pregovore o ponovnoj uspostavi ukrajinskog suvereniteta na Krimu u formatu „Ženeva plus”, što bi trebalo uključivati izravan angažman EU-a; poziva Rusku Federaciju da s Ukrajinom i drugim stranama započne pregovore o okončanju okupacije Krima, da opozove embargo na trgovinu i energiju te da ukine izvanredno stanje na Krimu;

13.  poziva na očuvanje povijesnog i tradicionalnog multikulturalnog okruženja na Krimu i na puno poštovanje ukrajinskog, tatarskog i drugih manjinskih jezika i posebnih kultura; osuđuje pravni pritisak na kulturne i obrazovne organizacije krimskih Tatara, uključujući i one koje rade s djecom krimskih Tatara;

14.  poziva Rusku Federaciju da istraži sve slučajeve mučenja zatvorenika koji su nezakonito lišeni slobode na Krimu, uključujući Ahtema Čijgoza, prvog zamjenika predsjednika Medžlisa, Mustafu Degermendžija i Alija Asanova, koje su tzv. lokalne vlasti uhitile na Krimu jer su mirno prosvjedovali protiv okupacije, te da im zajamči siguran povratak u Ukrajinu; ponovno poziva na puštanje na slobodu Olega Sencova i Oleksandra Koljčenka; poziva Rusku Federaciju da okonča politički motivirane progone disidenata i građanskih aktivista; osuđuje njihovo naknadno odvođenje u Rusku Federaciju i prisilno dodjeljivanje ruskog državljanstva; poziva Rusku Federaciju da u navedenim slučajevima usko surađuje s Vijećem Europs i s OESS-om;

15.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i Vijeće da povećaju pritisak na Rusku Federaciju kako bi međunarodnim organizacijama dopustila pristup Krimu u cilju nadziranja stanja u pogledu ljudskih prava, a u svjetlu stalnih teških kršenja temeljnih sloboda i ljudskih prava na tom poluotoku, te u cilju uvođenja stalnih međunarodnih nadzornih mehanizama koji bi se temeljili na konvencijama; ističe da bi svi oblici međunarodne prisutnosti na terenu trebali biti dobro koordinirani, dogovoreni s Ukrajinom i da bi ih trebale podržavati velike međunarodne organizacije za ljudska prava;

16.  ponavlja svoju veliku zabrinutost zbog položaja pripadnika zajednice LGBTI na Krimu, koji se nakon ruskog pripajanja poluotoka znatno pogoršao;

17.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije te Medžlisu krimskih Tatara.

 

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti